Bise̠s Dinko-1 Gharońj Mãhã

“Gogo baba bhorge haere mạnik joṛ mạci ce̠tan

Go baṅ hiloḱ re baba baṅ hiloḱ re̠

Hae̠re mạnik joṛ hale-ḍale̠.”

Te̠he̠ń do̠ goṭa dhạrtire̠ Gharońj mãhã ko manaoet́a. Me̠nako gharońj do̠ somaj re̠aḱ ạrsi kana. Ne̠be̠tar gharońj ko rạpudoḱ kana, go-babako hale-ḍaleḱ kana, gidạr-pidạrko ṭuạroḱ kana; somaj tabon laha baṅkate tae̠nom sećge pạc ruạṛoḱ kana. 1750 khon 1850 okte̠re̠ ńel akana England se America re silpo biplop hoe̠akana. Noa khạtirte̠ o̠nako disomre̠n ko̠ṛa-kuṛiko do̠ ḍherge kạuḍi saṕjoṅ sećko ạwil le̠na ar gharońj bandhao̠ lạgit́ mon do baṅ lahaḱkan tako tahẽkana. Kạmi ar kạuḍi re̠aḱ jạruṛte̠ apan ạpin sana le̠kage gharońj ko be̠naoke̠t́a, jotoko mit́te̠ tahẽn gharońj do̠ rạpudoḱ e̠hoṕe̠na.

1980 serma se̠ć ‘Jatisaṅgha’ se̠ United Nation do̠ gharońj rukhiạ lạgit́te̠ mone̠ lagao̠ke̠t́a. 1983 se̠rma re̠ ‘economic & social council’ re̠aḱ suparis le̠kate̠ gharońj re̠aḱ dạyik ar jạruṛte̠t́ ko lại kate̠ social development commission (1983/23) ṭhe̠n khon calaoić doe̠ nẽhor ocoe̠na gharońj re̠aḱ muskilaḱ ar jạruṛ teaḱ bujhạu lạgit́ je̠mon joto hoṛe cerṭha ruạṛko. May 29, 1985 tạrik do̠ (1985/29) dhara re̠aḱ re̠julation lekate̠ olaḱteko so̠do̠radea ‘hara rakaboḱre̠ gharońj’ jatisaṅgha re̠aḱ gapalmarao̠ re̠ je̠mone̠ lại so̠do̠r, noa do̠ sarkar, adha sarkari, ngo ar e̠ṭaḱ koaḱ hõ khojogoḱ kana. 1989 re̠do̠ jatisaṅgha gharońj ropha ruạṛ lạgit́te̠ tho̠ṛa kạmiye̠ e̠hoṕ ke̠da ar olaḱ ko hõe̠ ol oḍok ke̠da. 1993 serma re̠aḱ 20 september Jatisangha re̠aḱ general assembly’s re̠ go̠ṭa le̠kate̠ tayom bochor khonge May 15 tạrik do̠ gharońj mãhã me̠nteko le̠kha keda. 1994 serma do̠ gharońj serma ńutumtege manao̠ hõ manao̠le̠na. Gharońj re̠n go-baba, gidạr-pidạr, haṛamba-buḍigo ko sãote̠ ontor re̠aḱ sompok ropha ruạṛ kangea din ganao̠-manao̠ re̠aḱ jo̠ste̠t́ do̠.

Jatisangha le̠kate̠ 2021 se̠rma re̠aḱ bohoḱ katha do̠ hoyoḱ kana, ‘Socially just transition towards sustainable development: the role of digital technologies on social development and well-being of all’ se̠ “samajikotae̠ noya digital projuktir probhab, er madhomey somajer purnaṅgo unno̠yan sambhab, samajik bikas o sokoler moṅgol kamonay digital projiktir bhumika.”




Nachole re Ko̠ro̠na cehaona Seminar ar Parthomik cikitsa ko ńamkeda Santal ko

Ho̠la 14/05/2021 tạrik so̠kolbar ạyuṕ bela Chapainawabganj jilạ Nachole upojilạ reaḱ Mohanoil ato̠re Ko̠ro̠na ajaṛ kho̠n sahaṛ akan tahen cehaona seminar ar pahil sastho cikitsa em hoypurạuena. Niạ seminar do̠ National Agency for Green Revolution (NAGR) NGO aḱ ayurte hoyena. Seminar re Mohanoil ato̠ ren 70 goṭen pạṭhuạ gidrạ ko̠  ko selet́lena. Seminar ar pạhil sastho cikitsa em akhṛa re mano̠t peṛa hisạbte  selet́ ko̠ tahekana Nachole Upojilạ Adivsi Academy ren Chairman Mn. Jotin Hembrom, Baṅgladesh Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) Bạrin Circle ren chairman Mn. James Ajay Ṭuḍu, NAGR ren executive director Mn. Stephen Soren, Program coordinator Shamson Soren, Program officer Prodip Hembrom, Amnura Lutharen Mission Hospital ren Medical Assistant Dr. Simion Kisku, Bhatsa High Schoolren Mahasoi Mn. Shusil Hembrom ar Choknirkhin High School ren Mahasoe Mn. Hakim Murmu, Nachole Upojila Health Complex ren Senior staff Nurse Ronjoli Hembrom.

Niạ seminar re pạthuạ gidrạ ko niạ okte cekate niropo̠n hoṛmo tahena ar ko̠ro̠na kho̠n sahaṛ tahewa ar ko̠ro̠na hoelen kho̠n cet́ cekae hoyoḱa o̠na ko lạesaḍiat́ koa. Ona chạḍa seminar re mantan ko̠ ti te selet́en sanam pạṭhuạ gidrạ ko khata, kolom, rul ar mask ko̠ em calaḱ koa.  Seminar tayom o̠na toṭharen rogiko̠ koe pạhil cikitsae emaḱ koa Amnura Lutheran Mission Hospital ren Medical Assistant Dr. Simion Kisku. Niạ Cehaona Seminar hotete  aema o̠na ṭoṭha ren santal pạṭhuạ gidrako ar onko gharonjren ko ko̠ro̠na kho̠n sahaṛ tahen reaḱ ko̠ baḍae ńamkeda.