Mit́ Mukhạṛ se Mask begor saphate ghane gahne horoḱ lekhan hendẽ rodot́ se black fungus te jạbunoḱ reaḱ botor menaḱa

Boṅgobundhu She̠kh Mujib Medical Bissobiddaloi re̠n upacarjo Sarfuddin Ahomed do̠e baḍae oco akana, bebohar akat́ mask  begor saphate̠ bar bar horoḱle khan HENDE RODOT́ se (BLACK FUNGUS) ńam re̠aḱ bo̠to̠r menaḱa. Black Fangas se̠ Mucarmaycosis bisoi niye sanamko̠ soceton lạgit́e menke̠da.

Sunibar mit́ṭen Besorkari  Television  re̠ emlen gapalmarao re̠ BSMMU upacharjo no̠a katha lại jạhirke̠da. Uni do̠e menke̠da, Bharot sãote̠ Baṅgladisom aṛeko̠ reaḱ jilạ soṅkha pe̠ ge̠l mõṛe (35) . no̠ko̠ modre̠ chapainawabgonj, Jossor, Satkhira, Poncogor selet́ arhõ thoṛa jilạ re̠n hoṛko̠ lạgit́ Bharot ạḍi so̠r ńoḱge̠te̠ ạḍi bạṛtiko̠ calaḱ hijuḱkana. No̠ko̠ hoṛge̠ bạṛti Mutant Verient ńam re̠aḱ bo̠to̠r menaḱa. Bharot re̠aḱ  no̠a  verient  Mit́ hoṛ kho̠n bar ge̠l (1-20), ar bar ge̠l kho̠n po̠n sãe(20-400)  manwako̠ akranto ko̠a. No̠a okte̠re̠ ko̠ro̠na virus le̠kan bo̠to̠ranaḱ rog cabae lạgit́  border aṛe re̠aḱ jilạko̠ re̠ kajaḱ lockdown hoyoḱ jạruṛa, je̠mon borḍer aṛe jilạko̠ re̠n hoṛko̠  so̠r jilạko̠ re̠ se̠ Dhaka so̠ho̠r ar eṭaḱ so̠ho̠r re̠ hõ bako̠ se̠n daṛeaḱ ar mit́ jilạ re̠n hoṛ eṭaḱ jilạ jemon baṅko̠ bo̠lo̠ daṛeaḱ.

BSMSU upacarjo do̠e me̠nke̠da, Bharot phe̠ḍ jilạko̠ kho̠n jahaege̠ko̠ hijuḱ  onko̠ do̠ Quarentaine re̠ do̠ho̠ ko̠ le̠k kana. Ente̠ borḍer aṛe jilạ re̠ bạrti ko̠ro̠na rog ńamet́koa, o̠nate̠ cikit́sa bebosthako̠ se̠le̠t kajaḱ lockdown e̠m jạruṛ ar Bharot kho̠n tinạḱ Baṅgladisom ko̠ hijuḱkana sanamko̠ Quarentaine re̠ do̠ho̠ chaḍa etaḱ jahan upạiko̠ do̠ bạnuḱan.

Oddhapok Sarfuddin Ahomed lai ke̠da, Ne̠be̠tar bharot re̠ no̠a Fungus rog ńel ńam akana.  No̠a Fangas do̠  Baski  jomaḱ, Baski jo̠, ae̠ma din kho̠n Frez re̠ do̠ho̠ akat́ jomaḱko̠, Be sapha mask, oxygen ar ICU ar Hiomedefire kho̠n hoy daṛeaḱa. Okoe do̠ Diabetis rog re̠i jạbunakan , okoe do ko̠ro̠na rog te̠ ae̠ma din kho̠ne jaṛao akan, Cancer ńam akade rogi, ạḍi kajaḱ Brod- spektrum Entibiotik beohar, bhaṛti hoṛmo maejiu, Pusṭi ovab te̠ hõ noa rog ńam re̠aḱ bo̠to̠r menaḱa.

Black Fungus do̠ Raino- Orbital- Ceribital dho̠ro̠n do̠ mũ seć kho̠n bo̠lo̠ kate̠t́ mẽt́ ar bohoḱ hataṅ re̠ bo̠lo̠ darẹaḱa.. noa kho̠n bancao ńam lạgit́ ạḍi sabdhante̠ tahẽn jạruṛa. Oddhapok Sarfuddin ahomed do̠e reṛ ke̠da, ‘Black Fungus Se Mucormycosis  ńamet́ko̠ rogiko̠ moṅj cikit́sa ńam lạgit́ BSMMU Cokhu Biggan bibhag, Comionity Ofthalmolgy bibhag, Mũ lutur nạnḍri bibhag , Vairology bibhag , (ICU) bibhag selety  thoṛa Medical Board goṭhon hoy akana. Okoe̠ Bisesoggo no̠a Fangas rog re̠aḱ cikit́sa se̠ba emako̠ uni do̠ sanam hoṛko̠ je̠mon jaha le̠kan gujob se̠ bhul kho̠bo̠r bako̠ luturaḱ nonkanaḱ uskur kathae ematkoa.

Note̠ sunibar upacharjo acaḱ kạmi ṭhại re̠ BSMMU Deen ko̠ são  sobha re̠i jarwaena. Uni do̠ bạṛtikaete̠ ko̠ro̠na ńamet́ko̠ rogi soṅge̠ soṅge̠ Non Covit rogi se̠ okoe do̠ baṅ ńam akade, cikit́sa se̠ba jạruṛ, nonkanko̠ hõ cikit́sa se̠ba hatao kạgit́ ạḍi kajaḱe udgạuket́koa.




Rajshahi selet́ arhõ pe̠ (3) jilạ re̠ daraekana “Bisses lockdown”

EID tayo̠m kho̠naḱge disom reaḱ jo̠to̠ jilạ ko̠ re̠ ko̠ro̠na rog ḍher calaḱkana. Nit hạbićte̠ rog námakan 40 percent kho̠n hõ bạṛti hoyakante̠ chapainawabgonj re̠ mit́ hapta lockdown emhoyakana. Ar hõ pe̠ (3) jilạ do̠ tạṅkhi re̠ me̠naḱa. O̠nako̠ jilạ re̠ hõ rog ḍherlen khan lockdown lạgit́ cintạ bhabna menaḱa. Ona jilạ do̠ Rajshahi, Khulna ar Satkhira. Sastho odhidoptor re̠n maraṅ aḱyurić oddhapok Dr. Abul Basar Mohamod Khursid Alom doe̠ lai jạhirakada, noa poristhiti ńe̠l oromkate̠ Satkhira, Rajshahi ar Kulna re̠ lockdown hoe̠ daṛeaḱa.

Sarkar no̠a re̠aḱ goṭawaḱ katha nitoḱ hõ bae emakatkoa. Dr.Abdul Basar do̠e menke̠da, Chapainawabgonj jokho̠nge̠ ko̠ro̠na ḍher se̠ bạṛtiyena unre̠ge lockdown ko̠ emke̠da. O̠nd̠e do̠ amdaj 40 kho̠n 50 percent rog ḍheren tayom lockdown em hoyakana. No̠a aḍepase jilạko̠ rẹ̠ hõ rog ạsḍi ãṭ ḍher calaḱkana, jemon- Satkhira, Kusṭhia, Rajshahi ar Khulna jilạ. Inḍian Verient ńamakan nonkan ko̠ 8 hor menaḱkoa chapainawabgonj re̠n, odhhapok khursid Alom do̠e   me̠nakada.noko̠ jo̠to̠ hoṛaḱ ge̠ Varot daṛan reaḱ record do̠ menaḱa.

Nit́ hạbić sanamko napae menaḱkoa. Menkhan rog arhõ ḍher idilen khan lockdown hoy daṛeaḱa. Noa pe̠a jilạ ko̠ modre̠ Rajshahire̠ dinạmge̠ ko̠ro̠na rogi bạṛtiko̠ ńamoḱkana. Lukhibar rogiko̠ ńamakana 52.5 percent. Sokolbar tarasiṅ okte̠re̠ Rajshahi bibhag sastho doptor re̠aḱ mit́ protibedon re̠ baḍae oco akana, Lukhibar Rajshahi jilạ re̠ 114 ko̠ro̠na rogiko̠ ńamakana. Rajshahi medical collage (Ramek) ar Ramek haspatal, PCR Lab jilạ re̠n bar sae gel eyae (217) hoṛaḱ nạmuna ńel hoylena. Calaoen pe̠ (3) din reaḱ nạmuna porikha kate̠ ńe̠lena, calaoen moṅgolbar Rajshahi jilạ re̠ ko̠ro̠na rogiko̠ ńamakana 21.7 percent. Ar o̠na do̠ budhbar bar (2) doboṛ ḍherena (42) percent. O̠na kho̠n hõ lukhibar do̠ ge̠l (10) percent kho̠n ḍherkate̠ 52.5 percent re̠ paṛaoena.

Bibhag sastho doptoraḱ  protibedon re̠ baḍae oco akana, calaoen 24 gho̠nṭa Rajshahi bibhag re̠aḱ 8 jilạ re̠ 276 hoṛaḱ hoṛmore̠ ko̠ro̠na ńamakana. Noko̠ mo̠dre̠ Rajshahi re̠n 114 hoṛ, chapainawabgonj re̠n 39 hoṛ, Naouga re̠n 26, Nator re̠n 44, Joypurhat re̠n 18 hoṛ, Buguṛạ re̠n 17 hoṛ, sirajgońj 7 ar Pabna re̠n 11 manwako̠. Rajshahi re̠ ko̠ro̠na rog te̠ harkhe̠t ar saset kate̠t́ 10 hoṛ ko̠ goćena.Haspatal cạcaclauić  Dr. Sayfhul Ferdos lại ke̠da  lukhibar kho̠n sokolbar tarasiṅ hạbić 24 gho̠nṭa re̠ haspatal reaḱ ko̠ro̠na ward ar ko̠ro̠na ICU re̠ge̠ ko̠ goćakana.

Uni doe̠ baḍae oco akana , calaoen 24 gho̠nṭre̠ gel (10) hoṛko̠ goćakan onko modre̠ mõṛe (5) hoṛaḱ ge̠ ko̠ro̠na positive ńamakantakoa. Porikha lahare̠ge̠ cikit́sa okterege̠ onko̠ ko̠ goćakana. Noko do̠ chapainawabgonj re̠n mõṛe (5) hoṛ. Rajshahi re̠n pe̠ (3) hoṛ, Nator re̠n mit (1) hoṛ ar kusṭia re̠n mit (1) hoṛ. Rajshahi jilạ prosasok Abdul Jolil doe̠ me̠nke̠da ko̠ro̠na khạtir aema galmarao calaḱkana. Menkhan lockdown nitoḱ do̠ baṅ emakana. EID por kho̠naḱge̠ arhõ ko̠ro̠na ḍher akana.

EID karo̠naḱte̠ sarkaraḱ ạnko̠ baṅ manao kate̠ bajar ar oṛaḱ calaḱ gho̠ṭna por rog são gujuḱ soṅkha bạṛti akana. Varot diso̠m kho̠n hećakan ae̠ma hoṛaḱ hoṛmore̠ hõ ko̠ro̠na positive ńamakana. No̠te mãhãmạri ko̠ro̠na viruste̠ disomre̠ calaoen 24 gho̠nṭa re  arhõ pe̠ ge̠l mit (31) hoṛko̠ goćena. Moṭ 12 hajar 511 hoṛ do̠ ko̠ goć jarwaena. Nãwãte̠ arhõ 24 gho̠nṭa re̠ 1 hajar 358 hoṛaḱ hoṛmore̠ ko̠ro̠na positive ńamena. nit́ hạbićte̠ diso̠mre̠ ko̠ro̠na ńamakat́ko̠ hoṛaḱ soṅkha hoyoḱkana 7 kạruṛ 96 hajar 343.  Sokolbar (28) may ạyuṕ be̠la kho̠bor baḍae oco hoy akana. O̠na kate̠ hõ 24 gho̠nṭa re̠ ko̠ sustho akan 1 hajar 64 hoṛ. Moṭre̠ 7 kạruṛ 36 hajar 211 manwa ko̠ sustho akana. No̠a din mo̠ṭre̠ ko̠ro̠na porikha hoy kana 14 hajar 606 manwako . Ar noa lahare̠ lukhibar (27) may disomre̠ ko̠ro̠na khạtir  bar ge̠l bar(22) manwako goćena, ar  rog ńamakana 1 hajar 292  manwakoaḱ hoṛmore̠.




Mit́ṭaṅ pạtiạr Seta

Mit́ hoṛren ạḍi dulạṛiạ setae tahẽkana. Ạḍi ãṭe bolaolena. Uni hoṛ jãhã sećgeye calaḱ, seta hõ uni sãoteye calaḱa. Uni hoṛ do dokandare tahẽkana. Mit́ din uni hoṛ sadomre dećkate mit́ jaegateye senena. Uni seta hõ aćren kisạṛ sãote tayom tayomteye dạṛ idiket́a. Uni hoṛ ruạṛ jokheć, mit́ thạilạḱ ṭakae ạgu darayet́ tahẽkana. Tarasiń okte tahẽkana, ar ạḍi setoṅena.        

                                                                                                                                                Ado hor aṛe reaḱ mit́ṭen dare buṭạre sadom khone ãṛgoyena, are jirạuena. Unre uni do ona ṭaka thạilạḱ otreye dohoket́a. Jirạuen khane arhõ sadomreye dećena, ar sadome kamsaokedea, Menkhan ona ṭaka thạilạḱ doe hirińket́a. Seta doe bujhạuket́a, ińren kisạ̃ṛ do noa thạilạḱ doe hiṛińket́a. Khange seta do ona thạilạḱ gerkate iḱdiye ṭesṭaket́a.

                                                                                                                                    Menkhan bae daṛeat́a. Inạḱtege ḍher saṅgiń aćren kisạ̃ṛ doe calaoena. Seta do aćren kisạ̃ṛ tioge lạgit́ ạḍi ãṭe dạṛket́a, ar ạḍi ãṭe bhoḱ idiket́a mit́ ghạṛi khangeye ńir tioḱkedea, ar ạḍi ãṭ unre hõe bhoḱket́a. Menkhan uni hoṛ do setawaḱ bhoḱ bae hetaoat́a. Seta doe ńelket́a, nitoḱ ińren kisạ̃ṛ do bae ruạṛa, ona iạte sadomge ạcur ruạṛe lạgit́ sadomaḱ jaṅgae hạmbuṛ urićket́a. Uni hoṛ doe bujhạuket́a, setoṅ iạte jạnić nui seta do ackae bhaloḱena. Jivet́iń dohole khan ḍher hoṛe loksankoa.

                                                                                                                                                            Ona iạte uni hoṛ uni setae ṭhukedea. Bạpurić seta ạḍi ãṭe raḱket́a, ar ona dare buṭa ṭhengeye ńir ruạṛena. Menkhan uni hoṛ doe sen idiyengea. Thoṛa sạńgińe senen khan, ṭaka thạilạḱ doe disạket́a. Ado ekalte sadome ạcurkedea, ar ona dare buṭạ ṭhene seṭer got́ena. Unre uni dulạṛiạ seta do ona thạilạḱe burum loṭom akat́ tahẽkana, ar aćren kisạ̃ṛaḱ jinise rukhiạket́taea..

                                                                                                                                                Uni seta do aćren kisạ̃ṛe ńelkede khan, canḍbole ṭhepe ṭhepeket́a. Uni hoṛ do sadom khon usạrae ãṛgoyena, ar aćren dulạṛiạ setae hạṛuṕkedea, ar mẽt́ daḱ joroyentaea.

Source- Santali mare olaḱ khon tumạlaḱ




Besorkari Kolejere bondok’ kana Onars-Mastars (Honors-Masters) parhaok’

Besorkari collage porjaire̠ menaḱ Honors-Mastars bond hoyoḱa me̠nte Siknạt Montri Dipu moni doe baḍae oco akana . Britimulok siknạt ḍher lạgit́ kạmi hora oṅso hisạbte̠ bebostha hataoa mente uni doe lại ke̠da.Budhbar tarasiń okte̠ ko̠ro̠na khạtir te̠ siknạt gãota ko̠ calaḱkan chuṭi ar siknạt babodre̠ aema bisoi niye virtual songbad sonmelonre̠ uni do̠ noa kathae menke̠da.siknạt montri menke̠da, siknạt montri menke̠da, Besarkari collage porjai re̠ goṭa akadale, porjai lekate̠ noa Honor-Masters bo̠nd kate̠ onḍe do̠ Degree dhapren oloḱ paṛhaoaḱ gidrạko̠ paṛhaoaḱa. Degree biḍạuko̠ ema. Aema lekan short kours, Diploma Cours ko̠ hoyoḱa onḍe. Oka do ạḍi ãṭ kạmi seć , nijaḱ kạmi ṭhại benaore̠ niḍakan hoyoḱ.

Hoṛ soṅkhako̠ gạkhuṛ jono so̠mpo̠d re̠  mit́ko lạgit́ sarkar noa porikolpona hataoda ańjomkate̠ siknạt montri menke̠da, jo̠to̠ collage re̠ honor – masters  temon jạruṛ bạnuḱa. Aema okte̠ oloḱ paṛhaoḱ cet́joń bekar hoyoḱkana. Ale do̠ ona bale khoj kana. Ale sanam hoṛ soṅkha gạkhuṛ jonoso̠mpo̠d mente̠ ṭhikạn le̠ khoj kana. Uni menkeda ,Be sarkari collage porjaire̠ honors- masters bond lạgit́ Jatio Bissobiddaloe são kạmile̠ eho̠b akada. Noa modhe re̠ cometee badhao hoy akana. Onko̠ge̠ noa bisoi ko̠ ńel oromda. Ar bissesoggo ko̠ tuluć hõ galmarao hoyoḱa. Aema lekan biḍạu-binbiḍạu kate̠ noa goṭae jạruṛa.

Menkhan nitoḱge̠ collage ko̠re̠ honors- masters baṅ bondhoḱ kana baḍae kate̠ siknạt montri menke̠da, noa kạmi do̠ aćka baṅ bond lagaḱa. Okoe nitoḱ honors- masters re̠ ko̠ bhorti kana. Onkoaḱ oloḱ paṛhaoḱ baṅ cabaḱ hạbić tạṅgi hoyoḱa. Jkho̠nge̠ abo bon monea- puropuri bond daṛeaḱa, un jokhećge̠ bon bond daṛeaḱa. Jo̠to̠ collage re̠ honors- masters baṅ bondhoḱa mente̠ Dipu moni lại ke̠da. Menke̠dae, sotoborsi 13 goṭen collage menaḱa, thoṛa moṅj collage hõ menaḱa,  okare̠ jo̠to̠ lekan bebostha menaḱa, onakore̠ honors- masters calao hoyoḱa.soṅbad sonmelonre̠ selede̠ tahẽkana prathomiḱ ar gono siknạt protimontri md.

Jakir hossain, siknạt upomontri Berister mohibul hasan choudri moufel, siknạt montronaloe re̠n maddhomik ar uccosikkha bibhab socib md. Mahbub hossain, karigori ar madrasha siknạt bibhab  socib md. Aminul Islam khan, prathomik ar gonosikkha montronaloe re̠n socib Golam md. Hasibul Alom,maddhomik ar uccosikkha doptor re̠n ạyurić oddhapoḱ Dr. Soiyod md. Golam faruq, prathomiḱ siknạt odhidotor re̠n maraṅ ạyurić Alomgir mohamod Monsurul Alom, Dhaka siknạt Board re̠n chairman oddhapoḱ Nehal Ahomed.

 

 




Diso̠m reaḱ Siknạt Gãota ko reaḱ Bo̠ndh ḍherena

Ko̠ro̠na  Ãjaṛ Ạḍi ãṭ bạṛtiyente̠ jo̠to̠ Siknạt gãota ko̠ reaḱ chuṭi se̠ bond arhõ baḍhao hoy akana.Darakan 12 June hạbić jo̠to̠ siknạt gãota ko̠ bond tahẽna  mente̠ siknạt montri Ḍaktor Dipu Moni doe baḍae oco akana. Teheń Budbar hiloḱ 26 may mit́ sãote̠ galmarao kate̠ noa goṭa akan kathae lại ke̠da siknạt montri.

Calaoen se̠rma 8 march 2020 Baṅgladisom re̠ Ko̠ro̠na rugi ńamen tayom ona se̠rmage̠ 17 march Disom re̠aḱ jo̠to̠ siknạt gãota ko̠ reak̠ bond Sarkar doe jạhir ke̠da. Dhap dhapte̠ Darakan 29 may hạbić chuṭi do̠ baḍhao hoy akana. Siknạt gãota ko̠ bond menaḱte̠ online Reḍio ar soṅsod TV re̠ sanam siknạt kạmi ko̠ calao idiḱ kana.

Robibar (23)may Montri Porisod bibhab ko̠ro̠na virus noa mãhãmạri cabae lạgit́ se̠  noa são lạrhai lạgit́ sanamaḱ kạmiko̠ re̠aḱ ạn-ạriko̠ 30 may hạbić baḍhao hoy akana.

Noa muskil okte̠ talate̠ hõ siknạt gãota ko̠ re̠aḱ arhõ mit́ dhap chuṭi baḍhao lạgit́ goṭa ke̠da Siknạt Montronaloe. Calaoen 5 April kho̠n Lockdown metaḱme̠ sanam lekanaḱ kạmi kore badha  hatao hoy akana. Ar ona do̠ 30 may hạbić bohal tahẽna. Menkhan 24 may kho̠n gạḍiko̠ do̠ calaḱ hijuḱ e̠hob akana.

 




Ipil

Bạnuḱa rimil sermare teheń

Ńindạ cando hõ bae rakaṕ teheń

Lip lipạuḱ kanko ipil eken,

Onkote serma mońjge sajaoen,

Serma sareṛko tase akana !

Ńelkote jotobo rạskạḱ kana!

Ḍunuć ḍunućako ibil ibil,   

Lạṭu ńoḱgeako adom ipil.

Cumkạḱ cumkạḱako oka oka ṭhen,

Pante akanako jãha jãhã sen;

Hante nhate adom eskar eskar,

Guṭek utạr onka beggar beggar.

Mạli saṕkate kuṛi gidrạko,

Ńel hohor leka ạyuṕ peṛako;

Raskạḱ gidrạko uduḱako kan,

Turạ̃t marteko hape godoḱ kan,

Ạḍi hahaṛako ṭarhao akan,

Okoe hõ baṅ coko tapakić kan !

Okoe sirjạuket́ko unạḱ saṅge !

Joharae kạnạń uni isorge.




Chapai Nawabganjre Mit́ hapta reaḱ Lockdown

Korona Ajar bạ̃ṛtiente Chapai Nawabganjre mity hapta reaḱ Lockdowne lại jạhir keda Jilạ Prosasaok.

Teheń Sombar hiloḱ (24 May) Tikin beṛa noa kathae lại jạhir keda Jilạ Prosasaok Md. Munjurul Hafij.

Note Chapai Nawabganjre calaoen 24 ghonṭare 95 hoṛaḱ nạmuna biḍạu kate 59 hoṛaḱ hoṛmore Korona ajar nirik ńam akana.

Noa redo Chapai Nawabganj Sadar re 49 hoṛ, Shibganj re 3 hoṛ, Gomostapur re 6 hoṛ ar Bholahaṭ re 1 hoṛ menaḱ koa.

Chapai Nawabganjren Civil Surgeon Dr. Md. Jahid Nạzrul Choudhuri noa kathae reaḱ khạṭi doe baḍae oco akana. Uni doe menkeda Som hiloḱ setaḱ khonaḱ Korona ajar reaḱ cinhạ ko baṅ ńeloḱ tako hoṛ do apan ạpin gharońjre ran ocoḱ koehoṕ akana.

Note Jilạ reaḱ 250 Siṭ reaḱ Haspatalre Korona kandhare 19 hoṛ do ko ran ocoḱ kana. Noa chaḍa hõ  Korona ajarte jạbunlen mit́ hajar gel irạl hoṛ do boge kate gharońj teko ruạṛ sen akana, arko goć akana 25 hoṛ.

Source- Sonali Songbad




Bises Dinko-2 Penṭekosṭ mãhã

Teheń do goṭa dhạrtire Isại dhoromren boeha-miserako Penṭekosṭ mãhã menteko manao-ganaoeda. Dhorom reaḱ pạtiạu lekate teheń khon aema aema bochor lahare din reaḱ e̠tohoṕ hoelena. Jihudi ko do Senparom porob khon 50 mãhã tayom noa penṭekosṭ mãhã porob reko jarwa midoḱ kan tahẽkana. Tayomte ńel akana-

  1. Hapta reaḱ pạhil dinge tahẽkana;
  2. Khet baṛge khon phosol rakaṕ porob hõ ko manaoet́ tahẽkana;
  3. Pạhil khet baṛge khon phosol rakaṕ dinge

Jisu mạsi sermate rakaṕen tayom 50 (mõṛe gel) din tayom ekraṛ akat́ lekage sonot jiu doe aṛgolena aćren cela ar pạtiạrko ṭhen. Isor Baba do teheń din re jihudiko sãote sinại burure goḱlet́ reaḱ jopoṛao jisu hotete nãwã aroleda. Sonot Baibel re nonka ol akan, “Unre aćkage serma khon tạpis hoe reaḱ hud hud saḍe lẹka mit́ṭaṅ saḍe hećena ar onko okareko tahẽkan ona oṛaḱ do̠ saḍete perećena. Ar celakoko ńelkeda seṅgel reaḱ alaṅ leka cet́ coṅ hạṭińoḱ kana ar onako do hoṛo hoṛo aṕat́koa. Onate onko jotoge sonot Jiuteko perećena ar uni Jiue danat́ko daṛe leka eṭaḱ eṭaḱ pạrsite roroṛko ehoṕena”. Isại dhorom renko baḍaya teheń dinge manḍer bandhao lena. Jisuren cela Patrasaḱ porcarte 3000 hoṛko pạtiạulena ar noa kangea pạhil manḍer hõ. 




ME̠NKO CUBẠḰBONA

Gidi kathae jel lạgit́ me̠le̠-me̠le̠,

Ạdibạsi jumi lạgit́ Deko me̠le̠-me̠le̠,

Ạribạndiet́ko jumi Deko hole̠-hole̠,

Me̠nko cubạḱbona abo do̠ bole̠.

Santal kathae Dhanke bole̠ hoṛo,

Santal jạt kathae baṅma loṛo,

Emabonko lalo̠ć abo ho̠ṛo̠-ho̠ṛo̠,

Me̠nko cubạḱbona babon kho̠j go̠ṛo.

Deko peṛa jạnum jhạnṭi,

Benaoḱmabon sarjo̠m khunṭi,

Emamae hana noa lalo̠ć,

Me̠nko cubạḱbona noage Ińaḱ aro̠j.

Ạd khonaḱ jogao jumi babon ḍhilạu,

Pạurạ hạnḍi e̠mkateḱ ame̠ bulạu,

Ńũ kateḱ po̠rjạt samaṅ alom hilạu,

Me̠nko cubạḱbona Deko kulạu.




Moṅgol Hiloḱ Jalapuri ḍhipreye hạn daṛeaḱa Birbão ‘IAS’

Gapa sanicar hiloḱ tayom bela se mẽyaṅ setaḱ bela seć baṅgladisom reaḱ tala jalapurire ( Bongopsagor) mit́ṭen kạṭić macha ghurni hoe ehoboḱ reaḱko ohmaeda Hoe daḱ bichnạu ( Abohaoa Odhidoptor). Tala jalapurire ehoṕ kate ona ghurni bharḍo do tayomte maraṅ ghurni hoe se birbão hoete pheraoḱ reaḱ amdajoḱ kana. Oka do darae kan Moṅgol hiloḱ Baṅgladisom ar Bharot Disom jalapuri aṛe kore seṭer kate hạn daṛeaḱa.

Teheń Lukhibar tikin okte baṅgladisom Hoedaḱ bichnạu(Aboahaoa Odhidoptor) gãotaren mit́ mukhiạ Omor Faruk noa katha doe lại laha akada.

 

Source-Sonali MI