Amnura re go̠ṛo̠ ko̠ ńamkeda 130 nacar gharońj ar 120 go̠ṭen Pạṭhuạ Gidrạko

Chapainãwabganj so̠do̠r upo̠jilạ reaḱ Amnura re reṅgeć nacar ho̠ṛko̠aḱ 130 gharo̠ńjre jom anaj ar 120 pạṭhuạ gidrạ ko talare siknạt go̠ṛo pạhil dhapte em hạtiń ho̠yena.

14 tạrik 2021 serma Lukhibar hilo̠ḱ  setaḱ ber Amnura Mission re ` Emergency Relief program Covid-19 for the Beneficiaries (student’s and families)` project hotete niạ go̠ṛo̠ kạmihora do̠ National Agency for Green Revolution (NAGR) ńutuman mit́ NGO emkeda.

Niạ go̠ṛo̠ em hạṭiń kạmihora re o̠nḍe seṭerko̠ tahẽkana National Agency for Green Revolution(NAGR) ren  Maraṅ ạyurić Mukhiạ Manotan Stephen Soren,  NAGR ren chairman Mn. Cornelius Murmu,  Chapainawabganj so̠do̠r upo̠jilạ Madho̠mic Academic Supervisor Md. Abdul Alim, NAGR ren jugmo secretary Mn. Hingu Murmu, nirbahi so̠do̠sso̠ Mn. Ro̠bindro̠nath Hembro̠m,  Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church(BNELC) Rajshahi circle Pasṭo̠r Rev. So̠ban kisku, Chapai Sado̠r 03 no. Jhilim Union Po̠riso̠d ren member Md. Firo̠z Ali ar Mst. Parvin National Agency for Green Revolution (NAGR) ren coordinator Mn. Shamson So̠ren, Program Officer Prodip Hembro̠m, Mn. Markus Murmu gomkeko̠.

Niạ go̠ṛo̠ em kạmiho̠ra do̠ pe cando̠ bho̠r calao̠ḱa ar niạ chapainawabganj so̠do̠r upojila ren  334 nacar gharo̠ńj lạgit́  cao̠li, dal, sunum, ạlu ar mo̠ca esedo̠ḱ mask ar 155 pạṭhuạ gidrạko̠ khata ko̠lo̠m ar rulko̠ emako̠a ar niro̠po̠n ho̠ṛmo tahen lạgit́ cehao̠na siknạtko emako̠a mente National Agency for Green Revolution  (NAGR) ren Maraṅ Mukhiạ Mn. Stephen So̠ren do̠e lại so̠do̠rkeda.




Ar hõ Ḍherena Siknạt gãota ko reaḱ Chuṭi

Korona Mãhãmạri khạtirte Disom reaḱ joto siknạt gãotare arhõ mit́ dhao chuṭi do baḍhao hoe akana.Niạ dhao do noa chuṭi baḍhao hoe akana darakan 30 January hạbić. Teheń sokol bar siknạt montronaloe reaḱ tottho ar Jono sonjog bibhab ren maraṅ dạyikan kạmiạ M A Khaer khoboriạko noa kathae baḍae oco ket́ koa.

M A Khaer doe menkeda, korona reaḱ noa hal ńel kate calaḱkan chuṭi do baḍhao hoe akana, Darae kan 30 January hạbici disom reaḱ joto siknạt gãota bond tahena.tobe aomi Madrasa do noa hokum bahrere tahena.

Baṅgladisom re calaoen 8 March 2020 pạhil korona ajarte jạbun hoṛe ńamlena ona tayom 17 March khon siknạt gãota reaḱ aema dhaote chuṭi se bind do lại jạhir akana, ar ona do tahẽkan daraekan sanicar hạbić.

Calaoen 18 December goṭa dhạrti reaḱ korona ajar reaḱ kathako hudis kate Disom reaḱ calaḱkan chuṭi se bind 16 January hạbićko ḍher leda. Ar teheń sokolbar do  onage arhõ mit́ dhao ḍher kate 30 January hạbić baḍhao hoe akana.

Source-Amader somoe,15.01.2021




PẠṬ KẠMI KATEGE ONKO DOKO PAṚHAOḰ KANA

Ạdibạsi reṅgeć gharońjre onkoaḱ janam do. Pe boeha –misera modre Sumon coṛẽ doe maraṅić kana, uni do Rajshahi university College Somaj Biggan Bibhagren pạṭhuạ kanae.talayić kuṛi Siuli Cõṛẽ do Niamot Girls School and College re 11 Kilạs reye paṛhaoḱ kana, ar huḍińić kuṛi do Gaṅgor High School re 10 Kilạs ren pạṭhuạ kanae.

Kạmi upại kate rojgaroḱ kan ṭaka tege pe boeha-miserawaḱ oloḱ paṛhaoḱ cet́ reaḱ keṭeć monsubạ ńelte nitoḱ noa ṭothare sanam koaḱ moca reaḱ galmarao katha hoe akana.Reṅgeć Ạdibạsi Santal gharońjre janam akante kạmi kate behirlạ oloḱ paṛhaoḱ cet́ reaḱ horre teheń onko do menaḱkoa. Baṅko baḍaea onko okoe hõ akoaḱ noa taṛam do tinạḱ din reaḱ kan takoa.

Pạtiạure jhũk kate noko pe boeha-misera do Naogaon Jilạ reaḱ Niamotpur upojilạ reaḱ Paṛoil Union, Paṛoil atoren Borno Cõṛẽren Hopon ar hoponera  kanako onko ren Gogo do kanae Dhonopoti Mạrḍi. Ạḍi muskil talatege gidrạ koḱin oloḱ pạṛhao ocoyet́ ko kana nuking juri pạri, Siń-Ńindạ khaṭao kate ạkinren Gidrạko Marsalren hoṛkin benaoko reaḱ kukmukin kukmueda mon monte.

Sorojomin Borno Cõṛẽaḱ oṛaḱte senkate ńel akana, Oṛaḱ reaḱ phaṭok duạrre kulup ṭạmkur akana. Ona okte amdaj tikin 12.30 bajaoḱ kan tãhekana. Sor oṛaḱrenko lại keda onko oṛaḱren joto hoṛ doko sen akana pạṭ kạmi. Ạḍi sendra kate calao hoelena onko ko kạmikan ṭhạite,ńelena bar boeha kuṛi Siuli Cõṛẽ ar Silpi Cõṛẽ do ać Gogo sãote hoṛo rohoe kạmikin kạmi kana. Khoboria oporom  baḍae kate onkoaḱ oloḱ paṛhaoḱ Reaḱ Rikiṛ/Muruk lạṛhại reaḱ lại keda ać Gogo Dhonopoti Mạrḍi

Uni do Sonali Sonbade baḍae oco kedea Gidrạko Marsalren hoṛ benaoko reaḱ kukmu katha.Lại kedae cet́ leka Reṅgeć-nacar dosa talate Gidrạ koaḱ oloḱ paṛhaoḱe calaoet́ atkoa ona reaḱ katha.Uni doe menkeda eṭaḱ horcaḱ khetre kạmi kate ja uḍić rojgar kate oka ńamoḱ ona tege gharońj reaḱ sanam kulạu anṭao kate Gidrạ koaḱ jạruṛoḱ sanamaḱ dokin kulạueda. Gidrạ lạgit́ nãhãḱ jug reaḱ Digital jạruṛ kulạu ma tayom reaḱ katha oloḱ lạgit́ pạhil jạruṛoḱaḱge baṅ kulạuḱ kana.

Uni do lohot́ nạnḍri teye lại idi keda, ạḍi kosṭoyiń ạikạueda tinre Gidrạ kodo oloḱ paṛhaoḱ bạgi kate eṭaḱ hoṛaḱ khetre kạmiko calaḱkan unre. Gogo huyãte noa ńel reaḱ tinạḱ je duk reaḱ kana ona do sisirjạuić geye baḍae kana. Noa okte ńelena olok ́ duḱlạṛić nui Gogoaḱ mẽt́ do pẽpeṛhet́en taea.

Siuli Cõṛẽ sãote katha roṛ kate uni doe menkeda, ale hoṛ hopon kodo nit hõ oloḱ paṛhaoḱ seć ạḍile tayom gea. Bhage oloky cety kate Disom reaky ar apnar jạt reaḱ bhạlai anaḱ kạmi reaḱ mon subạ menaḱ taea, onatege kosṭo mũhim talatehõ oloḱ paṛhaoḱ do calao idi reaḱ ạḍi murum mon menaḱa taea, Niạ ko dinre Sarkar bahadur cet́ leka oloḱ paṛhaopḱ lạgit́ goṛoye emoḱ kana onate Maraṅ Montri Shekh Hasina ṭhen aema johar are kastaoḱ kana, ar Niamotpurre nook taenom akan hoṛko lạgit́ mit́ṭen Ạdibạsi Cultural Academy Centre ̣aḍi usạra benao reaḱ dạbiye emkeda nui College pạṭhuạ kuṛi.

Source-Sonali ME 13.01.2021




Korona O̠kte re Siknạt hame̠ṭ joṅ kanko lạgit́ cet́ le̠ka tahen jạruṛ

Ińaḱ kạmi jiṅgi e̠hoṕ akana Juạn koṛa kuṛiko soṅge kạmi kạmite, Somaj/sãota lahanti ar onkate NGO Tabitha Foundation Bangladesh. Noa Organization re kạmite̠ diso̠m tala ar bahrere me̠naḱ ko hoṛ soṅge ạḍi ae̠ma jopoṛao se̠ galmarao̠ do̠ hoyoḱ kana Korona babot. Ce̠t́ le̠ka me̠naḱ koa Baṅgladesh ren Santalko nonkan muhĩn o̠kte̠ re̠. 

Calao̠e̠n se̠rma 2020 re̠aḱ 18 March cando khon nit hạbić te Korona le̠kan maraṅ virus ruạ karonte̠ joto siknạt gaõta/prothisthanko do̠ bond menaḱa. Sohrae, Maraṅdin, Eid, Pujạ, Re̠aṛ Rabaṅ chuṭiko lạgit́ tinạḱ koyoḱ hor re̠ko tahẽna Siknạt hamẹṭ kanko. Me̠nkhan calao̠en se̠rma 2020 khon e̠hoṕ kate ne̠s 2021 se̠rma reaḱ pạhil cando calaḱ kan chuṭi dinko re̠ thoṛa hõ siknạt hame̠ṭ kanko lạgit́ rạskạ do̠ bạnuḱa. Ae̠ma hoṛ do̠ko hudis ke̠da je̠, noa muhĩn o̠kte̠re̠ aema le̠kan kạmi do̠ je̠mon hoe purạuḱ. Arhõ ae̠ma budan hoṛdo̠ ạḍi be̠ste̠ noa muhĩn muskil o̠kte̠ hõ kạmi re̠ko lagao̠ akada.

Noa okte̠ re̠ń disạ keda abo̠re̠n Manotan Mahasoe Abdullaho Abu Sayid Sir aḱ katha; uniaḱ katha do̠ tahẽ kana je̠, Puthi paṛhaoḱ do̠ ạḍi maraṅ muskilaḱ kạmi kana, baṅ alga/sohoja, ae̠ma hoṛ do̠ko me̠ne̠da je̠, iń re̠n gidrạ do̠ bai paṛhaoḱ lạgido̠ḱ kana. Thoṛa bon ńel le̠khan Hindu Dhorom re̠ do̠ pon (4) le̠kan hoṛ do̠ me̠naḱkoa. Joto khon latar re̠do̠ me̠naḱ koa Sudhro̠, onkoaḱ kạmi do̠ hoyoḱ kana ce̠tan re̠ me̠naḱ ko pe̠ 3 le̠kan hoṛko se̠ba/joton ko. Tinạḱ ko se̠ba/jo̠to̠n koa unạḱ ge se̠rma re̠ onko lạgit́ jaejug re̠aḱ jio̠n do̠ keṭejoḱ takoa. Inạ tayo̠m Bossho ar Bossho reaḱ mane do̠ hoyoḱ kana Karbariạ. Ar bon baḍaea je̠ Karbariạ ko do̠ kạmi kạmite̠ akoaḱ dhạrti jiṅgi hõko ạujhạṛ utạr takoa. Tinạḱ haron hoyoḱ takoa noko Karbariạ kodo̠. Sạṅgiń khon e̠ke̠n onkoaḱ lahanti se̠ kạuḍi ko suḱjoṅ kange bon ńel ńame̠t́ takoa. O̠nkoaḱ haron se̠ kurumuṭu do̠ babon ńelet́ takoa. Inạ tayo̠m do̠ Khotrio, onko hõ ṭhik Sudhro̠, Bossho le̠ka ge Khotrio hõ Bhrammon se̠ba/jotonte̠. Ado̠ Khotrio doe̠ hudise̠da cekate̠ Bhrammon do̠ ce̠tan te̠ye̠ rakaṕ e̠na. Ado̠ baḍae e̠na je̠ joto khon ce̠tan te̠ rakaboḱ re̠aḱ aso̠l karon do̠ hoyoḱ kana Puthi Paṛhao̠.

Onate̠ de̠labon baṅ bilom kate̠ darakan dinko re̠aḱ o̠kte̠ kạmi re̠ lagao̠ lạgit́ bon ganḍon joṅa. O̠na lạgit́ hudis ge budanaḱ kạmi do̠. Niạko din re̠ bahre̠ daṛan, peṛa hiriko, gateko soṅge he̠lme̠l khon sahaṛakae tahẽn ge bogea. O̠nate̠ Oṛaḱ re̠ tahẽ kate̠ ge ae̠ma le̠kan kạmiko do̠ bon kạmi daṛeaḱa;

  • Dinạm din hoṛmo joton ar khạndri ganḍon joṅ
  • Oṛaḱ re̠ duṛuṕ kate internet YouTube ńel baṅ kate hoṛmo mońj dohoe̠ lạgit́ hoṛmo pharnao/be̠yamoḱ
  • Mon jiwi napae do̠ho̠e lạgit́ Meditation
  • Puthi paṛhao
  • Goṭa din o̠ṛaḱ re̠ duṛuṕ se eken gitić ạṛis baṅ kate, social media, game eneć kate somoe̠ nosṭo baṅ kate; bickom bhage kobita, golpo puthi, sikhạuna puthiko paṛhao kate apnaraḱ hataṅ laser do̠ ạḍi ge bogea.
  • Gharońj re̠n jotoko soṅge he̠lme̠lre̠ tahẽn
  • Nukri ar e̠ṭaḱ kạmiko khạtir ạḍi tho̠ṛa Gharońj re̠ somoe̠ bon khe̠maoa, o̠nate̠ noako din re̠ bạṛti somoe̠ e̠mte gharońj je̠mon suluk hoyoḱ
  • Nonkan o̠kte̠ re̠ Gharońj re̠n jotoko ar hõ bạṛti se̠ bogete baḍaeko lạgit́ kurumuṭu.
  • Apnar hõ bạṛti baḍaeyoḱ
  • Apnaraḱ bhage gunko ar hõ bạṛti baḍae se̠ laṛcaṛ re̠aḱ kurumuṭu ar bạṛićaḱ ko bại bại te̠ hiṛiń se̠ ocoḱ giḍiy
  • Jaoge paṛhao re̠ lagao̠ akan tahẽn
  • Online class saõte̠ dinạm dinko re̠aḱ oloḱ paṛhaoḱ hõ calao̠ idi. Eke̠n school, college se university tis jhijoḱa me̠n kate hudis ar koyoḱ hor re̠ tahẽn khan do̠ Siknạt khon bon eṛano̠ḱa. O̠nate niyom le̠kate somoeko hạṭiń kate ruṭiṅ le̠kate̠ calaḱ jạruṛa. Nonka te̠ paṛhao̠ hame̠ṭ re̠aḱ ae̠ma hudis ganḍon do̠ komoḱa.
  • School college re̠aḱ paṛhaoko bhitri khon ae̠ma do̠ mońjko sereńa, ae̠ma do̠ ạḍi mońjko o̠l daṛeaḱ, ae̠ma do̠ mońj eneć, okoe̠ do̠ ti re̠aḱ kạmiko, ar hõ emanteaḱ bhạlại kạmiko baḍae̠a. Noako saõte̠ jopoṛao̠ tahẽn re̠aḱ ạḍi maraṅ ạt kana. Ar nonka tege ae̠ma cet́ keṭeć/oviggota, lahanti do̠ hoyoḱa.

Reference;

  • Prothom Alo; Altaf Kobir Niloy
  • Manotan Mahasoe Abdullaho Abu Sayid Sir



ŃINDẠ REAḰ LOLO 1-2 DEGRRE KOM DAṚEAḰA

Magh cando nit do abo samaṅre ekkalte ạdi sorre.Niạ haptage rabaṅ ḍheroḱ reaḱ doe lại lahaleda hoedaḱ́ bichnạu ạpisren kạmiạko.Tobe nit hõ unạḱ reaṛ hoe baṅ ehoṕ akan rehõ ńindạ reaḱ lolo do 1-2 Degree kom daṛeaḱa, ar ona khon hõ kom hoe daṛeaḱa daraekan pe din hạbićte. Teheń Moṅgol bar setaḱre hoedaḱ bichnạu ạpis reaḱ khoborre noa baḍae ńam akana.

Hoedaḱ/Abohaowa lại laha khobor re men hoe akana, teheń Moṅgol bar goṭa disom reaḱ hoe lolo do enkage tahe daṛeaḱa, tobe Disom reaḱ utạr-pạchim ṭotha kore ńindạ reaḱ lolo do 1-2 Degree kom daṛeaḱa ar eṭaḱ ṭhạ̃i kore do ona do enkage tahẽ daṛeaḱa.

Setaḱ 9 baja khonaḱ tayom 24 ghonṭa hạbić reaḱ hoedaḱ reaḱ lại laha khoborre baḍae ńam akana goṭa Disom reaḱ sermare do mit́ bar etaṅ rimil chaḍa sanam ṭoṭha reaḱ hoe do rohoṛge tahena, tala ńindạ seć thoṛa- bạṛti kuhṛa ńurhạ daṛeaḱa.

Note holanoḱ khonaḱ teheń do lolo kom  akana, teheń do joto khonaḱ kom lolo do tahẽkana Naogaon reaḱ Bodolgachire 11.4 Degrre.

 Source-Padmatimes.12.91.2021




Jhinạigạtire Ạdibạsi 25 Gogoko Baha ar Man- Sakamte manot ko ńam keda

Sher pur reaḱ Jhinại gạtire Ạdibạsi Hoṛko talare 25 goṭen nãwã Gidrạren Gogoko Baha ar Man sakam te manote calat́ koa Manotan Jilạ Prosasok Anar Koli Mahabub. Teheń Som hiloḱ tikin okte upojilạ reaḱ Bakakuṛạ elakare menaḱ Ạdubạsi  Centre re “Jonmo Nibondhonre aodhan rakaṕ” kạmihora  reaḱ akhṛare onko do noa man- manot ko ńam keda.

Nia oktere nãwã Gidrạ ko rukhiạko lạgit́ hand sanitizer, Musk,Kombol, ar barea katet́ jo dare reaḱ kạṭić poha hõe emat́ koa Jilạ prosasok.

Jila prosasokaḱ sapṛaote noa akhṛare sabha mukhiạ reaḱ duṛuṕaḱ doe abhran leda UNO Rubel Mahmud. Akhṛa reaḱ gapal marao pạlire Upojilạ chairman S M A Warez Naim,Kansa UP Chairman Johurul Islam, tribal welfare Association ren Chairman Nores Mi, Nores Khokhsi tako selet́ko tãhekana.

Source- Amader somoy-11.01.2021




TEHEŃ DO BOṄGO BONDHUAḰ NIJ DISOMTE RUẠṚ DIN

Teheń do Boṅgo bondhuaḱ nij disom ruạṛ din, noa din reaḱ ghoṭona disạte khoboriạ ar oloḱić Manotan Soiyed Abul Moksud e  Menakada, “Tinre Boṅgo Bondhuak̇ kạḍ khon oḍokoḱ reaḱ katha Rediore ańjomena unre Bangladisomre rạskạ reaḱ ḍubạdaḱ hećen leka sanam hoṛko rạskạyena. Ona do tãhe kana 8 january ńuhum khon  goṭa ńindạ mukti bạhini kodo Raiphel  reaḱ pkãka guluko aṛaḱ kate hor –horteko pkeḍlena hajar hajar hoṛko, en hiloḱ Dhaka redo jãhãeaḱ mẽt́ rege jạpit́ do baṅ hoelena.

10 January setaḱ re Dilli khon bises Bimante Boṅgo bondhu Dhaka hijuḱ reaḱ ghoṭona lại khạtir utnạić Manotan, Soiyed Abul Moksude meneda, Setaḱ khonge en hiloḱ do Tej gão Biman bondor re hajar hajar hoṛko jarwa kaḱ tãhekana, Reskors Mạidan hõ pereć akan tãhekana, joto hoṛaḱ mẽt́ ar koyoḱ do cetan serma seć, joto hoṛge ahkaoḱ reko tãhekana tinre ona Biman do Boṅgobindhuwante seṭeroḱa, mit́ okte ona okte do seṭerena,  sermare ona koyoḱ horet́ kan Biman do ńelena, rạskạ teko perećena sanam jarwa akan hoṛko, cetanre thoṛagan ạcur tayom ona Biman do otre pheḍena.

Biman bondor khon Sohrawardi bagwan te hijuḱte aema somoe unredo lagao lena, Boṅgobondhu do mit́ṭen pkãka jip gạḍi reye deć akan tãhe kana. Onḍe tãhekan sanam hoṛ kodo Boṅgo bondhu ńamte ạḍi ãṭko rạskạlena

Source- Bangla tribune




Meskoć- 02

Mit́din Gopal do̠ oṛaḱre̠ bae tahẽkana, bạhutet́ motogeye̠ tahẽkana. Ṭhik o̠na o̠kterege gurudeb do̠ oṛaḱre̠ye̠ seṭere̠na. Gurude̠b seṭer torage gopalre̠n oṛaḱ hoṛ do̠ usạrate̠ jaṅgaye̠ aruṕkedea ar duṛuṕaḱe̠ samaṅ adea. Metadeae ma duṛuṕme̠, nõḱõe̠ pase̠će̠ se̠ṭe̠re̠na!

Gopal bhãṛaḱ oṛaḱre̠ gurudebe̠ he̠ć akana, nonkan kho̠bo̠r goṭa atore̠ ḍamḍahe̠yenre̠ gadel hoṛko ńir he̠će̠na. Gopalre̠n oṛaḱ hoṛ do̠ gurude̠baḱ bogete̠ bhage gunkoe̠ lại hạṭińako kan tahẽkana. lạiako ar roṛ roṛtege bạhutae̠ doe̠ me̠ngot́ke̠da, gurude̠baḱ mẽt́hã do̠ sińjạ le̠ka, e̠kal sińjạ le̠ka hamalge.

Gopalre̠n oṛaḱ hoṛaḱ nonkan katha ańjo̠mkate̠ gurude̠b do̠ bohoḱre̠ seṅge̠l jole̠n le̠kae̠ ạukạuke̠da. Raṅgao̠te̠ oṛaḱkhon oḍok kate̠ bahre̠re̠ hante̠-nate̠ye̠ taṛam baṛae̠t́a. Mit́ ghạṛi tayo̠mge gopal doe̠ hećgot́e̠na ar ńam to̠rage ombaḱ kate̠ye̠ joharadea. Kuli kedeae̠ ṭhạkur mahasoe̠ calaḱ kanam se̠ ce̠t́! Iń ma oṛaḱre̠ bạń tahẽkan, me̠nkhan ińre̠n bạhu macoe̠ tahẽkange! Pase̠ć be̠sgeye̠ peṛa akat́mea.

Gurude̠b do̠ thoṛa raṅgao te̠ye̠ me̠nke̠da, am bạhu do̠ ae̠ma saṅge hoṛko samaṅ re̠ye̠ lajao̠ oco akadińa, opo̠man akadińae̠. Gopal do̠ phuslạu kedete̠ye̠ me̠tadea, ce̠t́ hoe akan gurude̠b, thoṛagan lạiạń me̠.

Gurude̠b doe̠ me̠tadea, ce̠t́ hoe akanam mene̠da, amre̠n bạhu do̠e me̠n akada, gurude̠baḱ mẽt́hã do̠ sińjạ jo̠ le̠ka! Jo̠to̠ katha ańjo̠mkate̠ gopal doe̠ me̠ngot́ ke̠da, ce̠t́ nonkae̠ me̠nakada, tinạḱ maraṅ mo̠ca un maraṅ kathae̠ me̠n daṛeada! Ińre̠n gurude̠b mẽt́hã são̠te̠ sińjạ jo̠ re̠aḱ tulona! De̠la iń soṅge̠ ruạṛme̠ ńe̠le̠ńme̠ ińre̠n bạhu ce̠t́le̠kań jo̠bdo̠ede kana se̠ baṅ!.

Gurude̠b soṅge katege gopal doe̠ ruạṛe̠na nij oṛaḱte̠ ar bạhutae̠ bogete̠ye̠ ruhe̠t́edekana. Me̠tadeae̠, mase̠ lạime̠ ce̠t́ lạgit́ ińre̠n gurude̠b do̠ sińjạ le̠ka mẽt́hãm me̠ta akadea? Ińre̠n gurude̠baḱ mẽt́hã me̠rom le̠ka se̠ gạ̃ṛi le̠kae̠ hoe̠ ocoge onate̠ amaḱ do̠ ce̠t́? Me̠nkhan am do̠ ce̠daḱ gurude̠b onkam me̠ta akadea. Ma to̠be̠ hudisme̠ onka me̠nte̠do̠ gurude̠baḱ opo̠man do̠ baṅ hoe̠le̠na?

Gurude̠b hõ gopal aćre̠n bạhu boge te̠ye̠ ruhe̠t́ede kante̠ mońj geye̠ ạukạuke̠da. Me̠nkhan gopalaḱ katha re̠aḱ khạndrite̠t́ do̠ bae hudis daṛeada.  




Nãwã Santali Sereń puthi

Calao̠e̠n 2020 se̠rma re̠aḱ December cando re̠ sodore̠na Church of the Nazarene Int. reaḱ Santali ar eṭaḱ sereńko mit́kate Nazarene Saṅgit puthi. Rev. Soilence Marandi ar Mr. Milon Patowaryaḱ kurumuṭute pạhil dom le̠ka santali sereń chapa onḍoḱ hoe akana. Eṭaḱ eṭaḱ santali sereń puthi khon sereńko tumạl ar nãwã aema sereń hõ juṭuć menaḱa. Dhorom dewa-sewa re̠ noa puthi dobon laṛcaṛ daṛeaḱa. Rev. Soilence Marandiye menakada, Church of the Nazaren Int. re aema santal hopon ko menaḱbona, menkhan santal pạrsite sereń puthi baṅ tahẽkante Church mukhiạkoaḱ goṛo ar kurumuṭute̠ 335 goṭen Santal sereń, 33 goṭen Sadri pạrsite̠ sereń, 105 goten Baṅgla Pạrsi 8 goṭen Hindi pạrsi, 5 goṭen Garo ar 29 goṭen English mit́kate chapa onḍokena noa sereń puthi.




Moṅgol hiloḱ khonaḱ ḍher hoe daṛeaḱa rabaṅ

Calaoen thoṛa din khoć ekal lolo do bạṛtiḱ kan leka aṭkaroḱ kana, January pạhil hapta rege mone hoyoḱ kanapaseć reaṛ doe dạṛ pạnḍuć eda. Tobe darakan Moṅgol hiloḱ (12 January) khonaḱ arhõ lolo kom kate rabaṅ do bolo ruạṛoḱ reaḱ ko ohmaeda Abohaoa odhidoptor. Teheń sokol bar Abohaoa odhidoptor khon ko baḍae oco akana darae kan 4 din tayom seć ńindạ reaḱ lolo kom kate reaṛ arhõ ḍher daṛeaḱa.

Note teheń setaḱ 9 baja khon tayom 24 ghonṭa reaḱ lại laha latha lekate men hoe akana goṭa disom reaḱ serma do adom adom ṭhạ̃ire rimilte eset́ tahẽna, tala ńindạ khon setaḱ hạbić thoṛagan kuhṛạ ńuroḱ reaḱ katha aṭkaroḱ kana.

 

Source-padmatimes-08.01.2021