Sapahar re̠ Ạdibạsikoaḱ Oṛaḱ rạput́ ar luṭpaṭ hoe akana

Naogaon re̠aḱ Sapaharre̠ Hasa-Jumiko re̠aḱ bene-bạiri kakhante̠ mit́ Ạdibạsi gharońj cetanre̠ ạdi be-bạṛić gańjon sãote̠ tehen oṛaḱ rạput́ giḍi ar luṭpaṭ re̠aḱ aroj(Obhijog) rakaṕ ńam akana.

Ona muskil gańjon re̠y paṛao̠ akanić do̠ saṛokḍaṅga atore̠n ạdibạsi Kạrlus Murmure̠n oṛaḱ hoṛ Selina Baski(45) aḱ thanare̠ dạkhil akat́ ijạhar khonaḱ baḍaeoḱ kana, Ona atore̠n Mostakim re̠n hopon Abdul Sobhan Ali, Mojaffor Alire̠n hopon Atabur Rahman, Mujibur Rahman, ar Gupinath re̠n hopon Bạjun ar Julhai ren hopon Lelku Hasa-Jumiko re̠aḱ gulmal se bene-bạiri khạtirte ḍher din khonaḱ onko do aema botor ko uduḱako kan tahekana.

Ghoṭna dinre̠ calaoen 24 April setaḱ amdaj 11 baja seć bạiri nakhare̠n onko hoṛko do̠ ạḍi be-aini lekate̠ mit́ jumte ̄elina baskiaḱ oṛaḱ teko boloyena ar ona ona oṛaḱre̠n sanamko de- mạriạ dal-dalte̠ oṛaḱ khon ko oḍok ket́koa, ona oktere onko do̠ ḍaku leka gharońj re̠ak sanamaḱ jạruṛ jinisko tawaḱ- dal rạput́ keda, ar mãt́ ar ṭinko do̠ luṭ kateko idi keda.

Jãhãn upạiko baṅ ńamkate ona  ạdibạsi gharońjre̠n hoṛko do̠ ona rạput́ oṛaḱ rege enhiloḱ do ko tahe aṅgaye̠na, amdaj ńindạ 12 baja seć ar hõ onko bạiri hoṛko do̠ onko c̃tanre̠ jhãp em lạgit́ko kurumuṭukeda.

Noa oktere̠ Gogo cetanre̠ jhãpko emket́ nelte unire̠n kạṭić gidrạ Pronob Murmu doe laha hećen te̠ onko hamlako do̠ uni hõ ko dal kedea, Noa ghoṭnare̠ paṛao akan maejiu Selina baski do̠ Nij thanare̠ onko bạṛić hoṛko cetanre̠ mit́ olaḱte̠ lạlise samaṅ ket́te̠ thana pulis do̠ ona ṭhạ̃iko ńel- ạribạndhi keda. Noa re̠aḱ khạṭi nạṭi sendra re onko ńum-uduḱ  hoṛko são jogajog re̠aḱ kurumuṭure̠ Ataur Rahman re̠n Hopon Khorsed doe men akada je, noa hasa- jumi do akoaḱ kana mente̠. Noa Sompotti kakhante̠ banar pãhṭa khonge adalotre̠ mamla do calaḱ kana. Noa ghoṭonare̠ tojbij kate̠ ńamoḱ ạn lekate̠ bicạr do̠ hoyoḱa mente Thanaren OC Tarekur Rahman Sarkar doe baḍae oco akana,

Source-Talktimes24




23 May Jhijoḱ kana Sikhnạt gãotako

Korona re̠aḱ Muskilaḱ thoṛagan boge ńoḱlen khan darae kan 23 May khon Diso̠m re̠aḱ sanam sikhnạt gãotako(School) jhijoḱa. Sikhnạt gãotako jhij re̠aḱ do̠ Laha tenaḱ goṭawaḱge nit hạbić hõe doho ạgu akada. Ona lekage sanam Sikhnạt gãotako sanam lekanaḱ kạmiko calao̠ lạgit́ hukume em akawat́koa.

Teheń Lukhibar 29 April mit́ Virtual ropoṛ re̠ noa kathae lại keda Sikhnạt Montronaloe ren  Madhomik ar Ucco sikkha Bibhag ren (Mausi) Socib Md. Mahbub Hossain.

Socib doe menkeda Korona bhitrire̠ sikhnạt re̠aḱ kạmiko calao idi lạgit́ abo do̠ Television, Online ar Radio re̠ kilạs uchạn hoelena. Ona são-sãote̠ madhomik ren pạṭhuạ gidrạko oṛaḱrege Assignment re̠aḱ kạmiko em hoyoḱ kana.

Sikhnạt socibe menkeda, Disom re̠aḱ noa hal re̠aḱ boge hoe len khan daraekan 23 May khonaḱ sanam sikhnạt gãotako Iskul Kolej ko jhij kaḱ hoyoḱa. Aleaḱ noa lahare̠ oka goṭawaḱ tahẽkan ona goṭawaḱ do nit hõ jiạṛ tahẽna. Ar noako kạmi purạu lạgit́ sikhnạt gãotako ṭhen em hoe kana.

Source-Sonali /JR




Meskoć-04

Meskoć

Sedae reaḱ katha, Badsa Akboraḱ raj do̠ṅgolre mit́dhao thoṛa sado̠m bepariko bololena. Mit́ bar katha tayom Badsa do̠ onko ṭhen mit́ṭan Ạrbi sadome kirin kedea. Uni do o̠nkoe metaḱkoa nui sado̠m lạgit́ mit́ṭan ayo̠ sadom aguạńpe. Bepariko do bhabna salaḱ ko roṛ ruaṛadea, Mo̠haraj niạ serma do o̠nkan mońj jạtren ayo sado̠m do̠ bale ńam akat́koa. Menkhan am judi 15 hajar kaudim emaale khan tobe thorale kurumuṭu daṛekea.

Badsa do̠ unkoaḱ kho̠joḱaḱ leka kạuḍiye emat́koa.Onatayo̠m mit́ bo̠cho̠r paro̠men reho beparikoak jahan tewan do̠ baṅ ńam lena!

Ṭhik o̠nako o̠kterege Badsa do mit́ṭan parwanae oṅḍoḱ keda, ‘Ińaḱ rajosṭi elakare menaḱko Lo̠ṛo hoṛkoaḱ tạlikạ benaome.

Bar hapta tayo̠mge Birbo̠l do̠ mit́ṭan tạlika benao kate raj doṅgol teye calao̠ena emaya mente. Hahaṛa katha do̠ no̠age kana, pạhilrege Badsa Arborak ńutum o̠l akana!

Badsa do̠ thoṛae asbasaoenteye mengot́ keda, Birbo̠l noa do cet́ kana?

Birbo̠l do̠ mạhir macha teye menkeda, ‘nonkan hoṛ do loṛo bankhan cele ko metakoa, o̠ko̠e do̠ baṅ ńel sạṅgiń diso̠mren hoṛko ekal algatege lahare nunạḱgan kạudiye cal akat́ko; bae baḍaya o̠nkoaḱ ńutum, tewan se jahan o̠po̠ro̠m hõ?

Menkhan o̠nko bepari do paseć re paseć ko ruạṛ hijuḱ! So̠do̠m niye ko heć lenre cet́ hoyoḱa?

Hujur, o̠nkage judi hoe lenkhan unre amak ńutum kạtić kate o̠nkoaḱ ńutum iń bạesạua landa tuluće jobab adea.




Parbortipur re Jumi hunḍạrkoaḱ dalte Santal maejiu saõ pe hoṛaḱ jokho̠m

Ho̠la 26 april setaḱ bela Dinạjpur  jilạ Parbortipur upojilạ reaḱ Baroko̠na atoren barea maejiu salet́ 3 hoṛ ko dal jokho̠m akana mente baḍae akana.  Dal akat́ ko̠ bańcao kate Holdibaṛi Sastho Complẹx re  cikitsa hatao lạgit́ ko bhorti akat́ koa. Niạ gho̠ṭ̣ona do̠  jumi-jaiga niạ mare bạire  reaḱ lasaṛhet́ te hoy akana mente  baḍaeyoḱ kana.  Niạ ghoṭo̠na reaḱ bicạr ńam mit́ mamla em lagit́ko saṕṛaoḱ kana. 

Dal jom kate akham akan ko̠ do̠ ko hoyoḱ kana barokona atoren Resko̠ Mardi ren lạṭuić kimintet́ Seuli Murmu, kạṭićić hopontet́ Raphayel Marḍi. ar uniren bhạcạt kuṛi Eva Marḍi.

Resko Marḍi baḍae ocoḱ kana oṛaḱ reaḱ jumi jaega reaḱ muskilaḱ khạtir noko juni hunḍạrko do̠ laha khon ko taṛaḱ akan tahekana ar ińren gidrạ dal goje lạgit́ ge niạ ghoṭona do̠ ạḍi buj salat́ ko koraoakada. Niạ babot Jatiyo Adibasi Poriso̠d ren ạyurić (chairman) Mn. Robidronath Soren doe lạikeda baṅ aema ḍher din laha khon ge noa gharońj renko sao deko jumi hunḍarkoaḱ mit́ mnuskilaḱ do̠ calaoḱ kana. Noko do̠ reṅgeć nacar santal hoṛ kanko khạtir hikạ hok bica̠r bako̠ ńameda. Uni do̠ niạ ghoṭona reaḱ hikạ hok biḱcạre kho̠j akada. Ar ona salat́ noko gharońj aḱ jion jiṅgi reaḱ nirapotta hoe dạbi akada sarkar ṭhen.




Lockdown arhõ mit́ hapta juṭujoḱ kana

Covid-19 re̠aḱ pasnaoḱ teṅgo daram lạgit́ calaḱ kan manao-batao arhõ Mit́ hapta ḍher re̠aḱ goṭa hoe akana.Moṅgol hiloḱ (27) April noa re̠aḱ mit́ hokum sakam jạhiroḱ re̠aḱ katha menaḱa mentey baḍae oco akana Jonoporsason Proti-Montri Forhad Hossen. Hukum sakam jạhirlen khan daraekan 5 May Hạbić noa manao-batao do tahena.

Covid-19 re̠aḱ teṅgo daram lạgit́ calaoe̠n 14 April setaḱ khon Irạl (8) din lạgit́ ạḍi kajak Lockdown e̠hoṕlena. Lockdown re̠ 13 goṭe̠n ạn-ạriko manao̠ batao̠ lạgit́ sarkar pạhṭa seć khon unuduḱ em hoe̠ lena, Ona re̠aḱ okte hõ calaoe̠n bud hiloḱ (21) April tala ńindạ hạbíć tahẽkana.Tobe Korona re̠aḱ jãhãn bogeḱ lahanti baṅ ńellente ona re̠aḱ okte do̠ 28 April hạbić juṭić hoelena.

Source- Padmatimes




Kolhe ko talare hoyena ko̠ro̠na ajaṛ kho̠n sahaṛ tahen cehaona Seminar

Kolhe ko ko ńamkeda ko̠ro̠na ajaṛ kho̠n sahaṛ akan tahen cehao̠na. Teheň  25/04/2021 setaḱ 10: 30 tala kho̠n ehoṕ kate 12 baja habić  Rajshahi jilạ  Godagari Upojila reaḱ mucạt́ simạna ato Babudaṅre hoyena nia cehaona seminar. Niạ seminar re Babudaṅ ar ona aḍepase ṭoṭharen pea atoren 37 goṭen pạthuạ gidrạko̠ selet́lena.

Ko̠ro̠na cehaona Seminar re johar katha ar niạ okte saphasaphi tahen , oloḱ paṛhaoḱ alo ḍheliseli nạko babote roṛkeda National Agency for Green Revolution (NAGR) ren manotan executive director Stephen Soren. Pạṭhuạ gidrạko̠ ar jarwa akan ko̠ ko̠ro̠na ajaṛ kho̠n sahaṛ tahen lạgit́ aboaḱ kạmiko̠ cetane galmaraokeda Kolhe ko kho̠n pạhil dhao̠ leka Nursing e paṛhao akan Hiramuni Tuḍu. Uni do̠ ako̠aḱ pạrsite ako̠ren hoṛko mońtey bujhaoat́koa niạ okte cet́ ko̠ cekae lagat́a mente. Enạ chaḍa ho̠ seminar re siknạt cetan katha roṛkeda ar video uduḱaḱ koa National Agency for Green Revolution (NAGR) ren program officer Prodip Hembrom. Semianr mucat́re jarwa akan sanam pạṭhuạko NAGR seć kho̠n sikhnạt ạyur lahantiy lạgit́ Khata, kolom, mask (moca poṭ̣omaḱ) ko em hạṭińaḱ koa.

Enạ chaḍa ho niạ iskul, kolege bondh tahen okte olo̠ṅ pholo̠ṅ daṛa baṛa baṅ kate ona okte kạmi apnarḱ paṛhaoḱ re emge lagtigetabona.  O̠nate 20 kuṛi gidrạko ṭhen baha-naksa gadle rog lạgit́  10 goṭen naksa gadle selại lạgit́ em hoyena. Niạ ko̠ selại kate Dhaka naṅgrahare ạkhriń reaḱ hudis menaḱtaea NAGR aḱ.

Niạ seminar re ar hõ selet́ ko̠ tahẽ kana Mn Markus Murmu, Accountant cum manager- Amnura Lutheran Mission Hospital.  Rev. Rajen Soren oko̠e do̠ aema serma kho̠n noko̠ kolhe ko̠ talare gãota lahanti lạgit́e kạmi kana.  Rumạli Hasda Kolhe ko̠ talare maeju ạyurić, NAGR ren kạmi sohot́ić Sumitra Murmu.




Amnrura re Pạṭhuạ gidrạkoaḱ Ko̠ro̠na cehaona Seminar

Chapainawabganj jilạ reaḱ Amnura re 40 pạṭhuạ gidrạ ko niạ hoy purạuena ko̠ro̠na kho̠n sahaṛ tahen cehaona seminar. Teheń 24/04/2021 ạyuṕ ber  4 baja kho̠n 5 baja tala hạbić niạ cehaona seminar do hoena. Niạ seminar mucạt́re  Pạṭhuạ gidrạ koaḱ ti re siknạt jạruṛ jinis ko̠ em cal aḱkoa.

Chapainawabganj jilạ 03 no. Jhilim Union Porisad reaḱ Amnura aḍepase ṭoṭharen 40 goṭen iskul, ko̠lej re paṛhaoḱ kan gidrạ ko noa ko̠ro̠na ajaṛ kho̠n sahaṛ tahen cehaona ar siknạt jạruṛ jinis em cal seminar re selet́ ko tahekana.

No̠ko selet́en pạṭhuạko modre Santal, Muslạ, Hindu jạtiyạti ren ko tahẽ kana. Niạ seminar re ko̠ro̠na ajaṛ kho̠n cekate apnar sahaṛ akan bo tahena niạ babo̠t e lạekeda Dr. Simion Kisku. Program re Pạṭhuạko ko̠ro̠na ajaṛ hoelen khan cekate napae bo̠n tahena se ceka lekhan niạ kho̠n mońbo tahẽ daṛekoḱa o̠na babo̠t mit́ sikhạuna video ko ńelkeda oka do̠ World Health Organization (WHO) hotete benao akan.  Niạ cehaona seminar do̠ National Agency for Green Revolution (NAGR) ńutuman besorkari NGO aḱ ạyurte  hoepurạena. Ar niạ re sanam seć lekate goṛoko em keda Wycliffe Foundation: Relief and Development Foundation, Australia.

Seminar re maraṅ mukhiạ hisạbte selet́ e tahekana National Agency for Green Revolution (NAGR)ren ạyurić Mn. Stephen Soren,  ar hõ selet́ ko tahekana NAGR ren program coordinator Mn. Shamson Soren, Program Officer Prodip Hembrom,  Promila Hasda, volunteer Sumitra Murmu, Amnura Lutheran Mission Hospital ren Medical Assistant Dr. Simion Kisku.

Seminar mucạt́ re joto̠ pạṭhuạ gidrạ ko̠ ono̠l lạgit́ ko̠lo̠m, khata, ar 2 kate mo̠ca poṭo̠maḱ (mask) ko̠ em calaḱkoa. Pạṭhuạ gidrạ ko̠ niạ ńamkate ạḍi rạskạ ko̠ so̠do̠r keda.




Koronate̠ Baṅgladisomre̠ 2 Kạruṛ 45 Lakh Hoṛko Re̠ṅge̠ć Akana!!!

Diso̠m re̠aḱ nonkan mũhin olaḱ do bạń khoj joṅ kana, Menkhan oloḱ reaḱ asol jos se motlob do hoyoḱ kana je̠mo̠n abo Santal boe̠ha miserako talare̠ sanam ṭhạ̃iko khon te̠ṅgo katet́ ro̠pha ruạṛ lạgit́ bon kurumuṭuea. Nonkate̠ abo Santalko diso̠m re̠ mońj tahẽ kate̠t́ dhạrti jiṅgi bon khe̠mao̠ daṛeaḱa. E̠nte̠t́ nonkan mũhin re̠ sạrige jo̠to̠ hoṛkoaḱ goṛo jạruṛa. Ar noa katha te̠ń disạ ke̠da Dr. Abdul Kalam aḱ mit́ katha je;

Iń do̠ ńeloḱ te̠ bạń handsama, Me̠nkhan iń do̠ ińaḱ hand (ti) jãhãi ho̠ṛ lạgit́ iń laha daṛe̠aḱa,

One̠ okoeaḱ do̠ jạruṛ me̠naḱ. Bhageaḱ re̠ tahẽn do̠ sapha soṛa mon jạruṛa, eken moca te̠do̠ baṅ.’

Calaoe̠n se̠rma 8 march diso̠m re̠ pạhil korona rog te̠ ńam akan re̠aḱ kathae̠ so̠do̠r akada diso̠m re̠n sarkar bahadur. Paro̠m calao akan May cando re̠aḱ adha ạdhi khon bạṛti rog ńam e̠ho̠ṕ akana. August cando re̠aḱ te̠sar hapta hạbić rog ńam akan do̠ko tahẽ kana bargel (20) percent cetan. Inạ tayo̠m nãwãte̠ ńame̠t́ ko ho̠ṛ saṅgkha do̠ko tho̠ṛa calao e̠na.  

Onka le̠ka June khon e̠hoṕ katet́ August hạbić pe̠ cando korona rog te̠ko jạbun akana ạḍi bạṛti. Inạ tayo̠m November ar December cando tho̠ṛa bạṛti tahẽ kan re̠hõ tayom te̠do̠ latar seć ge tahẽ kana. Calaḱ kan se̠rma re̠aḱ March cando arhõ eho̠ṕ akana do̠sar te̠. Pạhilaḱ khon niạ baraḱ te̠do̠ ạḍi bạṛti korona rog te̠ko jạbuno̠ḱ kana. Talamala se̠ć do̠ nãwã te̠ ạḍi tho̠ṛa ho̠ṛ ńame̠t́ kote̠ ae̠ma mońj do̠ tahẽ kana ar diso̠m re̠ rugiko hõko tho̠ṛa hijuḱ kan tahẽ kana. Me̠nkhan March cando khon arhõ ạḍi bạṛti korona te̠ko jạbuno̠ḱ kante̠ ho̠ṛ soṅkha hõko bạṛti akana. 

Niạ se̠rma re̠aḱ 14 tạrik April cando khon 7 din lạgit́ ạḍi kajak lockdown ehoṕ akana. Ọna toṅge rege arhõ ar mit́ hapta lạgit́ arhõ kajak lockdown do̠ calaḱ kana. Diso̠m re̠n sorkar nitoḱ doe̠ me̠ne̠t́ kana darakan 28 tạrik hạbić lockdown caba kate̠t́, lockdown do̠ mucado̠ḱa ar gạḍiko do̠ calaḱ e̠ho̠bo̠ḱa lahate̠ le̠ka ge. Calaoe̠n se̠rma do̠ lockdown se̠ć le̠ka tege korona te̠ gujuḱ do̠ko ro̠pha ruạṛ le̠da. Niạ dhao hõ gujuḱ re̠aḱ har do̠ ko̠m he̠ć akana.

Korona te̠ diso̠m re̠ nãwã te̠ko re̠ṅgeć akana 2 karuṛ 45 lac ho̠ṛ. Niạ 2021 se̠rma re̠aḱ March cando hạbić te̠ diso̠m re̠ re̠ṅgeć hoṛko ḍhe̠r akana 14.75 sotaṅsho. Baṅgladiso̠m re̠ re̠ṅgeć hoṛaḱ lahanti hoe̠ le̠na one̠ oka do̠ hiskạ le̠kan lahanti tahẽ kana. Korona e̠hobo̠ḱ laha hạbić re̠ṅgeć hoṛko tahẽ kana 20 sotaṅsho le̠ka. Ar ạḍi re̠ṅgeć do̠ko tahẽ kana 11 sotaṅgsho. Korona tayom disom re̠ joto le̠kanak ce̠tan re̠ ạḍi ae̠ma e̠ṭke̠ ṭõ̠ṛe̠ he̠ć paṛao̠ akana. Menkhan no̠a do̠ e̠ke̠n Baṅgladisom re̠do̠ baṅ, bickom go̠ṭa dhạrti rege no̠a e̠̣tke̠ ṭõ̠ṛe̠ do̠ he̠ć bolo akana. Noa do ạḍi sạrige je̠, Baṅgladiso̠m lạgit́ do̠ ạḍi do̠sra e̠ṭaḱ diso̠m khon hõ, onage hoyoḱ re̠aḱ katha; ar jo̠to̠ko bon baḍae̠a je̠, kạuḍi ce̠tan re̠ ạḍi ae̠ma loksan do̠ he̠ć paṛao̠ akana. O̠na se̠le̠t́ noa hõ bon baḍaea je̠, diso̠m re̠ 40 sotaṅgsho ho̠ṛ do̠ thoṛa ghạṛić(Oesthayi) kạmi so̠ṅge jo̠po̠ṛao̠ me̠naḱ koa. Samaj re̠aḱ jo̠to̠ le̠kan muhĩnre̠ nonkan ho̠ṛaḱ do̠ ạḍi bạṛti lakshan hoyoḱa. Korona re̠aḱ maraṅ muhĩn muskil te̠ pạhil rege ạḍi ae̠mako laksan akana. oka kạuḍiko sõćjoṅ akan tahẽ̠n, ona do̠ pạhil regeko jo̠m caba ke̠da. ar do̠sar dhao he̠ć paṛao̠ akan koronate̠ do̠ hoṛmo re̠aḱ ḍanḍa rạput́ akan le̠ka hoe̠ akan takoa. Nonkan hoṛko goṛo ako lạgit́ ạḍi jạruṛ diso̠m sarkar bahadur aḱ kạmi.       

E̠ke̠n nonko hoṛ do̠ baṅ-huḍiń londbondić ko hõ ạḍi laksan re̠ko paṛao̠ akana. Ar onko re̠n kạmiyạkoaḱ katha do̠ ar ce̠t́ e̠m me̠na. Jãhã le̠kan muhĩn muskil rege nonkan ho̠ṛaḱ do̠ ạḍi muskil hoyoḱa. Korona te̠do̠ ar hõ ạḍi bạṛti laksan hoe̠ akan takoa. Onate̠ nit do̠ ạḍi ṭhikaḱ kạmi kana sarker bahadur je̠mon ạḍi usạra nonkan hoṛ lạgit́ buge hudis te̠ goṛo emako lạgit́e̠ be̠bosthae ar komte̠ sud se̠le̠t́ kạuḍi e̠mako lạgit́ ạḍi jạruṛa. Lahanti lạgit́ ạḍi jạruṛ dhạrti jiṅgi mọńj khe̠mao̠. Diso̠m re̠aḱ lahanti saṕ do̠hoe̠ lạgit́ ạdị jạruṛ sarkar bahaduraḱ mo̠ńj hudis se̠le̠t́ kạmi e̠ho̠ṕ.

Maraṅ muhĩn korona te̠ muskil re̠ me̠naḱ ko lạgit́ calaḱ kan se̠rma re̠aḱ kạuḍi budgetko ńe̠l doṛha ke̠da se̠ ńe̠l jut hoe̠ e̠na. Je̠mon diso̠m re̠ bạṛti bhage kạmi e̠hobo̠ḱ. Diso̠m re̠ Maraṅ Mantri Shekh Hasina aḱ bạisi mukhiạte̠ NEC sabhare̠ 1 lac 97 hajar 643 kạruṛ ṭaka re̠aḱ do̠ṛha budget hoe̠ akana ar ADP doe̠ aṅgoc ke̠da. One̠ o̠ka do̠ calaḱ kan 2020-2021kạuḍi mãhãre̠ paṛaḱa. Secretary doe̠ baḍae̠ ocoke̠t́ koa; apnaraḱ kạuḍi khon 11 hajar 628 kạruṛ 90 lac kạuḍi te̠ go̠ṭa se̠rma re̠ye̠ laṛcaṛa. Noa se̠le̠t́ e̠ṭaḱ aḱ khon 7 hajar 753 kạruṛ 90 lak ar diso̠m barhe̠ khon 3 hajar 875 kạruṛ kạuḍi e̠mo̠ḱa. Noako kạuḍi ce̠t́ kạmi kore̠ laṛcaṛo̠ḱa, ona do̠ latar re̠ ol caṛhao̠ e̠na;

Atoko lahanti lạgit́ kạuḍi e̠m hạṭiń akana ADP 15 hajar 555 kạruṛ khon bạṛti hoe̠ akana ADP 18 hajar 290 kạruṛ, one̠ o̠ka do̠ 9.25 sotaṅgsho. De̠labon baḍae̠ lege ce̠t́ko kạmire̠ noako kạuḍi laṛcaṛo̠ḱa;

Ho̠ṛmo hạṭiń, Daṛeanaḱ(pusṭi) jo̠maḱ, ho̠r sȯngkha ar gharo̠ńj ce̠tanre̠ hạṭiń akana 13 hajar 33 kạruṛ khon ḍhe̠r kate̠t́ 14 hajar 922 kạruṛ, one̠ oka do̠ joto kạuḍi hạṭiń khon 7.55 sotaṅgsho.

Ńui daḱ ar o̠ṛaḱ duạr lạgit́ hạṭiń hoe̠ akana 26 hajar 492 kạruṛ, onẹ ọka dọ pạhil tahẽ kana 25 hajar 795 kạruṛ. ADP 13.40 sotaṅgsho, noa kạuḍi budget do̠ dosaraḱ maraṅ budget se̠ hạṭiń kana.

Ńe̠l doṛhae̠ hoe̠ akana 24 hajar 570 kạruṛ ar no̠a doe̠ ńam akada Sikhnạt ar dho̠ro̠m kạmi re̠ laṛcaṛ lạgit́. Pạhil do̠ tahẽ kana 23 hajar 390 kạruṛ kạuḍi. hạṭiń akan kạuḍi do̠ ADP re̠aḱ moṭre̠ 12.43 sotaṅgsho.

ADP re̠aḱ ńe̠l doṛhae̠ re̠ joto khon bạṛti kạuḍi hạṭiń te̠ye̠ ńam akada Gaḍi (Poribohon) re̠. Pạhilaḱ ADP 52 hajar183 kạruṛ khon ko̠m kate̠t́ 49 hajar 213 kạruṛ kạuḍi. Hạṭiń kate̠t́ ńam akana 24.90 sotaṅgsho.

Ńe̠l doṛhae̠ re̠ karen marsal bakhra hạṭiń tahẽ kana 24 hajar 804 kạruṛ kạuḍi, no̠a khon ko̠m kate̠t́ 21 hajar 945 kạruṛ kạuḍi hoe̠ akana. Jotote̠ hạṭiń kate̠t́ ńe̠lo̠ḱ kana 11.10 sotaṅgsho

Bigyạn(Biggan), Tolas hatao (tothoyo) ar Jopoṛao (jogajog) ce̠tan re ADP 18 hajar 448 kạruṛ tahẽ kana. Ńe̠l doṛha kate̠t́ 11 hajar 576 kạruṛ kạuḍi ar go̠ṭate̠ hạṭiń kate̠t́ ńe̠lo̠ḱ kana 5.86 sotaṅgsho.

Noako chaḍa hõ ADP re̠aḱ Krisi re̠ko e̠m hạṭiń akada 7 hajar 734 kạruṛ kạuḍi. O̠ka do̠ joto budget khon hạṭiń le̠khan 3.91 sotaṅgsho. Mo̠ṭ re̠aḱ 3.39 sotaṅgsho se̠ 6 hajar 709 kạruṛ doe̠ ńam akada ńui daḱ ce̠tanre̠. ar Shilpo nakha re̠do̠ hạṭiń hoe̠ akana amdaj 3 hajar 500 kạruṛ kạuḍi, o̠ka do̠ 1.77 sotaṅgsho. Secretary doe̠ baḍae̠ ocoke̠t́ le̠a je̠, ADP re̠ moṭre̠ 1 hajar 785 kạmi ho̠ra hatao̠ hoe̠ akana. O̠na bhitrire̠ Biniog  kạṃi ho̠ra lạgit́ 1 hajar 640 goṭe̠n ar kạrigol lạgit́ go̠ṛo kạmi ho̠ra 145 goṭe̠n, noa chaḍa apnarte̠ se̠ korporation hote̠te̠ 101 go̠ṭe̠n kạmi ho̠ra purạu lạgit́ hatao̠ hoe̠ akana. (thefinancialexpress.com.bd March 3, 2021)

Diso̠m re̠ korona karonte̠ arhõ bạṛti re̠ṅgeć ḍhe̠r akana amdaj 1 kạruṛ 50 lac hoṛ. (deshebideshe.com April 22.2021)

Diso̠m re̠ nito̠ḱ 3 kạruṛ 85 lac re̠ṅgeć ho̠ṛko hoe̠ akana. Diso̠m re̠n joto ho̠ṛ soṅgkha se̠ć te̠ ńe̠l le̠khan 24.5 sotaṅgsho. O̠ka re̠ do̠ me̠no̠go̠ḱ kana ạḍi re̠ṅgeć 1 kạruṛ 57 lak ho̠ṛ do̠ ạḍi re̠ṅgeć joto ho̠ṛko mo̠dre̠ 10.64 sotaṅgsho. 

Re̠ṅgeć cetan re̠ mit́ survey do̠ hoe̠ purạu akana mit́ be̠sorkari re̠n hoṛ koaḱ go̠ṛo̠te̠. O̠nate̠ ńe̠lo̠ḱ kana ato o̠ṛaḱ re̠n ho̠ṛko khon so̠ho̠r bajar kore̠ me̠naḱ ko bostibasi koge bạṛtiko re̠ṅgeć akana. Noa gobesona se̠ research kạmi re̠ko tahẽ kana Pawer and Participent Research Center (PPRC) ar BRAC Institute of Governance & Development (BIGD). (Prothom Alo, Economic Page; 20 April 2021)

Diso̠m re̠ 3 kạruṛ 85 lakh ho̠ṛko re̠ṅgeć akana noa Korona le̠kan maraṅ muhĩn se̠ć le̠kate̠. (songbad protidin 24.com reak report lekate.) Noa galmarao̠ o̠ktere̠ mano̠tan Polli Kormo Sohayok Foundation ren Chairman Dr. Kaji Kholikujjaman Ahmod doe̠ me̠ne̠t́ kana; ‘ Aboaḱ hoṛmore̠ mo̠ńjaḱ sirjạu, onkan bhage jo̠maḱ jo̠m jạruṛa. Bise̠s Kaete̠ diso̠m lahanti lạgit́ manwako nonkan mońj jo̠maḱ jo̠m jạruṛa ho̠ṛmoko mo̠ńj dohoe̠ lạgit́. Manwa be̠gor tis hõ bam lahanti daṛe̠aḱa. O̠nate̠ onkoaḱ hok do̠ e̠mako jạruṛa. Diso̠m re̠aḱ so̠maj re̠aḱ jo̠to̠ le̠kan bhage ạtko e̠mako jạruṛa.

Kobi Robindronath Ṭhạkure̠ me̠n akada; Jom be̠gor do̠ okoe̠ hõ bako gujuḱa, me̠nkhan Rạskạ baṅ tahẽ le̠n khan ho̠ṛko gujuḱa. O̠nate̠ de̠labon mimit́ ho̠ṛ mimit́ go̠ṭe̠n bhạlại kạmiko kạmite̠ aboaḱ diso̠m bon tul rakaba. Abo santal so̠maj re̠n joto koaḱ boge judạ hatao̠ mabon ar go̠ṛo̠ko jạruṛ khan apan ạpin ṭhạ̃iko khon e̠m hạṭiń tabonp̠e̠.O̠nkale̠ka abore̠n ho̠ṛko je̠mon rạskạ re̠ko tahẽnte̠ dhuṛi dhạrti jiṅgiko khe̠mao̠. E̠nḍe̠khan abo santalko bon rukhiạko ma ar diso̠m re̠n joto santalko mo̠ńj bon tahẽn te̠ abore̠n sisirjạuićaḱ hirlạ re̠ napae je̠mon bon tahẽn.




Calaḱ kan lockdown thoṛa rawal ńoḱ daṛeaḱa-Jonoprosason Montri

Korona bhairas pasnaoḱ teṅgo daramre calaḱkan bond se manaoḱko thoṛagan alga se rawal ńoḱ daṛeaḱa mentey baḍae oco akana Jonoprosason proti Montri Forhad Hossain. Uni doe̠ men akada,Ona khạtir ạḍi keṭećte̠ hoṛmo ạri manao̠ kate̠ senoḱ hoyoḱa No Musk No Service noa do khạṭiy jạruṛa.

Teheń Sokolbar tayom bela Khbor sakamre̠ kol akat́ mit́ khoborre jonoprosason Proti-Montri noako kathae baḍae̠ oco akana.28 April bhitrire̠ noa re̠aḱ mońj mit́ṭen goṭawaḱ hatao hoyoḱa men tehoẽ lạ keda.

Source- Amader somoe




D U L Ạ Ṛ

Baba-gogo boeha- mise̠ra

Topol me̠naḱbon sirjon to̠ra.

Kạṭić kho̠naḱ mit́ são te̠

Nit me̠naḱbon hante̠-note̠

Hame̠ṭ lạgit́  oloḱ – paṛhaoḱ

O̠na Sãota re̠ me̠naḱ baṛhao̠ḱ.

Gharo̠ńj lạgit́ sạṅgiń kạmi

Jibo̠n dhara tho̠ṛae̠ dạmi .

Mại do̠ nito̠ḱe̠ hara lạṭuye̠n

Asol oṛaḱ do̠ talas hoe̠n .

Sirjo̠n sajao̠ no̠age ạri

Bạgi abonae̠ boe̠ha chạṛi .

Jãwãe ṭhe̠nge mạiaḱ oṛaḱ

Ne̠ota po̠ro̠b – re̠i he̠ć baṛaḱ

Okoe̠ dulạṛ te̠i harale̠n

Mońj biṭi abo ṭhe̠n

Do̠ho̠yepe̠ bạhu abon

Amaḱ – ińaḱ dulạṛ me̠naḱ

Orom hoṛ re̠ janam kho̠naḱ

Jiwe̠t́- jio̠n re̠ dulạṛ bon kajak

Chaḍao̠ lạgit́ alobon racaḱ.

Dupulạṛ mane̠ dhiṅgạl saṅgal

Dulạṛ mane̠ suk suluk

Ńuṭuḱ heṛem soro-boro

Dupulạṛ mane̠ himạl hisit́ hoe̠

So baha bagwan .

Ar jaoge roṛ-landa

Dupulạṛ mane̠ suk jion re̠ mẽt́daḱ

Sạrige dulạṛ baṅ ce̠t́ ?

Ona do̠ jãhãebon baḍae̠a?