Kudum re̠ Kũṛit́ kũṛit́

         Mase̠ boe̠hako lại tabo̠npe̠ kudum re̠aḱ bhe̠d ko:

  1. Kudum kũṛit́ kũṛit́ co̠ṭ rema gidi tukạ loḱkan, pheḍrema bumbuć hakoe bhuṛbhuṛạuḱkan. Mase lạipe ce̠t́?
  2. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Bap cikạn co̠̠ko̠̠n be̠ṭa kạbnuć. Ce̠t́ hoyoḱa no̠a do̠̠?
  3. Kudum kũṛit́ kũṛit́ parko̠m latar gayaṅ guyuṅ. Niạ do̠̠ bhala ce̠t́?
  4. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Gaḍa aṛe̠ aṛe̠te̠ bạnduk ṭenḍar.
  5. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Gaḍa aṛe̠ aṛe̠te̠ ṭukuć to̠pa. Mase̠ bhala lạime ce̠t́ kana?



Mit́ ho̠ṛ ame jo̠to̠n me̠!

Te̠he̠ń do̠ 2021 se̠rma re̠aḱ January cando muca̠t́ din ar Robibar kana. Ińaḱ khaṭo̠ hudis te̠ ho̠po̠n o̠laḱ iń sapṛao̠ akada. As iń do̠ho̠e̠da ape̠ jo̠to̠ko no̠a bhage so̠mbad paṛhao̠ kate̠t́ ae̠ma bhạlại ho̠yo̠ḱ tape̠a me̠nte̠ń asjo̠ṅ kana.

Jãhãe no̠nkan ho̠ṛ me̠naḱ ko̠a je̠, ińe̠ jo̠to̠nediń…? Am jo̠kho̠n aṭe̠t́ re̠m jaṛao̠ ko̠ḱ̠a, un o̠kte̠ ce̠t́ am no̠nkan kuklim do̠ho̠ e̠da? No̠nḍe̠ am lạgit́ bhage so̠mbad me̠naḱa. Iso̠r do̠ ame̠ sirjạu ke̠t́ me̠a, amaḱ bạṛti jạruṛ do̠ ce̠t́ o̠nam ganḍo̠no̠ḱ do̠m baḍae̠ gea. Isor re̠n mit́ guti do̠ Iso̠r ṭhe̠n aćaḱ kathakoe̠ so̠do̠r e̠da;

E̠ PROBHU, dunḍhạu akadińam, are̠m baḍae̠ akadińa. Am do̠ ińaḱ duṛuṕ ar ińaḱ te̠ṅgone̠m baḍae̠gea; Ińaḱ hudis do̠ sạṅgiń khon ge̠m bujhạue̠t́ kana. Ińaḱ hijuḱ se̠no̠ḱ ar ińaḱ gitić jo̠ṅe̠m biḍạue̠t́ tińa. Ar ińaḱ sanam ho̠rkom baḍae̠akat́ tińa. Ińaḱ alaṅre̠ mit́ katha hõ bạnuḱ anaṅ. Ar ńe̠lme̠, E̠ PROBHU, am ma co̠ṅ mit́ ke̠ mit́ e̠m baḍae̠ akat́! Laha ar tayo̠m se̠ć kho̠ne̠m e̠se̠t́ ạcurakadińa; At tiye̠m capo akawadińa. O̠na bujhạu o̠ro̠m iń le̠k do̠ ạḍi hahaṛagea; Usulgea, o̠ho̠ń tio̠ḱ daṛe̠le̠a. (Se̠re̠ńko 139:1-6)

Jisu Mạsi tinre̠ dha̠rti re̠ye̠ tahẹ̃kan unre̠ no̠a go̠lpo̠ doe̠ lạile̠da;

Ape̠ mo̠dre̠ jãhãe̠re̠n mit́ sae̠ bhiḍiko tahẽntae̠ ar o̠nko mo̠dre̠ mit́ go̠ṭe̠ne̠ at́ le̠re̠, o̠nko are̠ ge̠l are̠ do̠ hahaṅkarre̠ bạgi o̠ṭo̠kate̠, uni at́ić bae̠ pańjaye̠a ạuriye̠ ńame̠ hạbić? Are̠ ńamle̠re̠ aćaḱ tare̠nre̠ye̠ ladeye̠a rạskạkate̠ ar o̠ṛaḱ te̠ he̠ć kate̠ aćre̠n gate̠ pe̠ṛako ar aḍe̠pase̠re̠n ko ho̠ho̠ jarwakate̠ye̠ me̠takoa, Iń  tuluć rạskạḱpe̠, e̠nte̠ at́le̠n bhiḍi do̠ń ńam ke̠de̠ tińa. Me̠tape̠kanań onkage mo̠n ạcur jạruṛ bạnuḱ tako are̠ ge̠l are̠ dho̠ro̠m ho̠ṛko kho̠n do̠ mo̠ne̠ ạcur mit́ ṭe̠n kại ho̠ṛ iạte̠ se̠rmare̠ bạṛti rạskạ ho̠yo̠ḱa. (Luke 15-7)

No̠nḍe̠ khon abo lạgit́ sikhnạt do̠ ho̠yo̠ḱ kana je̠, abo jo̠to̠ko ge Isor ṭhe̠n do̠ ạḍi ge bon damana. Nonḍe do̠ abore̠n bhage gupiyić doe̠ ho̠yo̠ḱ kana Isor. Abo mo̠dre̠n jãhãe̠ mit́ ho̠ṛe̠ at́ le̠nre̠ Isor do̠ye̠ baḍae̠ daṛe̠aḱa.

Dulạṛiạ boe̠ha/mise̠rako; niạ katha mo̠nre̠ re̠be̠d do̠ho̠e̠ me̠, am do̠ e̠ke̠n haspatal re̠ gitić akan ruạḱ ho̠ṛ do̠m baṅ kana. Isor do̠ aćre̠n jo̠to̠ gidrạ koaḱ ńutume̠ baḍae̠a are̠ jo̠to̠n koa.

Isor abo jo̠to̠koe̠ go̠ṛo̠ are̠ bhor abon ma. AMEN!




JULI

Tinạḱ sạṅgiń kin pharake̠na; tin din lạgit́ kin bapage̠na – o̠na do̠ Juli o̠ho̠e̠ me̠n daṛe̠lea. Tis hõ no̠a babo̠t judạte̠ do̠ bae̠ hudis le̠gawakada. Hudis hõ baṅ sanae̠ya. E̠ke̠n mit́ṭe̠ć kago̠ce̠ disạ ńama – Juliaḱ janam dinre̠ Rup mit́ṭe̠ć mo̠ńj o̠koć sạṛi sasaṅ sasaṅ kago̠jre̠ dapal kate̠ye̠ e̠made tahẽkana; ar o̠na kago̠jre̠ o̠l tahẽkana, “Forget me not.” (Alo̠m hiṛińińa).

Me̠nkhan tin din? No̠a babo̠t do̠ jahãnaḱ baṅ o̠l tahẽkana o̠na kago̠jre̠. Juli, Rup do̠ bae̠ hiṛiń akade tahẽna. Nit hõ bae̠ hiṛiń akadea. Me̠nkhan ce̠daḱ? O̠na do̠ Juli hõ bae̠ bujhạu ńame̠t́ tahẽna. Pase̠ć Rupge Juli mit́ṭe̠ć nãwã so̠ṅsarre̠ye̠ ạyur idi ledea – pạhil dhao̠.

Pase̠ć̠ Rup do̠ Juli o̠kte̠ – o̠kte̠re̠ye̠ go̠ṛo̠ade tahẽkana. Ar Rupaḱ go̠ṛo̠ be̠go̠rte̠ Juli nito̠ḱ me̠nae̠ do̠ o̠ho̠e̠ hoe̠ daṛe̠ le̠na.

Pase̠ć Rup do̠ Juli tinạḱe̠ e̠made tahẽkan o̠na kho̠n ạḍi jạsti Juli ṭhe̠n kho̠n aće̠ hatao̠ le̠da; ar o̠na lạgit́te̠ do̠ Juli tĩsre̠ hõ Rup o̠hoe̠ ikạ le̠a.

Juli aćte̠t́ hõ bae̠ hudis ńame̠t́ tahẽna ce̠daḱ Rup uniaḱ mo̠ne̠ khon bae̠ o̠ḍo̠k daṛe̠ae̠ kana. Pase̠ć Rupge pạhil ko̠ṛa ho̠po̠ne̠ tahẽkan o̠ko̠e̠ ajana silpińe̠ ṭhe̠lao̠ le̠t́. “Juli ḍarliń, hae̠ ce̠daḱ no̠nka do̠m bhabnaḱ kana; ruạ bo̠t̠ejo̠ḱam … co̠ḱ…co̠ḱ…co̠ḱ” ro̠ṛ-ro̠ṛte̠ Julire̠n gate kuṛi He̠le̠n Juli jo̠hare̠ye̠ co̠ḱ adea.

“Uh, me̠ se̠. Am do̠ gidạ ce̠kate̠….” Juli ṭe̠nḍar mạci kho̠n He̠le̠naḱ so̠po̠ saṕ kate̠ be̠re̠do̠ḱ tuluć ce̠t́ co̠ ạḍi sae̠gat́ machawaḱ e̠ge̠re̠ me̠ne̠t́ tahẽna. Me̠nkhan un jo̠khe̠nge Sule̠mane̠ bhurti lede ko̠ṛa Juli ṭhe̠ne̠ he̠ć so̠re̠na. “Sisṭạr, no̠nḍe̠nko modre̠ o̠koe̠ṭaḱ ḍakṭo̠r sanam khon be̠s pre̠skripso̠n (prescription) doe̠ e̠mo̠ḱa?”. “Dr. Kailash me̠l (male) ward samaṅre̠ uniaḱ ạphis (office) me̠naḱtae̠a. O̠nḍe̠ calaḱ me̠.” Julie̠ lại adea.

Uni ko̠ṛa doe̠ ruạṛe̠na. “O̠koe̠ kanae̠ gidạ? Ce̠t́ le̠kan patient (rugi) me̠nae̠ tae̠a? Dr. Kailash uni haṛam ṭhe̠n do̠ ce̠t́ te̠t́ e̠m ko̠lkae̠ kana. Nui do̠ Dr. (Mrs.) kamala ṭhe̠n ko̠l kae̠me̠. Be̠s ńoḱte̠ye̠ rane̠a” ar hi-hi-hi-hiye̠ landa ke̠t́a He̠le̠n.

“Hẽ na o̠nkage idi sanae̠t́me̠ khan amge idie̠m se̠ quarterte̠….” Juli do̠ raṅgao̠ kate̠ye̠ ro̠ṛ ke̠da. “Iń do̠ bạṅ bacha. Bam ńe̠le̠ kana ce̠t́ le̠ka o̠ndo̠ṛ ondo̠ṛe̠ ko̠yo̠ḱ baṛaye̠da. Iń do̠ nui kukmũte̠ń ńe̠l kae̠re̠ ho̠ń bo̠to̠r koḱa. Chi…” He̠le̠n do̠ o̠na Bhạrti khata (Admission Register) ulṭạu tuluće̠ ro̠ṛ ke̠da.

“He̠nda gidạ, bam calaḱa? 5:30 bajae̠na.” He̠le̠n aćaḱ ghạṛi ńe̠l kate̠ ạḍi canḍẽ ro̠ṛ go̠t́ ke̠da. “Hẽ de̠la.” Juli hõ o̠na Register mit́ se̠će̠ são̠ha kate̠ye̠ mõhnḍae̠na. He̠le̠n são̠. “De̠la nonkate̠ 14 no. ward se̠ćte̠ laṅ calaḱa. Ro̠ṛ ro̠ṛte̠ Juli 14 no. ward se̠će̠ mõhnḍae̠na. He̠le̠n bae̠ bujhạu ńam le̠da o̠nte̠ do̠ o̠kate̠ye̠ calaḱ kana Juli. Be̠go̠r ce̠t́ hõ me̠n kate̠ Juli salaḱe̠ mõhnḍae̠na 14 No. ward se̠ć.

14 No. wardre̠ se̠n kate̠ Juli 4 No. be̠ḍ se̠ćgeye̠ mõ̠hḍae̠na. O̠na kandhare̠ do̠ Rose ńutuman kuṛiaḱ duty tahẽkana. Rose Juli ńe̠l kate̠ye̠ ro̠ṛ go̠t́ ke̠da, “Eh, he̠nda bala e̠ra o̠ka se̠ć cope̠ he̠ć ãṭle̠?” Juli e̠ke̠n isarate̠ye̠ me̠tadea thiruḱme̠. Rose-e̠ he̠ć so̠re̠n khan Julie̠ kuli kedea, “4 No. be̠ḍre̠n rugi do̠ ce̠t́ le̠ka me̠nae̠a?”




DISOM REAḰ SIKNẠT GÃOTA KO RE̠AḰ BOND ARHÕ 14 FEBRUARY HẠBIĆ BAḌHAO HOYENA.

Darae̠kan 14 February hạbić Diso̠m re̠aḱ joto siknạt gạõta ko re̠aḱ calaḱkan bond se chuṭi do baḍhao hoe akana. Teheń sokol hiloḱ Siknạt Montri Ḍaktor Dipu Moni noa são mit́ menaḱ sanam ko são khaṭo gapal marao̠ kate noa goṭa akan kathae baḍae̠ oco akana.

Siknạt Montronaloe jono soṅjog ren maraṅ dạyikan ạpisar M A Khaer noa gạhir ńam kathae sạhi baḍae oco akana. Uni do ar hõe baḍae oco akana je, Koami Madrasa chaḍa sanam siknạt gạ̃ota kore calaḱ kan bond se chuṭi do darakan 14 February hạbić baḍhao hoe akana.

Bond se chuṭi tahẽn oktere online siknạt sanam kạmi hora koge calao idiḱa mente hõe baḍae ocoyena nui siknạt montronaloe ren jono soṅjog Mukhiạ.

Note Korona mãhãmạri judi arhõ bạṛijoḱ tahole February talamala kote Diso̠m re̠aḱ joto siknạt gãotako jhij re̠aḱ kathae sodor leda siknạt montri Dipu moni.

Source-Sonali Sangbad




GAPA(30.01.2021) OḌOKOḰ KANA HSC-2020 REAḰ JO

Korona Mãhãmạri khạtirte̠ bilom akan tahẽkan HSC ar ona saõte̠n kilạs ren pạṭhuạ gidrạ koaḱ jo do gapa sanicar oḍokoḱ kana.

Teheń sokol hiloḱ Siknạt montonaloe re̠aḱ mit́ ḍhạrwạḱre noa katha do sodor akana.

Ḍhạrwạḱre̠ baḍae̠ akana,30 January-2021 serma tạrik setaḱ 10.30 baja okte HSCar ona saõten kilạs biḍạu 2020 re̠aḱ jo ko lại jạhira.Jo lại jạhir re̠aḱ noa akhṛa do hoyoḱa Dhaka Antorjatik matribhasa Institute re. Maraṅ montri sheikh Hasina Gono bhobon khonaḱ Online talate̠ noa lại jạhir akhṛareye galmarao̠a.

Korona mãhãmạri khạtirte̠ niạ dhao̠ do biḍạu chaḍage SSC,JSC, ar ona saõtenaḱ laha re̠aḱ biḍạu ko re̠aḱ jo ńel kate noa HSC re̠aḱ jo doko lại jạhireda.

2020 Se̠rmare̠ HSC ar ona saõtenaḱ biḍạu hoyoḱ re̠aḱ katha tahẽkana calaoen serma April candore̠. Diso̠m re̠aḱ 11 Siknạt Board re jotote 13 Lak 65 hajar 789 pạṭhuạko niạ dhao re̠aḱ biḍạu reko seledoḱ re̠aḱ katha tahẽkana, menkhan Korona mãhãmạri khạtirte noa biḍạu do baṅ hoe daṛeada.

Source-Sonali sanbad




Kuli-Kupuli-2

  1. Baṅgladisom re̠aḱ nito̠aḱ area re̠ Member of Legislative Assemblies (MLA) do̠ tinạḱ santal ho̠po̠n ko tahẽ kana?

Roṛ ruạṛ:

Mano̠tan Shree Jibo̠n Kisku (Sylhet) khon 1946-1952 ar 1954.

Mano̠tan Sagram Hãsdaḱ (Mạjhi) 1954 re̠ Rajshahi khon.

Nit hạbićte̠ Baṅgladiso̠m re̠n santal ho̠po̠n ko tinạḱ ho̠ṛ Me̠mbar of Parliament re̠ko te̠ṅgo akana.

Ro̠ṛ ruạṛ:

  1. Mano̠tan Advocate Bholanath Hãsdaḱ^ (Rajshahi)
  2. Mano̠tan Anil Marandi (Naogaon)
  3. Mano̠tan Mathias Soren (Dinajpur)
  4. Mano̠tan Robindranath So̠re̠n (Dinajpur)
  5. Mano̠tan Moṅgal Kisku (Naogaon)
  6. Mano̠tan Monḍo̠l So̠ren (Dinajpur)
  7. Santal ho̠po̠n ko modre̠ High School & College re̠n headmaster/principal ko?

Roṛ ruạṛ:

  1. Mano̠tan Meena Murmu (Rtd.) [Mission Girls School, Rajshahi]
  2. Mano̠tan Prof. Adv. Gonesh Soren (Rtd.) [Sangeet College, Dinajpur]
  3. Mano̠tan Robert Robin Marandi (YMCA School & College, Boguṛa)
  4. Mano̠tan Kamel Marandi (Munḍumala Sorkari Ucca Bidhaloy, Rajshahi)
  5. Rose Protiva Murmu (Kindle Academy, Dhaka)
  6. Mano̠tan Tule̠n Marḍi (Tulip International School & College, Dinajpur)
  7. Pạhil Santal kuṛi athlete (dạdạṛić) ić do̠ o̠koe̠ ar okare̠n?

Roṛ ruạṛ: Rajshahi so̠ho̠r re̠aḱ mission paṛare̠n Sefali So̠re̠n.

  1. Caritas Bangladesh Rajshahi ar Dinajpur re̠n pạhil Santal cacalao̠kin?
  2. Mano̠tan Mr. Dennis Cạtur Basky (Boṅga talaena)
  3. Mano̠tan Mr. Julian Jo̠ge̠n Be̠sra (Rtd.)



JULI

“Ke̠nsar ?” Juli ạḍi hahaṛawatẹy kuli ruạṛ kedea. “Hẽ Ke̠nsar.” Juliaḱ mo̠n ke̠nsar ańjo̠m tayo̠m bhitri bhitrite̠ bo̠to̠rte̠ thar tharao̠e̠ntae̠a. Ke̠nsarre̠n ae̠ma rugi o̠na khon laha hõ H. C. M Nursing Homete̠ hijuḱe̠ disạye̠t́koa, me̠nkhan o̠nḍe̠ khon ruạṛo̠ḱ do̠ mit́ṭe̠n hõ bae̠ disạle̠t́koa.

“Do idie̠pe̠ ward 14, Bed 4.”

Uni ko̠ṛa onḍe̠ khone̠ saye̠na. Samaṅre̠ Nursing Home re̠aḱ le̠nje̠r ḍaharre̠ mit́ṭe̠ć ṭe̠ksi khon aṅgro̠p pajama ho̠ro̠ḱić mit́ṭe̠ć ko̠ṛa tharam thurum phe̠ḍo̠ḱ Julie̠ ńe̠l kedea. Ar bar ho̠ṛ uni ko̠ṛa so̠po̠re̠ saṕ kate̠ Juli samaṅ samaṅte̠ 14 No. ward te̠kin idi kedea. Juli samaṅre̠ paro̠moḱte̠ uni ko̠ṛa Sule̠man mit́ do̠m atre̠-atre̠ Juli se̠će̠ be̠ṅge̠t́ rakaṕ ke̠da Juli hõ Sulemane̠ be̠ṅge̠t́ adea, ar ać duṛuṕ akan ṭe̠nḍar mạcire̠ ce̠ṭe̠r ńure̠n le̠kae̠ ạikạu ke̠da……. Uni kan ge̠ae̠ ……. uni kan ge̠ae̠ ……. uni kan ge̠ae̠ …… khạṭige. Juliaḱ sãhe̠t́ bharḍo̠ hoe̠ le̠ka gurlạu kate̠ hud hud inbo̠ro̠ o̠ṛe̠joḱ le̠kae̠ ạikạu ke̠da. Ghane̠ ghane̠ mit́ṭe̠ć ko̠ṛawaḱ muṭhạn Juliaḱ mẽt́ pipni latarre̠ malkaoḱ e̠ho̠ṕe̠na.

Sule̠man – Rup – Rup narayan – Sule̠man – Pre̠m – Sule̠man – Pre̠m – Rup tinạḱ ńutum baṅ uniaḱ mo̠ne̠ arsire̠ jhalkaoḱ e̠ho̠ṕe̠na. Sule̠man ar Rup –

Juli ar Rup;

Rup ar Juli,

Juliaḱ mo̠nre̠ po̠n bo̠cho̠r laha re̠aḱ dinko tiryạue̠na. Ạḍi sạńgiń, ạḍi jhal, ạḍi je̠le̠ń… Uni do̠ Julie̠ṭ Nursing re̠aḱ training (ṭerniṅ) lạgit́ nonḍey bhạrtile̠na. Nãwã nãwã. E̠kkalte̠ Damin e̠le̠ka khone̠ he̠ć akan iyạte̠ bajar sohor re̠aḱ ce̠t́ hõ bae̠ baḍae̠kan tahẽna. Re̠l gạḍi sudhạ bae̠ ńe̠l akat́ tahe̠na. Mẽṛhẽt́ ḍaharre̠ gạḍi calaḱ me̠nte̠ko lạiae̠re̠ nase hõ bae̠ pạtiạuḱ kan tahẽna.

Ar nit…….

Aćaḱ o̠bo̠sta disạ kate̠ mo̠ne̠ mo̠ne̠te̠ muluć me̠nte̠ye̠ landa ke̠da Juli. Ako ato, ako o̠ṛaḱ ar ako tolhat disạ são̠ete̠ nana hunạr bir cẽṛẽaḱ raḱ ar he̠nde̠ hạriạṛ buru lọdamre̠ e̠skar tiryo̠ re̠aḱ rãha ar buru jharna daḱ re̠aḱ tirir-rir-rir, tirir-rir-rir-saḍe̠ Juliaḱ luturre̠ bajao̠e̠na ar ạḍi hae̠nisas kate̠ aćaḱ jeleń le̠ńje̠r uṕ ko̠ṛam se̠ć or ạgu kate̠ pãpãke̠ e̠ho̠ṕe̠na.

Shikạrpur atore̠n Julie̠ṭ Murmu Patnare̠ he̠ćkate̠ Julie̠ be̠nao̠e̠na; ‘Jolli’e̠ be̠naoe̠na. Ać disại bhor Julie̠ disạya je̠mo̠n uni do̠ bare̠a dhạrti, bare̠a so̠ṅsarre̠ye̠ tahẽ akana. Mit́ do̠ ako gãota re̠aḱ so̠ṅsar, pe̠ṛa pạrbhạ ar go-baba bo̠e̠hawaḱ so̠ṅsar ar Shikạrpur re̠aḱ so̠ṅsar; ar do̠saraḱ do̠ Paṭna re̠aḱ so̠ṅsar, aćaḱ e̠skaraḱ so̠ṅsar, saj-bajao̠ḱ re̠aḱ so̠ṅsar, kho̠bo̠r kagoc ko̠re̠ chapa so̠do̠ro̠ḱ se̠ kạhni e̠manre̠ ńe̠lo̠go̠ḱ kukmu le̠kanaḱ so̠ṅsar. Juli be̠ste̠ bae̠ bujhạu ńama o̠kaṭaḱ sạriaḱ kana ar o̠kaṭaḱ do̠ ạnḍuṅ; se̠ ać le̠ka ar tinạḱ hoṛko hudise̠da; tinạḱ kuṛiko hudise̠da –ce̠t́ hõ bae̠ hudis ńama Juli.

Ar inạ tayo̠m do̠ Rupaḱ so̠ṅsar.

Rup ar Juliaḱ ńapam do̠ onkage hoe̠ le̠na je̠le̠ka daḱ din ṭanḍi-ghuṭu-be̠dakore̠ le̠ge̠m-lo̠go̠t́ ghãs o̠mo̠no̠ḱ ar se̠to̠ṅ din se̠ṭe̠rle̠n khan mo̠so̠t́-rańjao̠-ro̠ṅgo̠ gujuḱ. Mit́ṭe̠n dhe̠o̠ daḱte̠ unkin banar mit́ ghạṛi lạgit́ mit́ṭe̠ć ḍhipre̠kin he̠o̠la rakaṕ le̠na ar tho̠ṛa ghạṛi tayo̠m e̠ṭagaḱ dhe̠o̠ he̠ćle̠nre̠ banar ho̠ṛkin be̠gare̠na.

Mõṛe So̠ro̠s Kạhni puthi khon tumạl akana; ol toṅgeḱa.




Korona Ṭikạ Emoḱ Kạmi Horae̠ Uḍhạu Keda Maraṅ Montri Sheikh Hasina

Mõṛe  ho̠ṛko  hatao̠ ke̠da  Korona ṭikạ  Diso̠mre̠ maraṅ mũhim korona bhairas (covid-19) ṭikạ  e̠mo̠ḱ re̠aḱ kạmi ho̠ra do̠ e̠ho̠ṕ akana. Budbar 27 January ạyuṕ be̠r Raj-Naṅgraha Kurmiṭo̠la Je̠narel Haspatalre̠ ṭikạ e̠mo̠ḱ re̠aḱ kạmi ho̠ra doe̠ uchạn ke̠da diso̠m re̠n Maraṅ Montri (ạyurić) Sheikh Hasina. Pạhil rẹ ṭikạ do̠e̠ hatao̠ ke̠da Kurmiṭo̠la Je̠nare̠l Haspatal re̠n senior staff nurse Runu Veronika Kosta. Inạ tayo̠m Ḍaktar hisạbte̠ pạhil ṭikạe̠ hatao̠ ke̠da Meḍicine consultant Dr. Ahmed lutfor Mobin, Sastho Odhidoptor re̠n otirikto mohaporicalok (Admin)Prof. Dr. Nasima Sultana, Trafic police re̠n sodosho Didarul Islam ar Sena-bahinire̠n Bigredeer General M Imran Hamid. Pạhil din ṭikạ ko e̠mat́ koa mo̠ṭre̠ 30 hoṛ. Vaccin kạmi re̠ jo̠ṛao̠ me̠naḱ koaḱ katha; Go̠ṭa dhạrti ho̠ṛmo̠ ce̠tan re̠ye̠ kạmi kan se̠ hukum me̠naḱ le̠ka ge kạmi do̠ hoe̠ purạuḱa Bharot (India) khon he̠ć se̠ṭe̠r akan Injectionko. Noa lahare̠ Ṭikạ e̠mo̠ḱ kạmi o̠kte̠re̠ EPI re̠aḱ dạyik kạmire̠n Deputy Program Manager Dr. Maola Bokhs Choudhuri doe̠ baḍae̠ o̠coke̠t́ koa, diso̠m re̠aḱ jo̠to̠ jaega kore̠ge no̠a vaccine do̠ e̠m hạṭińo̠ḱa. Ale̠aḱ do̠ jo̠to̠ge sapṛao̠ me̠naḱa. Mit́ bar din talare̠ge diso̠m re̠aḱ jo̠to̠ ṭhạ̃iko̠re̠ koloḱa. Baṅgladiso̠m re̠ se̠ṭe̠r akan vaccine do̠ ạḍi Bhạlại anaḱ kana, bo̠to̠ro̠ḱ re̠aḱ ce̠t́ hõ alope̠ hudisa. Mit́ bar din talate̠ jo̠to̠ do̠ be̠so̠ḱa. Vaccin hatao̠ tayo̠m mo̠ńj jirạu do̠ jạruṛa. E̠ṭaḱ jãhãnaḱko baṅ hudis kate̠ bin bilo̠m te̠ jo̠to̠ ho̠ṛ hatao̠ lạgit́ pe̠ nẽho̠r ocoḱ kana. O̠nka le̠ka Sastho Montri Jahid Malek doe̠ so̠do̠r ke̠da je̠ 7 February do̠ ṭikạ hatao̠ re̠aḱ maraṅ kạmi ho̠ra e̠hoboḱa.

-Source; Somoy News




JULI

“Bis jo̠m me̠ ar baṅ khan phạsi gujuḱ me̠”

“Bis jo̠m me̠ ar baṅ khan phạsi gujuḱ me̠”

“Bis jo̠m me̠ ar baṅ khan phạsi gujuḱ me̠”

Juliaḱ mẽt́kin tin dhao̠ co̠ inạ mit́ pantere̠ o̠l akan haro̠prege le̠n paro̠me̠na. E̠nkathae̠ o̠nare̠ o̠laḱ katha uniaḱ mo̠go̠jre̠ baṅ boloḱkan le̠ka, ae̠ma dhao̠te̠ inạ haro̠pgeye̠ paṛhao̠e̠da, Ghane̠ ghane̠.

Ciṭhi khon Juliaḱ mẽt́kin tablere̠ register latarre̠ do̠ho̠ akat́ liphạpre̠ calao̠e̠na. O̠nare̠ saphate̠ ạḍi mońj haro̠pte̠ o̠l tahẽkana. Miss Julieṭ Murmu, Receptionist, Holy Cross Memorial Nursing Home, PATNA-4. Ińaḱ khange mit́ṭe̠n ṭe̠ksite̠ mit́ṭe̠ć rugiko ạgu kedea. Mit́ ho̠ṛ Juli ṭhe̠n he̠ć kate̠ ạḍi jo̠ho̠t araṅte̠ye̠ kuli kedea; “Sisṭạr, nonḍe̠ mit́ṭe̠n rugi bhorti iń me̠ne̠da. Ce̠ka jae̠ga ho̠yo̠ḱa?”

Juli uni ho̠ṛ co̠ṭ khon phe̠ḍ hạbiće̠ be̠ṅge̠t́ adea. Ume̠r 27/28 bo̠cho̠r gan. Usul mo̠ńj ko̠ṛa. Juliaḱ me̠thare̠ye̠ be̠ṅge̠t́ thir akada, mit́ṭe̠ć kukliante̠; “Ce̠ka jae̠ga ho̠yo̠ḱa?” Juliaḱ mẽt́kin registerre̠ pae̠ra paro̠me̠na. Mit́ nakhare̠ bare̠a pe̠a siṭ no̠mbo̠r samaṅre̠ ce̠t́ hõ baṅ o̠l tahẽkana. O̠na be̠ṅge̠t́aḱ tuluć Julie̠ ro̠ṛ ke̠da – “Hẽ jae̠ga do̠m ńam gea mahaso̠e̠, to̠be̠…..”

“To̠be̠ ce̠t́?”

“To̠be̠ phis jo̠mae̠ me̠.”

“Ṭinạḱ?”

“Mit́ sae̠ po̠n ge̠l. Nit.”

Uni ajana ko̠ṛa aćaḱ money be̠g khon pae̠sa oḍok kate̠ Julie caladea. Pae̠sa le̠kha kate̠ Juli Register pasnao̠ kate̠ye̠ kuli kedea;

“Ńutum”

“O̠ko̠e̠aḱ?” uni ko̠ṛae̠ kuli ruạṛ kedea.

“Rugiaḱ ńutum mahaso̠e̠, amaḱ ńutum o̠l kate̠ doń ce̠kaya?” bana ho̠ṛ muluć machakin landawana.

“Sule̠man.” “Ṭhikana?” -17/9, B.P Road, Paṭna. Ume̠r? 26/27, O̠kaṭaḱ? 26 se̠ 27 ? “27”

“Ce̠t́ ro̠gre̠n rugi kanae̠?”

“Pase̠ć ke̠nsar” Tho̠ṛa digdhạ macha tege uni ko̠ṛae̠ ro̠ṛ ruạṛ ke̠da.

 

Mõṛe So̠ro̠s Kạhni puthi khon tumạl akana; ol tongeḱa.




Ũṭ Ar Cũṭiạ

Mit́ dhao mit́ṭen Ũṭ cekate coe at́lena, Aćren kisạ̃ṛaḱ oṛaḱ do bae ńam daṛeat́a, ar onte noteye dãṛã baṛae kan tahẽkana. Oka baberte aćren kisạ̃ṛ nạthureye tollede, ona baber do ot otte or calaḱ kan tahẽkana.

Calaḱ calaḱ te mit́ṭen cũṭiại taṛam paromede kan tahẽkan jokheć, uni cũṭiạ do ona babere ger got́ ket́a. Ar uni lạṭu Janwar laha lahateye dạṛ idiket́a, ar mone moneteye menwana. “Ạḍi maraṅ lạṭu Janwariń idiyedea.”

Thoṛa ghạṛić khange mit́ṭen hopon gaḍakin tioḱ ket́a. Khange cũṭiạ doe teṅgo got́ena. Mit́ ghạṛi do ona gaḍa aṛerekin teṅgo thirena.

Ũṭ do Cũṭiại metadea, “Ma sen idiḱ talaṅme.”

Cũṭiại menket́a,  “Bạń sen daṛeaḱa, ạḍi utạr daḱ menaḱa, unumoḱạń.”

Ũṭe menket́a, “Ạdi utar daḱ do bạnuḱa, ṭemećgea. Accha tobe bolo kateń ạikạulege”.

Ũṭ do tala gaḍae tioḱket́ khan cũṭiại hohowadea, “Dela hijuḱme, eken gunṭhitege menaḱa”.

Cũṭiại men got́ket́a, “Hẽ ma hẽge, menkhan amaḱ gunṭhi ar ińaḱ gunṭhire ạḍi begar menaḱa. Dayakate or paromińme”.

Ũṭ do nonkae roṛ ruạradea, “Teheń khon do amaḱ monre unạḱ lạṭu do alom hudisjoṅa, bạpuṛićre tahẽnme, nitoḱ iń doń parommea,”

Cũṭiại doe bujhạu ket́a  ar ạḍi rạskạ teye hẽḱket́a, ar ũṭ do uni cũṭiại or paromkedea.

Source-Santali mare olaḱ khon tumạl akanaḱ.