Teheń do Dhạrti jakat Hoṛmore̠ bạṛti cini (Diabetic) Din

Teheń do Sunicar 14 November Dhạrti jakat Hoṛmore bạṛti cini (Diabetics) Din.Dhạrti reaḱ e̠ṭaḱ disom ko leka Baṅladisom rehõ aema lekan kạmi horako ́alate̠ noa din do manao hoe akana.

Noako kạmi horako modre̠ tahẽkana bin damte hoṛmo re̠aḱ cini se Diabetics’ biḍạu, hoṛko aodhanko lạgit́ posṭar, liphleṭ pasnao ar olte̠ chubi benao reaḱ haparao, ḍaktar ar Rugiko talare̠ kukli ar roṛ ruạṛ re̠aḱ dupuṛuṕ, ran se biḍạu ocoḱ re̠aḱ buj emoḱ ar aema lekan biḍạuko hatao.

Niạ serma do̠ noa din lạgit́ bohoḱ katha do̠  doho hoe akana: “Diabetics joḱtonre begartet́ko baḍae daṛeaḱa Nurse koge”. Noa Din lạgit́ Diso̠m goṅke Md. Abdul Hamid ar Maraṅ Montri Sheikh Hasina judạ judạ gapal marao kin em akada Diso̠m hoṛko lạgit́.




Jiṅgi lạṛhaire̠ jitkạr Ạdibạsi kuṛi Pirina….

Baṅladisomre̠ oka jilạ kore Ạdibạsiko ḍherko girobas akae menaḱko onkan mit́ utạr re̠aḱ Ạdibạsi bạṛtiko bosot akan Jilạ do Dinajpur. Dinajpur Jilạ re̠aḱ Nobabgonj upojilạre̠ mit́ṭen huḍiń Ạdibạsi Ato Ḍakmari re reṅgeć gharońjkin bandhao leda Rabon Murmu ar Lugina Soren.

Nukin juri pạri kinaḱ gharońjre̠ 2 gidrạ tayom 20.03.1996 dinre tesar ar mit́ gidrạkin ńam kedea uni do̠ Pirina Murmu. Noa tayom ar hõ 2 gidrạ Rabon ar Lugina tạkinaḱ gharińjre̠kin ńam ket́ kina. Reṅgeć haron kosṭo do din hiloḱ re̠aḱ saõten gate leka tahẽkana pirina takoaḱ gharońj redo, ona talatege oka din do̠ jom ar oka din do baṅ jomtege̠ tahen hoyoḱkan tako tahẽkana onkoaḱ. Pirina do onka tege BRAC Iskul reye bhurtiyena ar saõ saõte̠ Khalippur Mission Iskulreye Bhurtiyena motlob do̠ tikin bela jom ńam lạgit́.

Pạhil kilạs khon 10 kilạs hạbić paṛhaoḱ lạgit́ onkoaḱ oṛaḱre̠ jãhãn bijli bạti baṅ tahẽkana ar Diohe sunum kiriń lekan jahan daṛe se paisa hõ baṅ tahẽkan takoa, onate ḍher okte uni do̠ din belarege aćaḱ oloḱ paṛhaoḱ doe sạt kan tahẽ kana, ar oka okte do̠ ḍibyạ marsalte oloḱ paṛhaoḱe purạuet́kan tahẽkana. 10 serma umerre ać Babae hanapuriyen khan onkoaḱ gharońjre̠ arhõ okulạn do bạṛti idiye̠na.

Noa reṅgeć haron gharońjre okte okte do Pirina hõ gharońj re̠aḱ jom ńu kulạu anṭao lạgit́ hoṛko são nalha kạmi calaḱ hoyoḱ kan tae tahẽkana, ona sãote kạmi iạte Pirinaren mit́ boeha ar mit́ Misera do̠ oloḱ paṛhaoḱ khon kin pharakena/mucạt́keda, menkhan Pirina do̠ oloḱ paṛhaoḱrẹ muruk ar keṭeć mon tahẽkan taete, uni do oloḱ paṛhaoḱ khon bae te̠ṅgo thirlena.

Noa re̠aḱ horte taṛam taṛam tege uni do̠ 2013 sermare hoyen SSC biḍạure̠ selet́ kate GPA 3.85 ńam katey pas keda, Pirinawaḱ do̠ reṅgeć haron iạte jaoge jahanaḱ kạmire̠ boloḱ re̠aḱ monsubạ ahkaoḱ mon tahẽkan taea, mit́ okte Bangladesh Pulis Bahinire̠ thoṛa koṛa kuṛiko hatao̠ koa mente mit́ṭen ḍhạrwạḱ oḍokena, Pirina do noae baḍae ńam ket́ khan uniaḱ kukmu do ̠ arhõ mocṛao beret́eń taea. Ḍhạrwạḱ lekate Pulis Lainre Hoṛmo re̠aḱ biḍạu,oloḱ biḍạu, Meḍikel biḍạu re̠ pas kate̠ pulis ṭreniṅ senṭar reye bhurtiyena, onḍe hõ mońjte ṭreniṅ purạu ket́te Rajarbag Pulis lainreye boloyena.

Nobab gońj Upojilạ ren Mohila Bisoyok Officer Rebeka Sultana Menkeda- Pirina calaoe̠n 9 December Pirina Dhạrti jakat maejiu haron rokao̠ ar Begum Rokeya Dibos kurumuṭute ‘Joyita Onnesone Bangladesh’ re̠aḱ latarre Siknạt ar nukri lạgit́ bhage jo hameṭ akat́ maejiu hisạbte kresṭ ar mane ataṅ keda ać Gogo Lugina Soren.

Source -Dinajpur News




Dina̠jpur Nursing College re̠n nãwã Principale̠ bahal o̠có̠ena mit́ Santal

Dinạjpur Nursing College re̠n ñawã ạyurić  (principal) hisạbtey bahalena Nursing  Ạyurić Magdalina So̠ren. Uni do̠ apnaraḱ laha to̠lo̠btege niạ hudạreye bahal o̠co̠ akana.

Niạ lahare̠ nui do̠  Upo̠ -seba to̠ttabo̠dhayo̠ḱ hisạbte M. Abdur Rahim Medical College Hospital re̠ dạyike̠ purạu ạgu akada. Inạ chaḍa hõ Public Health Nurse aḱ dạyik kạmiko̠ purạu ạgu akada.

Baḍae̠joṅ baṅma Dinajpur Nursing College re̠n  be̠na̠o̠ rakaṕić  ạyuriće̠ tahẽkan Sarmin Sattar do̠ calao̠e̠n O̠cṭober cando̠ ka̠mi kho̠ne̠ jirạu akana. Uni tayo̠m do̠sar ạyurić hisạbte̠ nui santal maejiu Magdalina Soren  niạ hudạrey bahal o̠co̠yena.  Nui chaḍa hõ Rajshahi Nursing College ar Khulna Nursing College ren ạyurić (Principal) hõ apnar laha to̠lo̠bte ko bahal o̠co̠akana.

Jahanara Begum do̠ são ạyurić  (Nursing), ạyurić ( sastho) aḱ kạmi ṭhạ̃i Rajshahi bibhag  Rajshahi Nursing College  re̠n ạyurić hisạbte̠ ko bahal kedea.

Achmatun Necha, são ạyurić Khulna Medical College Hospital re̠ Khulna Nursing College re̠n ạyurić hisa̠bte̠ko bahal kedea.

No̠ko̠ do̠ niạ No̠vember cando̠ re̠aḱ 08 tạrik Sastho Montronaloi reaḱ Nursing sikkha ḍạr ren upo socib Israt Jaman aḱ suhiaḱ mit́ hukumte̠ niạ hudạre̠ bahal do̠ hoe akana.




IPL re̠ Mumbại aḱ Bakholre̠ 5 aḱ Siropa.

Indian Premier League (IPL)  5 dhao̠ le̠ka Siropako hame̠ṭ keda Mumbại Indians crickeṭ dol. Calaoe̠n Moṅgol hiloḱ 13 dhao̠ re̠aḱ IPL phaenal khilạḍre̠ Delhi Capitals Cricket  dol 5 wickette̠ hạr lipuḱ ket́kote̠ mumbại Indians Cricket Dol do Phaenalre̠ Maraṅ soripako hameṭ keda. Noa laha noko Mumbại Indians Dol do 2013,2015,2017. 2019 serma re̠hõ noa siropa ko ńam leda ar Delhi Capitals do niạ dhaoge pạhilte̠ IPL re̠aḱ phaenal Khilạḍre̠ geteḱ re̠aḱ ạtko ńam akada. Noa dinre̠ Dubai International Cricket Stadium re̠ hoyen noa khilạḍre̠ Delhi Capitalaḱ 157 Run re̠aḱ emaḱ haparao̠ lekha khudạu tiạg lạgit́ bat saṕ kate̠ pheḍenre̠ Mumbại Indians Cricket dol do 18.4 bolte̠ 5 wicket tege jitkạr doko ńam keda.   




America ren 46 no. President hisạbte Joe Biden aḱ bhason

America ren nawa 46 no. President hisạbte Joe Biden teheń America diso̠m hoṛko̠ lạgit́ mit́ bhaso̠n e em akada. Uni do̠ America ren hoṛko lạgit́ mit́ tahe kate sanam lekan hiskạ bạḍạe ar lalo̠c bạgi kate mit́ maraṅ diso̠m hisạbte dhạrti re teṅgo reaḱ e roṛ so̠do̠rkeda.

Uni do̠ diso̠m hoṛko̠ ṭhen goṛoe koejoṅe khoj akada jemon darakan dinre niạ disom hoṛko suluk re do̠ho̠ ko reaḱ e ekraṛkeda.

Ona chaḍa ho̠ mare President Donald Trump lạgit́ e menakada je uniaḱ hirạḱ reaṅ hasu doe bujhạoet́gea ente iń hõ aema dhao̠ iń hirạo̠ akana.

Niạ ko̠ro̠na o̠kte joto hiṙiňkate joto hoṛ mit́kate samaṅ seć kạmi kate bo̠n lahaḱa America ar ho joto khon maraṅ gea niạ purạo jạruṛa menteye menkeda.




Mit́ Bitạ Lać ar Cuput́ Sumuṅ Jiwi – 2

Surại do̠ bajar re̠aḱ he̠nde̠ ḍaharre̠ de̠ne̠ banar re̠aḱ mo̠ńj mo̠ńj o̠ṛaḱ ạḍi hahaṛate̠ ṭo̠ya le̠ka cahaṕ kate̠ koyoḱaḱ tuluće̠ taṛam idie̠t́ tahẽna. Apat́te̠t́e̠ me̠n akawade tahẽna; “Sorkal bạbu ṭhe̠n calaḱme̠. Unige alaṅre̠n ukil do̠. Ạḍi maraṅ ukil kanae̠. Khạṭige no̠a mamlare̠ doe̠ jitạulaṅa. Lahare̠ge mõṛẽ isi ṭakae̠ koe̠ lidińa; o̠ne̠ apho̠r khe̠t bạisạu kateń e̠madea. Alaṅaḱ tho̠r inạ motoge khe̠t do̠ tahẽkana. Ado̠ ma nãhãḱ mamla laṅ jitạu le̠n khan ma sanam khe̠t ruạṛ talaṅa. Jo̠gaṛ leda  uniaḱ tire̠ do̠ kạṭić khonge ṭo̠ḍo̠r tahẽkana. Surại ać babae̠ lại akawade tahẽkana baṅma Surại e̠ṅgat gujuḱ jo̠khe̠n Surại apate̠ humạn ocoledea je̠, uniaḱ hạsli re̠aḱ do̠ ṭo̠ḍo̠re̠ be̠nao̠ ocoya Surại lạgit́. Surại ać towa dareaḱ umul ar muṭhạn do̠ bae disạya nase hõ; me̠nkhan jahatin jahatinre̠ ạḍi gạhirte̠ye̠ hudis le̠khan se̠ eṅgatte̠t́aḱ rup disạ ńame̠ me̠njoṅ khan mo̠ne̠ reaḱ khandri hạbić ạḍi ṭo̠nḍaṅgeye ạikạua ar o̠nkan o̠kte̠̠ o̠na ̣ ṭoḍo̠r ać gogowaḱ se̠s cinhạ ạḍi tanmane̠ ṇ́e̠la; e̠nkathae̠ o̠na ṭo̠ḍo̠rrege ać gogowaḱ rup do̠ tol akana. Ar o̠nka e̠skarre̠ o̠na oyoṅ urić kate̠ hanapuri akan eṅgatte̠t́ babo̠t hudisre̠ Surại mo̠nere̠ ạḍi suluk ar bhorsae̠̣ ạikạuet́kan tahẽna. Me̠nkhan jumi bańcao̠ lạgit́te̠ ać go̠go̠waḱ se̠s utạr cinhạ hoe̠ ạkhriń ke̠da. Aćre̠n dulạṛiạ janam datawaḱ cinhạ hõ mẽt ́khone̠ danaṅke̠da. Kacahạrire̠ sahe̠b samaṅre̠ calaḱ re̠ Surạiaḱ ko̠ṛam do̠ dhak dhakao̠e̠n tae̠tey te̠ṅgo thire̠na. Saheb hõ ukil bạbu le̠ka ce̠tatko coe̠ kuli kedea. Me̠nkhan. Bo̠to̠r bo̠to̠rte̠ e̠nhõ o̠na pinḍạ seće̠ se̠n sore̠na ar jo̠ṛhat kate̠ Surại do̠ bae bujhạu le̠t́te̠ amdajte̠ge tho̠ṛa hoṛte̠, tho̠ṛa baṅgla-hindite̠ye̠ ro̠ṛ ke̠da. O̠kaṭaḱ katha re̠aḱ ce̠t́ jobabe̠ e̠mle̠da o̠na hõ bae̠ disạe̠da Surại, e̠ke̠n mit́ṭe̠ć kathageye̠ disạ ke̠da; khub be̠ste̠. Kacahạri khon o̠ḍok kate̠ Sorkal bạbu ukil tinre̠ ruhe̠de tuluće me̠tadea! “Am do̠ amte̠ge amaḱ mamla do̠m harao̠e̠na. Jumi do̠ bam ńama. Jumi do̠ am kakage̠ye ńam ke̠da. Me̠n calaḱme̠.” Ar Surạiaḱ koṛamre̠ ceṭer ńure̠n le̠kae̠ ạikạu ke̠da. Tarasiń o̠kte̠ gade̠l hoṛ talare̠ se̠toṅre̠ teṅgo kate̠ hoye̠ ạikạu ke̠da ać kathae̠ kaṛaṅ ńutre̠ ajana bir talare̠ye̠ bo̠lo̠ at́ akana o̠kare̠ do̠ e̠ke̠n jo̠jo̠m janwarko me̠naḱko. O̠nḍe̠ khon Surại do̠ so̠jhe o̠ṛaḱ seće̠ mohnḍae̠ana.  Tayo̠mre̠ kakatte̠t́ takoaḱ landa bis le̠ka uniaḱ luturre̠ bo̠lo̠e̠na. Togoć daṭa kate̠ ạḍi hae̠ nisas kate̠ ạḍi cand-candte̠ o̠nḍe khon doe̠ pharake̠na. Surạiaḱ monre̠ do̠ e̠ke̠n mit́ṭe̠ć kathage bharḍo̠ le̠ka gurlạuḱkan tahẽna, “Ce̠kate̠ iń do̠ o̠na roṛ bạń ce̠t́ le̠da o̠ne̠ Sorkal bạbu ar sahe̠bkin roṛe̠t́ kan? Ce̠daḱ unkin do̠ ińaḱ pạrsite̠ baṅkin kuli lidińa? Ce̠daḱ! Ce̠daḱ!! Ce̠ka ińaḱ do̠ste̠ o̠laḱ bạń ce̠t́ le̠da? Se̠, iń babawaḱ do̠ste̠? Se̠ bana hoṛaḱ do̠ste̠? Se̠ o̠koe̠ e̠ṭaḱ hoṛaḱ do̠ste̠?” Surại do̠ bae̠ hudis ńam daṛeada o̠ko̠e̠aḱ do̠ste̠ teheń no̠a o̠bo̠sta ho̠ye̠ntae̠ do̠. Ar sojhete̠ as chuṭạu kate̠ ańjo̠m ce̠t́ kathate̠ aćtegeye̠ roṛana, “Ińaḱ kopalre̠ no̠age me̠naḱa, iń do̠ń ce̠kaya?” Me̠nkhan o̠na são̠ são̠tege ać disại bho̠r khon nit hạbić re̠aḱ paro̠makan dinko Surạiaḱ mẽt́ samaṅre̠ tiryạue̠na, me̠ro̠m gupi, bhiḍi gupi, mạhindar ar …..ar hõ ce̠t́ko coṅ. O̠lo̠ḱ re̠aḱ, iskulte̠ calaḱ re̠aḱ opso̠rge bae̠ ńam le̠da Surại. E̠ke̠n lać bhe̠d regeye̠ tahẽye̠na Surại, ce̠kate̠ o̠lo̠ḱe̠ ce̠da? Nindhạn hoṛaḱ ko̠pal hõ nindhạnge tahẽna pase̠ć. Purub nakha se̠rmare̠ rimil do̠ he̠nde̠ idiḱ kana. Siń cando hõ cãkre̠ye̠ bạisạue̠na. Surại do̠ e̠skar suṛuć sinić horre̠ bhucuṅ-bhucuṅe taṛam idiye̠da. Po̠roe̠-po̠roe̠ daḱ ńurade̠ khan thoṛa re̠aṛ machae̠ ạikạu ke̠da, e̠nte̠ uniaḱ ḍanḍa ce̠tanre̠ jahan kicrićge baṅ tahẽ kana. Puruạ hoe̠ re̠aḱ re̠aṛte̠ Surạiaḱ koṛam re̠aḱ se̠ṅgel do̠ ar hõ ạkul bạkuloḱ eho̠ṕe̠na. Uni do̠ muruk kate̠ canḍ-canḍ taḱṛame̠ dhurạue̠na je̠mon usạra o̠ṛake̠ tiog ar ać baba, aćaḱ koṛam re̠aḱ joloḱ se̠ṅge̠le̠ uduḱae̠. Jumi re̠ć ocoḱ re̠aḱ kathae̠ lạiạe̠ ar ać baba salaḱ mit́te̠ mẽt́ daḱe̠ joroe̠. E̠nte̠ nit do̠ Surại ṭhe̠n aćaḱ daṛe ar mẽt́ daḱ chaḍa ce̠t́ puńjige bạnuḱa. Sanamaḱe̠ siboṛ oco akana. Poroe̠ poroe̠ khon bại bạite̠ daḱ do̠ mo̠ṭa idie̠na. Ar tho̠ṛa ghạṛi tayo̠m do̠ jho̠mo̠r jho̠mo̠r dadaḱe̠ e̠ho̠ṕ ke̠da, ar Surại do̠ o̠na ńut horre̠ khadar khapar mit́ mohnḍa taḱṛamtege me̠nae̠a.




Baḍae̠jo̠ṅ-01 Kulup Cho̠ṛan

Goṭa dhạrtirege kulup choṛan reaḱ bebohar ḍher thoṛa menaḱa. oṛaḱ duạr, office, gạḍi se emanteaḱ rehõ kulup choṛan reaḱ jạruṛ bujhạu akana. Kulup choṛan leka ḍher do̠ ar cet́ hõ baṅ laṛcaṛ akana. Paseć re̠ sendra tedo̠ mit́ goṭaṅ hõ babon ńama oṛaḱ re kulup choṛan bạnuḱa? Nana hunạr ar ḍhena-lạṭu hõ mẽt́ re paṛaoḱa. Baḍae reaḱ bon kurumuṭua ce̠kate̠ ar o̠kare̠ pạhil kulup choṛan do̠ be̠ho̠har le̠na. Amdaj ḍhe̠r hajar bo̠cho̠r lahare̠ mit́ ạkilan hoṛge kulup choṛane̠ be̠naole̠t́a. Tobe̠ hẽge Misor (Egypt) diso̠mre̠n hoṛkoge akoaḱ oṛaḱ kore̠ kulup ko lagao̠e̠t́ tãhẽkana. O̠nko do̠ kulup jhić lạgit́ hõ mit́ le̠kan choṛan ko be̠nao̠le̠t́a. Misor diso̠mre̠ do̠ un o̠kte̠ kaṭ re̠aḱ kulup ko be̠nao̠et́ tãhẽkana. O̠na do̠ kaṭ re̠aḱ palla sãote̠ko jilạt́ kaṭ kan tãhẽkana. O̠ka se̠ćre̠ khil tãhẽna, o̠na se̠ć khonge kulup do̠ko kulupe̠t́ tãhẽkana arko jhiće̠t́ kana. Ḍher din tayo̠m onkoaḱ kuluṕ choṛan khon hõ mońj ar ke̠ṭe̠ć kulup choṛan do̠ Greece diso̠mren hoṛko kurumuṭu ke̠da.

O̠ka se̠ć khon khilạn e̠mogoḱ ho̠yo̠ḱ kan tãhẽkana, o̠na khon e̠ṭaḱ se̠ć te̠hõ kuluṕ do̠ko jhić daṛe̠aḱ kan tãhẽkana. Ne̠be̠tar ce̠t́ le̠ka kulup re̠ choṛan bo̠lo̠e̠ lạgit́ bhugạḱ me̠naḱa, un o̠kte̠ rẽhõ tãhẽkana. Bhugạḱ khonge mẽṛhe̠t́ re̠aḱ hũk ko bo̠lo̠ye̠t́ tãhẽkana. O̠na tayo̠m bhitri re̠aḱ khil ạcur kate̠ ko kulupe̠t́ tãhẽkana, noko hoṛ koaḱ choṛan do̠ kubạ ge tãhẽkana. choṛan re̠aḱ muṭhạn do̠ ṭhik datrom le̠ka ńe̠lo̠ḱge. lạṭu utạraḱ choṛan do̠ 3 feet jeleń ge. Hoṛ kodo̠ choṛan ko go̠ḱ baṛae̠t́ tãhẽkana. Rom diso̠mre̠n hoṛkoge pạhil do̠ kạtić kulup choṛan ko be̠nao̠ke̠t́a. kạṭić ko be̠nao̠ akat́te̠ sạrige jo̠har ńam le̠k kanako. Ro̠man koge lạṭu-kạṭić ar ae̠ma le̠kanaḱ kulup choṛan ko ạguakat́a. No̠ako hijuḱ lahare̠ jo̠to̠ kulup ge kapaṭ sãote̠ jilạt́ tãhẽn kan tãhẽkana. Mit́ duạr khon e̠ṭaḱ duạr re̠ do̠ bạṅko lagao̠ daṛe̠aḱ kan tãhẽkana. Roman koge judạ judạ kulup ko be̠nao̠ akat́a, kusi leka jo̠to̠ jae̠ga re̠ge ko idi daṛe̠aḱ kan tãhẽkana. Jãhã le̠kan duạr re̠ge se̠ sinduk kore̠ hõ ko siń daṛe̠aḱ kan tãhẽkana, choṛan do̠ huḍiń ge tãhẽkana. Hoṛko do̠ kạṭuṕ re̠aḱ mundạm le̠ka ko ho̠roḱe̠t́ tãhẽkana, menek ti re̠aḱ horoaḱ me̠nte̠ge ko le̠khae̠t́ tãhẽkana. Ar nito̠ḱ do̠ dhạrti re̠aḱ ae̠ma diso̠m ge mo̠ńj ar keṭeć kulup choṛan ko be̠nao̠e̠t́a. Ńe̠lo̠ḱ kana nombor anaḱ ar cumuk kulup hõ bajar re̠do̠ ńamo̠ḱ kana.




Dinajpurre̠ mit́ dinte bar Ạdibasi maejiuko Konac (Dhorson) ket́kina

Dinajpurre̠ Mit́ dinte̠ barea Adibạsi maejiu bạṛić hoṛko hotete̠kin konac (dhorson)  oco akana calaoe̠n bud hiloḱ no̠a do̠ hoe akana bar ṭhãi re̠ no̠a ghoṭnare̠ pulis do onko bạṛić hoṛko aṭok akat́koa.

Onḍe̠nko hoṛ ar pulis ṭhe̠n khon baḍae̠ akana Nobabganj Upojilạ re̠aḱ Torpon ghaṭ golabaṛi atore̠n mit́ hoṛmo nijor (Protibondhi) kuṛi gidrạ eskar oṛaḱre̠ ńam kate̠ konac (dhorson) kedea atore̠n Lal Hembrom re̠n koṛa Komles Hembrom(30). No̠a ghoṭnare̠ uni kuṛire̠n apatte̠t́ Nobabganj thanare̠ mit́ mamlae emket́te̠ Komles Hembromko saṕ kedea.

Arhõ inạ dinge ona upojilạ re̠aḱ Carlipara atore̠n mit́ ạdibạsi bạhukuṛi oṛaḱre̠ eskar ńam kateye konac (Dhorson) kedea noa atote daṛane heć akan Gaibandha Jilạ Gobindoganj upojilạ re̠aḱ Cangura atore̠n Bicạr Hembromre̠n koṛa Gonesh Hembrom (25) ar no̠a kạmireye̠ goṛoade tahẽkana uni saõte hećlen ać sãotenić Khudu Mardire̠n koṛa Onik Mardi (25)

No̠a oktere̠ uni bạhu kuṛi doe̠ kạumạuket́te̠ atore̠n hoṛ kodo̠ heć kate̠ Gones Hembrom ar Onil Mardi saṕ kate̠ pulis ṭhe̠nko  soprot ke̠t́kina. No̠a ghoṭnare̠ uni bạhu kuṛi aćge badi hoekate̠ thanare̠ mamlae em akada.

No̠a judạ judạ banar ghoṭnare̠n saṕ oco akan kodo hajot teko kol oco akana mente baḍae̠ oco akana Nobabganj thanare̠n SI (Todonto)  Md. Samsul Alom.

Source- Jonojatir kontho




Tanorre̠ Santal kuṛikoaḱ phuṭbol haparao̠

Teheń 30 October 2020 Rajshahi Jilạ re̠aḱ Tanor thana Badhair pargana porisodaḱ sapṛao̠te̠  Badhair Union re̠aḱ Ramdebpur (Guccho Gram) Sarkari Primary Iskul Maṭhre̠  Adibasi Santal kuṛi koaḱ Mit́ din re̠aḱ (One day) Phuṭbol  khilạḍ haparao̠ ạḍi rạskạ ar jakjomok selet́ hoe purạu e̠na, No̠a khilạḍ haprao̠re̠ moṭre̠ 8 goṭe̠n atore̠n Santal kuṛi phuṭbol khilạḍiạ gãotako selet́lena, O̠nko selet́le̠n joto gão̠ta re̠n sanam kuṛi phuṭbol khilạḍiạ koge ạḍi muruk ar kurumuṭute̠ ko khilạḍena tobe mucạt́re̠ do̠ Dhamdhum santal kuṛi khilạḍiạ ko 1 golte̠ bhagao̠ ket́ kote̠ Atahạr santal kuṛi khilạḍiạko jitkạr  Siropako hameṭ keda, No̠a khilạdre̠ pạhil Siropa do 4,000/- ar Dosar Siropa do 3,000/- Taka tahẽkana,Khilạḍ re̠aḱ Siropa cal-Capat́ akhṛare̠ Maraṅ peṛa lekare̠ seṭere̠ tahẽkana Badhair Union Porisodre̠n Mn. Chairman.Ataur Rahman, Bises peṛa lekate̠ Ramdebpur Iskul re̠n Sabhamukhiạ Mn.Samsul Haque,Badhair Union Pargana-Mn.Raimon Murmu (Ram) arhõ no̠a ṭoṭhare̠n ae̠ma manotanko selet́ko tahẽkana.




Ḍumkạre Santali pạrsi Roman haropte Siknạt ar Rajbhasa lạgit́ akelan koaḱ Memorandum e̠m cal

Ho̠la 29aḱ Okṭobor 2020 tạrik Bharo̠r diso̠m Jharkhand reaḱ Ḍumkạre SLCA ren rạsiạko Adivasi Buddhijivi Manch ren Founder President Mn Premchand Murmu ko ńapamkedea ar Chief Minister Mn Hemant Soren ńutum, Santali pạrsi Roman harop beoharkate o̠loḱ paṛhaoḱ ar Santali pạrsi mit́ Rajbhasa benao babot Memorandum ko e̠m caladea. Uni soṅgete Tribal Advisory Council, Jharkhạṇḍ ren Founder President Mn Ratan Tirkey, AJSU ren Founder Member Mn Prabhakar Tirkey tạkin hõ̠kin tahẽ̠kana.
Unko do̠ Memorandum re o̠lakan kathako manotan Mukhiạmontri oṛe-oṛpat́ lạikate bujhạu ocoye reaḱko kạmia menteko lạikeda. Arko menkeda je noakin bab ãṅgoc ocoe lạgit́ unko do okaṭaḱ hõ bin leṭeć do bako bạgiaḱa. SLCA se̠ć kho̠n Mn Barnabas Bhusan Kisku, Mn Ignasius Marandi, Mn Manuel Soren, Mn Michael Hansdaḱ, Adv Samson Murmu ar Ḍumkạ kho̠n Dr Sushil Marandi, Dr Michael Marandi, Dr Joy Raj Tudu tako hõko tahẽkana.
Santal Parganakoren sanam Santali pạrsi duḱlạṛko lạgit́ noa do mit́ sonero ạtge tahẽkana one oka daraete Ḍumkạ re heć ńapamkate nitaḱ Sorkarren Uji do̠l hotete Santali Roman Harop babot bhab ãṅgoc reaḱ bhorsa ńamen.