Sulukrey Jirạuena Mukti joddha So̠m Murmu

Teheň setaǩ ber niạ Baṅladiso̠m phurgạl ren birbanṭa lạṛhaić Mn Som Murmu do noa̠ dhuṛi dhạrtiy  bạgiyada. Uni gujuḱ okte umer do̠ hoelentaya 65 serma. Uni do̠ jolahar re aćaḱ janam atorege ko hasawadea. Gujoḱ okte uni do̠ aćren oṛaḱ hoṛ ar 7 goṭen gidrạ ar 11 goṭen goṛom gidrạ niạ dhạrtirey bạgeakat́koa.  Som Murmu do̠ diso̠m phurgạl re samna sạmniy selet́ lena. Uniaḱ id no. do̠ 6312. Mn Som Murmu aḱ mạrị bae okte mucat́ dhao leka gard of honor ko emadea chapainãwabganj sador thanren Police  ar selet́e tahekana Chapainawabganj sodor Upojila nirbahi Officer Md. Najmul Hasan Sarkar ar hō ade̠ paseren lekman hoṛko.




H O R A S I

Koṅka kedeńae̠ uni

E̠se̠l kuṛi,

 Ḍiglạu ạdińae̠

Kulhi dhuṛi.

Din – bho̠rmań jạpit́ ke̠t́

Ńindạń tahe̠n be̠ṅge̠t́,

Mo̠nre̠ haso e̠mkate̠ am

Iń nito̠ḱiń so̠ṅge̠t́.

kagoc – ko̠lo̠m saṕ kate̠

Gate o̠nako̠ń me̠lao̠

Acka amaḱ jạstie̠ntam

Ḍisko dulạṛ hilạu.

Riskạ- ce̠tan jãwãe̠ são̠te̠

Mobile me̠naḱ tire̠

Jiṛiṕ jiṛiṕ  araḱ ńe̠lo̠ḱ

Sindur ho̠rasire̠.




14 April khon Diso̠mre̠ Ạḍi kajak Lock Down re̠aḱ lại jạhir hoe akana.

14 April khonaḱ Goṭa diso̠mre̠ arhõ kajakte̠ lock down e̠hobo̠ḱ kana. Pạhil dhao̠ do̠ Eae din re̠aḱ noa lock down re̠ Ạḍi jạruṛ Goṛo(seba) kạmi chaḍa sanamaḱge bond tahe̠na. Teheń sokol hiloḱ khoboriạko noa lathae̠ lại sodor akat́ koa Jono prosason proti Montri Phorhad Hossain.

Uni doe̠ menkeda Maraṅ Montriaḱ hokum lekatege noa kajak Lock down do̠. Korona mãhãmạri re̠aḱ arhõ bạṛti calaḱ te̠ṅgo daram lạgit noa chaḍa ar jahan e̠ṭaḱ upại do̠ bạnuḱa.

Phorhad Hossain doe̠ menkeda, 14 April khonaḱ diso̠mre̠ ạḍi jạruṛ Goṛo(Seba) kạmi chaḍakate̠ Sarkari- Be Sarkari sanam Ạpis ko do̠ bond tahena. Garments kohõ bond tahena. Ạdi jạruṛ Kạmiko chaḍa joto Gạḍi kohõ bond tahena.

Source-Bangladesh Prodin




Sạri Gho̠ṭna umul pańja kate̠ go̠lpo̠ Dulạṛ do̠e̠ kãṛãgea

Ạḍi ae̠ma din re̠aḱ katha, Baṅgladiso̠m sạdhine̠n se̠rma bạrin ṭe̠hanḍ re̠ do̠rloe̠ hoe̠le̠na. Santal ho̠po̠n ko do̠ jo̠m ńu ṭhik le̠ka baṅ milạu ako kante̠ bajar kạmi lạgit́ge Dulạṛ takoaḱ gharo̠ńj hõ e̠ṭaḱkoaḱ gharo̠ńj le̠kage so̠ho̠r bajar re̠ko giro̠bạsie̠na. Nito̠ḱ Dulaṛaḱ ume̠r do̠ 21 hoe̠ akan taya ar ać didi Phulmoni do̠ bar bo̠cho̠re̠ lạṭugea. Go̠ baba re̠n bar boe̠ha kuṛi ge gidrạ do̠. Huḍińić do̠ So̠namoni ge me̠nkhan jo̠to̠koge dhe̠rko ce̠re̠ć le̠dea dulạṛ me̠nte̠, ar unkhon ge Dulạṛ geye̠ bahnaye̠na.

Dulạṛ do̠ ńe̠lo̠ḱ te̠ e̠se̠l ar usul ńõḱe̠ tahẽkante̠ aḍe̠pase̠ re̠n ko̠ṛa kodo̠ ho̠ṛ aṛe̠ se̠ ato daṛan re̠ Dulạṛ tako se̠ć do̠ko hiri to̠rae̠ gea. Atore̠n mukhiạ ko do̠ ko bujhạuakat́a, dare re̠ jo̠ tahẽ̠n khan ḍhe̠lak do̠ jãhãe̠ baṅ jãhãe̠ ko capadgea. Dulạṛre̠n ać nanare̠n talaić ko̠ṛa bapla re̠ banar boe̠ha ge tale̠ṭo̠la te̠do̠kin se̠ṭe̠rle̠na. Dulạṛre̠n ać baba Ḍạmru ar gogo Makae̠ do̠ tho̠ṛa ro̠so̠posokin ruạḱ kante̠ baplare̠ baṅkin calao̠le̠na. Dulạṛ do̠ nonḍe̠ ge Kạnhu so̠ṅgeye̠ oporomle̠na, baplare̠ hõ pante̠te̠ e̠ne̠ć saṕkate̠ boge̠te̠kin e̠ne̠ćle̠na. Kumạte̠t́ ar Hato̠mte̠t́ do̠ Kạnhu so̠ṅge Dulạṛaḱ he̠ṛage̠sa dhe̠r baṅkin kusi le̠na, me̠nkhan tho̠ṛa do̠ mon re̠kin kukmu le̠t́gea, Dulạṛ so̠ṅge Kạnhu doe̠ jurikoḱgea. Bapla khunṭi ạuriko tut́ hạbić Kạnhu do̠ udhuṛ dhupuṛe̠ kạmi ke̠t́a, baṅdo̠ bhala rạskate̠, baṅdo̠ Dulạṛ so̠ṅge tho̠ṛa ko̠yo̠ḱ ńapam ar ro̠ṛ aste̠. Mõṛe̠ siń mõṛe̠ mãhã rạskạ paro̠me̠n tayo̠m do̠ Phulmoni ar So̠namoni do̠kin ruạṛ he̠će̠na ako o̠ṛaḱte̠.

Ḍạmru ar Makae̠ do̠ bajar re̠aḱ drain se̠ nala ko sapha kate̠ Phulmoni ar So̠namoni tạkin o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ re̠aḱ sana tahẽkante̠, laṅga re̠ṅge̠ć be̠go̠r jo̠m ńu kate̠hõ jhũk kin taṛam lahale̠na o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ re̠. Kuṛikinaḱ kurumuṭu ńe̠lte̠ e̠ṅgat-apat do̠ dare re̠ nãwã sakam sage̠no̠ḱ le̠kage monre̠ as re̠aḱ darere̠ sakam halae̠le̠n tạkina. O̠nako dinre̠ge tale̠ṭo̠la re̠n Kạnhu do̠ baplaḱ lạgit́ raibariće̠ kol kedea. Sonamoni do̠ ać khon lạṭuić kuṛi tahẽ̠n tuluć baplaḱ do̠ bae̠ hẽḱ le̠da. Kumạt ar hato̠mte̠t́ do̠ noa khoborkin ańjo̠m ke̠t́ khan hako pako kin ńir he̠će̠na. Girhạt koko me̠pe̠ne̠na, ce̠t́bon ce̠kaya. Hato̠mte̠t́ doe̠ so̠do̠rke̠da, Kạnhu doe̠ mo̠ńj ko̠ṛa kana, atore̠n e̠ṭaḱ ko̠ṛa le̠ka labaḱ cabaḱ hõ bae̠ ro̠ṛ baṛaya. Bako kisạṛ re̠hõ bo̠cho̠r jo̠m le̠ka ho̠ṛo̠ do̠ ho̠yo̠ḱ takoa, e̠nte̠ pe̠ dhao̠ge ho̠ṛo se̠ pho̠so̠l do̠ ko upjạua. Kumạte̠t́ doe̠ me̠nke̠da, pase̠ć Dulạṛ doe̠ kusi gea, me̠nkhan Phulmoni geye̠ cintạyae̠ kana. Laha tayo̠m hudis ar ganḍo̠n kate̠ jo̠to̠kote̠ geko go̠ṭa ke̠da, raibarić je̠mo̠n bon ho̠ho̠ae̠. Kạnhu ar Dulạṛkin kusi gea, tobe̠ ce̠daḱ bapla do̠bon bilo̠ma! Pase̠ć tayo̠m daram nonkan jãwãe̠ koṛa baṅ milạuabon. Dulạṛre̠n go-baba do̠ mit́ dhapkin lahaḱ kan khan bar dhapkin tayo̠mo̠ḱ kana. Sonamoni ko hoho adea arko kulikedea, Dulạṛ mae̠ biṭi ce̠t́ am do̠m kusigea? E̠nte̠ amaḱ go̠ṭa le̠kage ale̠ do̠ am lạgit́le̠ hudis daṛeaka. Hato̠m se̠ć ko̠yo̠ḱ ke̠t́te̠ bo̠ho̠ḱe̠ ḍubuḱ ḍubuḱ ke̠da, Kạhnu do̠ e̠naṅ khonge Dulạṛ gharọńjre̠ rakaṕe̠ lạgite̠ chaṭpaṭaḱ kana.

Katha do̠ sạriạu calaoe̠na, Kạnhu hõ inạko dinre̠ge bajar re̠aḱ ṭeksu officere kạmiye̠ ńamgot́ ke̠da. Banar gharo̠ńj ge ar bako tạṅgi le̠da, ạḍi rạskạ ar jakjo̠mo̠k ge bapla do̠ hoe̠ purạule̠na. Kạnhu do̠ o̠ka bhaṛa o̠ṛaḱ re̠ye̠ tahẽ kan, o̠nḍe̠ khon jo̠to̠ mo̠ṭra ko do̠ Dulạṛ takoaḱ o̠ṛaḱ te̠ye̠ ho̠bo̠r ạguke̠t́ taya. Hońrarte̠t́- hanharte̠t́ bana ho̠ṛge jãwãe̠ ko̠ṛa kin ne̠hõr ade̠ tahẽkana je̠mon ako são̠te̠ge bapla tayo̠m do̠kin tahẽn. Kạnhure̠n go-baba hõkin rạskạle̠n gea, e̠nte̠ ona gharo̠ńj re̠ mit́ go̠ṭaṅ hõ he̠re̠l ho̠po̠n do̠ bạnuḱkoa. Sạrige ạḍi rạskạ ar mo̠ńj dinko khe̠maoe̠t́ tahẽkana. Tho̠ṛa din tayo̠mge Dulạṛ doe̠ lạiat́ koa, nãwã pe̠ṛa doe̠ se̠ṭe̠ro̠ḱ kana, nonkan kho̠bo̠r ńam kate Phulmoni hõ e̠kal bo̠kot kuṛiye̠ hạṛuṕ kedea. Mo̠nre̠ye̠ gunạne̠na, bapla ạuri ho̠yo̠ḱ hạbić gidrạ são̠tege o̠kte̠ doe̠ laga paro̠m daṛe̠aḱa. Aćge dhe̠re̠ cintạ keda, ko̠ṛae̠ hoe̠le̠n khan se̠ kuṛie̠ hoe̠le̠n khan ce̠t́ ńutum do̠ho̠e̠ lạgit́e̠ po̠ramo̠s ạkina. Baṅko batao̠le̠ re̠hõ ać do̠ aćaḱ go̠ṭaakat́ ńutumte̠geye̠ ho̠ho̠aya. Bokot kuṛire̠n gidrạ lạgit́ ar ce̠t́ koe̠ ce̠kaya, nana hunạr kukmu gaḍare̠ye̠ paera baṛae kana.

Duṛuṕ din tiyo̠ḱe̠n khan bajar re̠aḱ mit́ hospital te̠ko ạtkir idikedea, ḍoctor do̠ biḍạu kate̠ye̠ ńe̠l ke̠da, Dulạṛaḱ ho̠ṛmore̠ me̠nae̠ gidrạ do̠ ṭhik position re̠do̠ bạnuya. E̠nhõ doctor bho̠rsae̠ e̠mat́ koa, kurumuṭuyae̠, je̠mo̠n mo̠ńj te̠ nãwã pe̠ṛa doe̠ se̠ṭe̠r daṛe̠aḱ. O̠peration theater te̠ko bolokedea, pe̠ ghanṭa doctorko kurumuṭu ke̠da, me̠nkhan Dulạṛaḱ obostha do̠ bạṛić se̠ćge bạṛić calaoe̠na. Mucạt́re̠ gidrạ ko bańcao̠ daṛe̠adea, me̠nkhan Dulạṛ do̠ mẽt́e̠ bo̠ndke̠da tire̠juge lạgit́ge. Kạnhu do̠ bo̠ho̠ḱre̠ ce̠ṭe̠r ńur ade le̠kae ạukạu ke̠da, ce̠kate̠ nãwã janam gidrạ doe̠ bańcaoe̠ya! Ato oṛaḱre̠ me̠naḱkin aćre̠n go-baba do̠ ce̠t́e̠ lại ạkina! Cando baba ce̠daḱ nun maraṅ duk do̠m ladeadińa, ce̠daḱ ce̠daḱ me̠nkate̠ ko̠ṛam ce̠ṭaḱ ce̠ṭaḱ te̠ye̠ ho̠mo̠r ke̠da. Me̠nakat le̠ka ‘obhaga jedike takai, sagor sukaeya jai’.

Phulmoni do̠ bokot kuṛire̠n gidrại ho̠bo̠rkedea, monre̠ye̠ go̠ṭa ke̠da, ińge̠ń hara burue̠ya. Nito̠ḱ Kạnhu do̠ huḍiń gidrạ lạgit́te̠ ae̠ma ae̠ma bhabnare̠ye̠ paṛao̠e̠na, ajnarte̠t́ Phulmoniaḱ jo̠ton, gidrạ jo̠m oco, ḍạbrạ ar ar e̠mante̠aḱ ńe̠lte̠ mo̠ndo̠ dhirpure̠n taya. Se̠taḱ re̠ office calaḱ ar he̠ć tayo̠m hõ gidrạ gate̠ye̠ ar siń ńindạ go̠ṛo̠-go̠po̠ṛote̠ gidrạ jo̠to̠n e̠kal banaho̠ṛ kin jhuke̠na. Tho̠ṛa din tayo̠m ge katha do̠ onḍoke̠na, Kạnhu do̠ Phulmoniye̠ dohoe̠de kana, noa do̠ ce̠kate̠ ho̠yo̠ḱa, uni mae̠ ajnarte̠t́ kan! Mit́ mo̠ca, bar mo̠ca te̠ge mạńjhi paranik ko ṭhe̠n hõ kho̠bo̠r do̠ se̠ṭere̠na. Jo̠to̠ suṭhik tayo̠m ge mạńjhi do̠ kulhi duṛuṕe̠ ho̠ho̠ ke̠da, mõṛe̠ mạńjhire̠n ho̠ṛ ho̠ko de̠lawat́ koa, cahe̠ nonkan bicạr do̠ baṅ ańjom akana. Santal somajre̠n guruko jo̠to̠aḱ ańjo̠mkate̠ bo̠ho̠ḱ do̠ kuḍbure̠n takoa. E̠nre̠hõ so̠majre̠n ho̠ṛko ãṭ te̠ko ro̠ṛke̠da, no̠a do̠ abo so̠maj re̠ tis hõ baṅ hoe̠ daṛe̠aḱa. Ko̠ṛa kodo̠ ạn le̠kate̠ so̠maj ṭhe̠n khon baḍae̠ sanake̠t́ koa, ma ape̠ guruko te̠he̠ńge no̠a phanḍao̠ ar lại saḍe̠ale̠pe̠! Tho̠ṛa gulmal hoye̠nte̠ so̠maj susạriạko go̠ṭake̠da, tayo̠m te̠ no̠a bicạr do̠bon phanḍao̠a.

Kạnhu ar Phulmo̠ni do̠ mit́ ńindạ gidrạwante̠ o̠ṛaḱ khonkin pharkao̠e̠na. O̠kate̠kin calao̠e̠n̠a, o̠kare̠kin kạmi kana, okoe̠ hõ ṭe̠wan bako e̠m daṛe̠ada. Kạnhu do̠ so̠maj ṭhe̠n kuliye̠ do̠ho̠le̠t́a, santal so̠maj re̠aḱ ạricạli le̠kate̠ ce̠t́ Phulmoni bạń do̠ho̠ daṛe̠aya? Diso̠m re̠aḱ ạn le̠kate̠ ce̠t́ nonkan bapla do̠ baṅ hoe̠ daṛe̠aḱa? Gulmalre̠ Kạnhuaḱ ae̠ma kathage baṅ pusṭạule̠ntaya. Ce̠t́ tobe̠ bon me̠ndaṛe̠aḱa, dulạṛ doe̠ kãṛãgea, se̠ kãṛãgea dulạṛ do̠!




Mit́ṭe̠n Ayo Ho̠ṛ

Mit́ṭen ayo ho̠ṛ

Aema haro̠n sahaokate

Benaoedae mit́ṭen sajao gharõ̠ńj

Am ar iń lạgit́te.

Setaḱ tora beret́ cho̠ṭ

Jo̠ḱ raca, chõ̠c potao

Ge̠ć gurić gasao mańjao

Guriće hạra simiće saphaea

Mit́ṭen ayo ho̠ṛ

Aema harket sahaokate

Benaoedae mit́ṭen sajao gharõ̠ńj

Am ar iń lạgit́te.

Daḱe ạgui kũi ḍạḍi

Jo̠ḱ sapha jobra giḍi

Sahane halaṅ culhại o̠ṅ

Dhurạuakan isin basaṅ

Mit́ṭen ayo ho̠ṛ

Aema hamalaḱko sahaokate

Benaoedae mit́ṭen sajao gharõ̠ńj

Am ar iń lạgit́te.

No̠te aćren nunu gidrạ

Lokha ho̠bo̠r ce̠re̠ć dulạṛ

Duk suk ạtuḱ ać beṛhae

Sunum na sindhet́ enkage menae

Mit́ṭen ayo ho̠ṛ

Aema hirdạn sahaokate

Benaoedae mit́ṭen sajao gharõ̠ńj

Am ar iń lạgit́te.

Mimit́ jinis hisạb bạki

Huḍiń maraṅ ruti ruti

Ghaney disại ghane̠ hiṛiń

Kạmirege menae dinman din

Mit́ṭen ayo ho̠ṛ

Aema haṛhat́ sahaokate

Benaoedae mit́ṭen sajao gharõ̠ńj

Am ar iń lạgit́te.

Setaḱ kho̠n ạyuṕ hạbić

Kạmirege menae bạpuṛić

Mimit́koe jo̠to̠n sãohãet́ko

Aćaḱ sebel sạgạitey to̠let́koa

Ro̠ḱ joṛaoet́koae dulạṛ sutạmte

Mit́ṭen ayo ho̠ṛ

Aema hasoko sahaokate

Benaoedae mit́ṭen sajao gharõ̠ńj

Am ar iń lạgit́te.




Ko̠ro̠na ajarte Diso̠m reaḱ Nagam re joto kho̠n Ḍher hoṛ ko Gurena teheň

Teheń do̠ Diso̠m re Lockdown reaḱ do̠sar din kana. Ar teheńge Diso̠m re joto kho̠n ḍher hoṛ ko̠ro̠na ajarteko̠ ja̠bun akana. Gujuḱ hõ aema ḍher akana. Calao̠en goṭa dinre Diso̠m reaḱ nagam re joto̠ kho̠n ḍher 66 hoṛko goćena. Niạ halo̠ḱ diso̠mre ko̠ro̠na ajarte gujuḱ hoṛkoaḱ lekha do̠ no̠nka 9 hajar 384 hoṛ. Ar calaoen din re Ko̠ro̠na ajarteko̠ jạbunena 7 hajar 213 hoṛ. Nit hạbić niạ ajarte jạbun akan hoṛkoaḱ lekha do̠ no̠nka teheń hạbić 6 lakh 51 hajar 652 hoṛ. Ko̠ro̠na ajar te jạbun akan kho̠n nit hạbić ko̠ pharnao̠ akana 5 lakh 58 hajar 383 hoṛ.

Ko̠ro̠na ajar te joto̠ kho̠n ḍher ho̠ṛ jạbun ar goć akan diso̠m do hoyo̠ḱ kana America. Niạ diso̠mre ko̠ jạbun akana 3 kạruṛ 14 lakh 90 hajar 563 hoṛ ar ko̠ goć akana 5 lakh 69 hajar 197 hoṛ.

Do̠sar dhaṕre menaḱ diso̠m do̠ Brazil. Niạ diso̠m re nit hạbić ko jạbun akana 1 kạruṛ 30 lakh 23 hajar 189 hoṛ. Goć akanako̠ 3 lakh 33 hajar 153 hoṛ.

Ko̠ro̠na ajarte jạbun akan sećte Tesar dhaṕ re ar gujuḱ seć lekate po̠n dhaṕre  menaḱa Bharot diso̠m. Nit hạbić niạ diso̠m re ko̠ro̠na ajarte jạbun akan hoṛ ko hoyo̠ḱ kana 1 kạruṛ 26 lakh 84 hajar 477 hoṛ ar goć  akanako 1 lakh 65 hajar 577 hoṛ.

Ko̠ro̠na ajar do̠ niạ Baṅgladiso̠m re calaoen serma March cando̠ reaḱ 08 tạrik saṕ lena hoṛko̠aḱ hoṛmo̠ re ńamlena.  




DARAE KANA SANTALI SHO̠RṬ PHILM BAJAR

Ato oṛak̕re̠ gại ḍaṅgra , kaḍa bitkil, sim sukri, bhiḍi mero̠m ar eman ạsul jib janowarko bon ạsul baṛakoa .Noko ạsul janowar ko sãote gharońj ren ho̠ṛkoak̕ dulạṛ do̠ nase nase tahẽ̠n gea . Menkhan ado̠m ho̠ṛkoak̕ dulạṛ maya do̠ ạḍi gạhiṛ ge ńelo̠k̕a . Dulạṛ reak̕ noṅkan sạgại to̠pak̕ giḍi do̠ ạḍi muskil gea. Ạsul janowar ko sãote gạhiṛ dulạṛ sạgại jemo̠n alo̠ to̠pago̠k̕ noṅkan kisạ niyạte mit̕ santali shorṭ philme benaoeda Rakesh kumar hembrom . Teheń uniak̕ Muṭhạnputhi Bhitre noa philm reak̕ mit̕ṭen  naksa (posṭare) so̠do̠r akada . Kisạ bãkhẽ̠ṛiạ Dev hembromak̕ kisạ kho̠n benaok̕kan noa philm reak̕ ńutum do̠ do̠ho̠ hoyakana BAJAR (bazar) . Philm reak̕ DIRECTION & SCRIPTING re̠ do̠ Paṅkaj Murmu,  obhinoy re hõ̠ paṅkaj murmu ac̕tet̕ ge menaea . Camera re̠ do̠ Gopal Murmu, kạrigori laṛao go̠ṛo̠ re̠ do̠ Ravi ar Anjay. Ḍumkạ reak̕ RK Studio kho̠n noa philm reak̕ Eḍiṭing kạmi hoyok̕kana .
Rakesh kumar hembro̠m hotete baḍae ńamakana , BAJAR philm do̠ so̠do̠ro̠k̕a daraekan me cando 11/05/2021 tạrikh ac̕ak̕ (RAKESH HEMBROM )  YOUTUBE ce̠ne̠l kho̠n .



Teheń do̠ Isại Boeha Mise̠rakoaḱ Paska Porob

Easter Sunday. Isại dhoromre̠n Boeha/Miserakoaḱ Sanam khon Maraṅ Porob.
Easter Sunday se Sonot Aṭhwar do hoyoḱ kana Isại dhorom Pạńji re̠aḱ mit́ṭe̠n ạḍi Manotanaḱ dhorom Porob din. Isại ko do̠ noa dinre̠ Gujuḱ cetanre̠ Jisuaḱ Jitạn jiwet́ beret́ ruạṛoḱko ko Manaoe̠da. Isại dhoromre̠ biswasoḱ ko ṭhe̠n do noa mare̠ join caba kate̠ nãwã join ehoṕ re̠aḱ mit́ṭe̠n cinhạ kana. Isại koaḱ pạtiạu ;lekate̠ noa dinre̠ Isại dhorom re̠n guru Jisu do goćko khone̠ jiwe̠t́ beret́ lena. Uni do Good Friday/ metaḱme sokol  hiloḱ thoṛa bạṛić hoṛko metaḱme Jihudi Sostor baḍae̠ko do̠ Krus re̠ khil jalat́ kate̠ko goć ledea.  Goće̠n Tesar hiloḱ metaḱme Aṭhwar hiloḱ uni do̠e̠ jiwet́ beret́e̠na. Soetanaḱ gujuḱ suṅgạ rạput́ marao kate̠ probhu Jisu  do̠ Goćko khonaḱ Jiwe̠t́ beret́ kate̠ arho̕ Manwa ko talarey ruạṛ heće̠na.

Jisuaḱ noa jiwe̠t́ beredoḱ re̠aḱ bhage sombat do jisure pạtiạuḱ ko lạgit́ ạḍi maraṅ rạskạ ar buj re̠aḱ kana. Isại dhorom re̠aḱ asol rehet́ do kana Krusre̠ Jisuaḱ gujuḱ ar Jitan te̠ Jiwe̠t́ beredoḱ. Manwako goṛoako lạgit́ apnar baṅoḱte̠ sạriaḱ ar bhage horte̠ laha seć taṛam idie ge hoyoḱ kana Easter Sunday se Paska Porob re̠aḱ se Jisuaḱ Jiwet́ beredoḱ din re̠aḱ Asol katha.




Ar hõ diso̠mre lock dõwn hoyoḱ lạgido̠ḱ kana Sombar hiloḱ kho̠n

Baṅgladiso̠m re ko̠ro̠na ro̠g te jạbuno̠ḱ ḍher edeḱ kante mit́ hapta reaṅ Lock Down emeda Sarkar.

Jo̠no̠pro̠saso̠n Pro̠timo̠ntri  Forhad Ho̠sen e lại so̠do̠rkeda baṅma mit́ hapta reaḱ Lock Down  ehoṕ daṛeaḱa So̠m ar baṅkhan mo̠ngo̠l hilo̠k kho̠n. Nit re do̠ jahan din do̠e bae niṭ akada protimo̠ntri. Uni do̠e men akada baṅma  diso̠m hoṛko̠ saṕṛaoḱ reaḱ ạte emako̠ jạruṛa. Menkhan Soṛoḱ  dahar ar Setu Mo̠ntri ar Awamilig ren Sadharo̠n So̠mpado̠k O̠baidul kader udo̠ḱ kate kho̠bo̠riạ sakamren kạmiạko̠ ko̠ baḍae  o̠co̠kana so̠mbar din kho̠n lock down eho̠bo̠ḱ kana. Menkhan  cet́ leka kate niạ Lock Down kạmi purạḱa o̠na do̠ nit ho̠ baṅ so̠do̠r akana. Tobe jạruṛ goṛo̠ em são̠tako̠ ar kićrić tear karkhana ar eṭaḱ karkhana ko̠ do̠ Lock Down bhitrire ho̠ jhić tahekana.

So̠ko̠lbar Diso̠m reaḱ Sastho O̠dhido̠ptor reaḱ so̠mbat so̠do̠r re ko̠ baḍae oco̠kana calaoen din re metaḱ 24 gho̠nta re 29,339 goṭen hoṛko biḍạu akat́ koa ar onko̠ mo̠dre 6,830 goṭen hoṛ niạ ro̠g teko̠ jạbun akana. Ar calaoen din re 50 hoṛ do niạ ko̠ro̠na ajarteko̠ gurena. Niạ khạtir diso̠m reaḱ sanak lekan ńeńel ar daṛan ṭhại ko̠ do̠ ko̠ bo̠nd akada daṛan lạgit́.




Koronate̠ Arhõ 50 Hoṛko goće̠na

Mãhãmạri rupe hatao̠ akat́ Korona nito̠ḱ Diso̠mre̠ hoe̠ leka ạḍi usạra gujuḱ ar jạbun re̠aḱ lekha do̠ ḍhero̠ḱ kana. Calao̠en 24 Ghonṭare̠ arhõko goće̠na 50 hoṛ, Oka do̠ nit hạbićte̠ dosar sanam khonaḱ ḍher lekha kan. Niate̠ goće̠n hoṛkoaḱ lekha do̠ nit hạbíćte̠ hoye̠na 9 hajar 155 hoṛ. Noa chaḍa Diso̠m re̠aḱ nagamre̠ calaoe̠n 24 ghonṭare̠ joto khonaḱ ḍher 6 hajar 830 hoṛ do̠ Korona rog teko jạbunena mente̠ baḍae niṭ akana.

 

Calao̠e̠n 8 March 2020 Diso̠mre̠ Pạhil dhao̠ Korona rogte̠ jạbun hoṛe̠ baḍae oromen tayom khon nit hạbićte̠ nunạḱ bạṛti Korona rogte̠ jạbun hoṛ do̠ bako ńam akan tahẽkana. Nit hạbićte̠ diso̠̠mre̠ jotote̠ Korona rogte̠ jạbun hoṛkoaḱ lekha do̠ hoe akana 6 lak 24 hajar 594 hoṛ.

Source-Padmatimes