UEFA Europa league football haparao reaḱ final reko rakaṕe̠na Inter Milan

Calaoen tala ńindạ hoyena UEFA Europa league haparao semi-final. Onare Ukraine disom ren  gạkhuṛ football dol Sakhtar Donetsk 0-5 goal teko harao ocoena ar mit́ ṭen dhạrtiren gạkhuṛ ar ạḍi tạpis football dol Inter Milan ṭhen.

Ona khilạḍ re̠ko goal akada Lautaro Martinez (19 ar 74 minute re̠), Danilo D,Ambrosio (64 minute re̠) ar Romelo Lukaku (78 ar 83 minute re̠ ).

Inter Milan re̠n coach (gate ceceić) Antonio Conte me̠ne̠da-“gidrạko ạḍi mońj ko haparao akana khilạḍre. Menkhan netoḱ do rạskạḱ reaḱ okte̠ do baṅkana, final re Sevilla FC saõ̠te ạḍi kajaḱ mit́ṭen la̠rha̠i do hoyoḱa’’, onate ać ren khelwaṛ ko saṕṛao tahene metako kana.

Daraikan sokolbar hiloḱ Spain re̠n football dol Sevilla FC (okọi do 5 dhao jit ṭupriko horoḱ akat́ noa haparao) saõ̠te final reko lạṛhạia Inter Milan.




Ṭhạkur jiuaḱ (Isor Babawaḱ) Hukumko

Dhạrti sirjạu tayom serma Baba do Pilcu haṛam (Adam) Pilcu buḍhiye (Hawa) sirjạulet́ kinạ. Doholet́ kinae ạḍi mońj ar napae jaegare, okaredo jan janwar, cẽrẽ ciprut́ko talare heseć-sekreć rekin tahekana. Isor Babaaḱ hukum bebatao serma dut ge serma parades khon laga ocoente Soetane bikạuena. Ṭhạkur jiu do mit́ dare reaḱ jo jome manalet́ kina, menkhan soetanaḱ gobol rekin paṛaoente Ṭhạkur jiuaḱ hukumkin bebasutada. Ṭhạkur jiu do laga o̠ḍok ket́kinạ ona mońj jaega Eden bagwan khon.

Manwa ko saṅgeyen khan Ṭhạkur jiu do bako disạledea, onate mit́ okteye mohor meṭao ket́koa. Aema din tayom Ṭhạkur jiu do Mose nạbiye kusiadea ar maraṅ burure hohoadete 10 (gel) goṭen hukume calade tahekana. Barea dhirire 10 goṭen hukum do abo manwa lạgit́e emat́bona.

  1. Iń samaṅre eṭaḱ Isorko aloko tahentam ma.
  2. Goṛhon muṭhạn se jahan ḍhob alom benaojoṅa, baṅ do coṭ sermarenko reaḱ, baṅ do latar otrenko reaḱ, baṅ do o̠t latar daḱrenko reaḱ. Onako alom ḍoboḱaḱa ar alom sewawaḱa.
  3. Probhu amren Isoraḱ ńutum ạuri pạthạuṛi do alom ńumtaea; ente Probhuaḱ ńutum ạuṛi pạthạuṛiye ńumtae hoṛ do bae bin dosea.
  4. Jirạuḱ mãhã disạime, jemon onam so̠no̠t; turui mãhãm khaṭaoḱa ar amaḱ jotom kạmia; menkhan eaeaḱ mãhã do Probhu amren Isor ńutumte mit́ṭeć jirạuḱ dinge.
  5. Eṅgam ạpum ganaokinme, jemon Probhu amren Isore emam disomre amaḱ dinkoge ḍher hoyoḱtam.
  6. Alom khuna.
  7. Alom laṭghaṭa.
  8. Alom kombṛoea
  9. Am aḍepaseren hoṛ reaṅ eṛe goha alom ema.
  10. Am aḍepaseren hoṛaḱ oṛaḱ duạr alom lalocaḱa; am aḍepaseren hoṛren maejiu se guti, se kạmṛi se ḍaṅgra, se gadha se am aḍepaseren hoṛaḱ jahanaḱge alom lalocaḱ́a.

Sonot utạrić Ṭhạkur jiu cetan reaḱ hukumko aćaḱ titeye ol akat́a. Mit́ṭeć dhirire do aćaḱ sonotoḱ reaḱ rukhiạ ar dosaraḱ redo manwa tala reaḱ goṛo gopoṛo, dulạṛ ar dạyik reaḱe hukum akat́a. Amren go Babakin manaokin lagaoḱa, ar alom khuna; noakin do jiwi lạgit́te sonotaḱ kana. Alom laṭghaṭa, noa do bapla ar gharońj rukhiạ reaḱ tonol kana.  Alom kombṛoea, noa do sompotti rạkhi jogao reaḱ hukume em akat́a. Eṛe goha alom ema, noa redo eṛe khon sạriaḱ seć taṛam reaḱ uskur kana.  Alom laloca, noatedo ontor saphae reaḱ sạbun kana.

Delabon abo sanam Santal boeha miserako, Ṭhakur jiuaḱ hukum bon manao ganaote bhorbon hameṭjoṅma.




Mit́ṭen kombṛo kul, Bana ar Toyo

Miṫṭen kisạṛren aema gạiko ar ạḍi maraṅ mit́ṭen Merom bodae tahẽkana; onko gại merom kodo jaoge mit́ṭen gupiyić bir seć ạtińe idiyet́kokan tahẽkana,  Ona bir rege mit́ṭen kul hoe tahẽkana, onko ńelte kul doe mena, uni meromiń jomlekhan ! Ente ạḍi ãṭe itil  akana, ạḍi sebeliń ạ̣ikạukea. Bardin gan baṅ jom lagaokeńa.

 Ar mit́ṭen kombṛo  do jaoge ona ato ạḍepasei daṛana ar uni merom ńelte mone monetei menjoṅana, Nui  meromiń kombṛo lekhan ạḍi utạr ṭakateń  ạkhrińkea. Ado bhador din jokheć  tahẽkana  kul  hõ ona  dine nenḍa ṭhik akaoana ar kombṛo hõ. Ado kul tinre coṅ jonḍra gajaṛreye bolo thir akan tehekana are menjoṅ  kana hoṛ ko jạ̣pit́ lege ado nahaḱ jojomiń boloḱa ar uni kombṛo  hõ un hiloḱge kombṛoe calao akan tahẽna, adoe ńelkeda jonḍra goḍa laṛaoḱ kana.

Adoe hudisket́a tinrecoṅ  merome oḍ̠ok heć akana, kombṛo reaṅ  jạruṛ do baṅ  hoelentińa  ać tegeye heć ạdińa; uni kombṛo do chala bostate merom mente kule poṭom kedeteye tolkedea ar tolkede khan ado ḍhae ḍhue  dal idiyedea. Khange setaḱ dela dili ńelme uni kulma bir sećgeye ṭanoḱ kana, Uni kombṛo do arhõ bohoḱre raṅgao macha  dal daltei andmandao kedea.

Khange marsalena; ńelkedemae kul kanae, Ado usạrae raṛagot́kedea ar ać do mit́ seće dạṛket́a, Kul do  bir seće dạṛket́a  ḍiglạ  ḍig. Khange horre toyo do kule ńapamkedea. Are kuli kedea, okate  mamo nunạḱ ãṭ do ḍiglạ ḍig dom dạṛet́a? Kule menket́a bhạgnạ cet́iń mena? Teheń do mit́  ńindạ mod thotkae  saṕ ledińa;  mít́ ńindạe mod thotkakidińa.

Cet lekanae  mamo mod  thotka do? Toyoe menkeda  Delaṅ se uduḱạńme !  Ado  kule  menkeda  ohoge mamo iń do bạń  calaḱa, Mod thotka ṭ̣hen do. Ado kombṛo uduḱ katei menkeda Hạni ńeleme ! Do calaḱme. Toyoe menkeda  mamo uni mod thotka doń  ńelegea; adoe  calaoena. Nui kombṛo adoe duṛuṕ akana are bhabnaḱkan tahẽkanae jomkińạe honeć  kul do, cet́  iạte  coṅ bae  jom ledińa?

Khange toyoe ńel  ńelkede khan do  uni kombŕo doe gitićena oyo poṭomkate. Toyo do uni beṛhaeteye ạcuroḱ kana, are menjoṅ kana, cet lekan mod thotka kanae bhalaṅ ńelea. Adoe ạcur  idiḱ kana jaṅga khon bohoḱ seć. Khange bại bạite kombṛo do tiye oḍ̣okket́taea; jokhonge uni toyo do jaṅga sece ạcur heć akana unre kombṛo do usạrate toyoaḱ pheḍ canḍbolre saṕkate coṭre ghiriyạ ạ̣cure ehoṕena; ạcur ạcurteye  laṅgayen khane capat́ got́kadea.

Ạḍi bạriće botorena toyo do; are dạṛkeda ṭiyạl ṭapal. Ado Kule  tioḱkede khane menket́a baṅ kanae mamo mod thotka do ghurpak kanae, ińgem eṛekedeńa. Khange dạdạṛ ḍaharre Bana tạkinkin ńapamena; ado Bana toyoye  metae kana okate  bhạgnạ nunạḱ ạ̃ṭ  dom  dạṛet́a.? Toyoe  roṛ ruạṛket́a, cet́ mamom  meneda mit́ goṭen ghur pake  ghur pak kedeńase  gujuḱ lekań ạikạu akat́a. Ado banae menket́a cet́ lekanae  bhạgnạ nui ghurpak do?

Onkanko do aemań jom akat́ koa. Toyoe menkeda oho mamom jomlea ho, Ado enhõm jome khać do dela lahatege calaḱme. Uni hoṛ do ado laṅgatei duṛuṕ akan tahena, Bana sạṅgiń khone ńelkedea hijuḱ kanae ać sećte. Khangeye menket́a nitoḱ do nui Bana doe jomeńa darereń dejoḱa; baṅkhan khạṭigeye jomeńa. Adoe  dećena, uni tayomte  bana hoe  dećna. Khange hare phare coṭteye  deć idiyena  hoṛ hõ ar bana  hoe deć idiyena, Ado ḍher  laphaṅen khan nanha dar seć, khange  hamalte  ḍar do raput́ena; ar banargekin ńur got́ena,  Bana doe  latarena  ar hoṛ  do bana cetanre,Ado Bana do oṛgo poṛgo  chaḍaoentey   dạṛket́a.

 Khange toyo tạkinkin  ńapamena, adoe menet́a  am do bhạgnạ ạḍim eṛeya iń dom ̇eṛe kedeńa, baṅma  ghurpak kanae. Baṅ kanae ghurpak do upor cap kanae. Ado ona bir talare mit́ ̣ goṭeć cạtạni dhiri menaḱa,  ona do ạdi usula; gel  mõṛe moka;  ona dhiri  latarre kul dander  menaḱa. Ona danderren kul do okate coṅ  ạḱtińe  oḍok akana, ona takrege  uni merom  do ona usul  dhirire don eneć baṛae  lạgit́e  dećlena.

 Khange  ado bae  pheḍ daṛeaḱ kana gupiyić hõ bae  disạledea; ado   khan gupiyić do gạiko meromko oṛaḱteye ạguyet́koa kulhi mucạt́reye lekhayet́koa ado maraṅ  Merom boda do bae ńamledea. Khange oṛaḱte laga idi oṭokate  oṛaḱrenkoe  lạiat́kao, baṅma maraṅ merom boda do okare coṅiń paskao kedea. Kisạ̃ṛe metadea E babu oka sećem  idilet́koa? paseć tạruṕ tanaḱem  jom ocokedea.

Gupiyiće roṛ ruạṛket́a jomle khan iń disạ̣kea; ona maraṅ urni bir talatege ạtińiń idilet́koa. Ona  maraṅ  dhiri ṭheć. Onḍe ma bạbu kul coe tahen. Adoko menket́a oka sećtem idilet́koa; onkatege delabon sendralege. Khangeko calaoena. Ado ńuten khan kul do bir  khon danderteye oḍ̣ok hećena, cạṭạniye  koyoḱket́a  ayogo,  cele  kanae  un maraṅ do? Merom do botorteye kiṭ miṭạuḱ kana dhiri coṭre ar kul hõ botorteye kuc kucạuena. Kule menet́a Henda Mãhã Raj cet́ nonḍe dom ńam  kana? Men oṛaḱ aṛaḱ kạtińme.

Merome menket́a Noa birren mit́ mit́te kul bana bạń jom cabaleko khan bạń bạgiaḱa. Onkae ańjomket́ khan uni kul doe dạṛ taṕket́a. Ar dạṛ  dạṛte pha phõe sãhet́ ket́a. khange banae kuli kedea, Okate  nunạḱ ãṭ do Mamom dạṛet́a? Kule menket́a Cet́em ńam kana Mamo ińaḱ  oṛaḱre cele kan  coe! godor godor gocoanae, bohoḱre  bạrci leka menaḱtaea.

Ente mamom cekayea tahe  ocoae. ona ma, mamo  hege  ińiń  metadea Henda Mãhã Raja  oka khonem  heć  akana  nonḍe  do cet́em  ńam kana? Ạyuṕen coṅ bam eskaroḱ kana? Unre  mamo  noa  kathae  roṛ ruạṛạdińa;  menket́a, Noa  birren  kul  bana mit́  mit́te  bạń  jom  cabaleko  khan boroṅ  upạsteń tahena  enre hõ cabako geạń,  bạń  bạgia. Khange mamo  kit́ miṭạu baṛae kanae, Ona  botorteń  dạṛet́a.

Dela am hom dạ̣@  khać. Khange  banae menket́a delaṅ  mamo bar hoṛalaṅ  oho  jạnić  mit́  dhaote doe  jom laṅa  adokin hijuḱ kana. Horre toyo takoko dapramena, Henda mamo teheń do bar hoṛ cekateben  gateyena?  Ona  katha lạiạńben.

Adokin lạiae  kana, cet́ baṅ  se  mamo iń oṛaḱre mit́ goṭen rakase  heć akana. Cet́ lekanae? toyoe menet́a, Ạḍi  maraṅae  mamo kule menet́a.

Tobe khan mamo iń hoń calaḱa jotokotebon lagayea, khangeko menkeda  joṛaḱabo mamo tahole jahaebon laṅgalen khan dar̠e hore ạtkir bona;  paseć  iń coṅ laṅgaḱ pasec am com laṅgaḱ joṛa mit́kate khan  jotoge  jom  khane  jombona.

Bańcaoḱ khan jotogebon bańcaoḱa; dela bo ńelea. Ado joṛa  mit́kateko  calaoena ona dander ṭhen. Nui merom do onkoe disạket́ko khan phur kate ạḍi ãṭe  don  ạcur ket́a  dhiri coṭre kaṭaṕ kạ̣ṭaṕ  saḍeyena. Khange  onko bana kul ar  toyo  do ona  ańjomte  birạm  pạṭko dạṛket́a.

Khange bana doe bhindạrena, bhindạren khane or rad radao idiye  kanakin. Adoe  menet́a, Alo mamoben  oreńa  mare mare  mạilạ mamo chaḍaoḱ kan tińa. Khange  toyo  ho  gurena; ar onkayet́aki̇n, Alo mamo am dom maran hoṛ  kana, mare mạilạ  mamom  toraoket tạlińa,  khangeye ger goćket́kina.




Disạm re 3 lakh so̠r ko̠ro̠na ajar hoṛ ko saṅgeyena

Baṅgladisạm re̠ KO̠RO̠NA ajar re̠ ko paṛao akan  hoṛ  do din din teko saṅgẽ idiḱ kana. Hola lekhare noa ajarren ko hoyoḱ kana 2024 hoṛ ar mit́ din re̠ ko goćena 32 hoṛ, aṭhwar hiloḱ re̠aḱ disạm sombat buleṭin re̠ noa kathako so̠do̠r keda Sastho Odhidoptor.

Onare ar ho ko sodor keda hola setaḱ 8 baja dhạbić 2 hajar 24 hoṛ nawa ajar hoṛ ko hoyena moṭre 2 lakh 76 hajar 657 hoṛ. IECDR reaḱ hisạbte oṛaḱre ar haspatalre cikitsa hatao kate 1315 ajar rugiko boge akana. Onko niạ moṭ  ko̠ro̠na ajar khon boge akan ko hoena 1lakh 58 hajar 950 hoṛ.

Baṅgladisom re ko̠ro̠na ruạ pạhil saṕ ńamlena 8 march, ar nit hạbić niạ khon 2 lakh 50 hajar cetan ko hoyena calaoen 7 august 2020 tạrik. Niạ bhitrire 2 julai 4 hajar 19 hoṛ ko̠ro̠na rugiko ńamlena, oka mit́ dinre joto khon dher.

Pạhil rugiko ńamena 1o maha tayom 18 march, disạm re pạhil niạ ruạte gojoḱ reaḱ khobor ko sodorleda Sastho Odhidoptor. 12 august onko gojoḱ hoṛko do 3 hajar 500 ko paromkeda. Ona bhitrere 30 jun 64 hoṛ ko goć reaḱ khobor ńamlena, oka do niạ ko dinre mit́ dinre joto khon dher hoṛaḱ gojoḱ tahekana.




Amnura re siknạt gidrạ ko modre daṛeanaḱ jom em hạtiń

Calaoen 15 august, 2020  sạnicar hiloḱ Tabitha Kinder Garten Iskul Amnura re 137 gidrạko modre daṛeanaḱ jomaḱ ko emaḱ koa. Niạ kạmi hora do Roṭary International-Dhaka Kawran Bazar aḱ Kạuḍi ar Tabitha Foundation reaḱ goṛo te hoyena. Goṭa dhạrti re heć paṛao akan ạḍi muskil rua corona reaḱ goṛo hisạb te noa jomaḱ do em hoyena. Kindergarten ṛen gidrako jomaḱ hisab teko ńam keda; Towa 250 ml, kaera bar goṭen ar bele mit́ goṭen katet́ ko ńam keda. Niạ daṛeanaḱ jomaḱ em hạṭiń do calao idiḱa 3 cando hạbić.

Noa jomaḱ Gidrạko talare calat́koae Tabitha Foundation ren Manotan Director ar The Santals Times ren maraṅ mukhiạ Stephen Soren. Ar ho soṅge teko tahẽ kana Uttorbongo Adibạsi Foram ren Manotan Goṅke Hingu Murmu, Godagaṛi Thana Pakṛi UP ren Pargana Robindronath Hembrom, Gomostapur Upojila ren Adivasi Chairman Kornelius Murmu, Amnura Rotary Community Core ren Chairman Prodip Hembrom,  Markus Murmu são Tabitha Kindergarten ren  mahasoe ko.




DARAEKANA E̠BHE̠N BANḌ AḰ NAWA SEREŃ

Bangladishạm ren hara rakaboḱ́ kan gạkhuṛ gainahakoak sereńdo̠l do̠ E̠BHE̠N.o̠ko̠i do̠ disạm ren Santal koaḱ harket, sase̠t ar ạidạri reaḱ katha ak oaḱ sereń talate ko roṛ sodo̠reda.Onkoaḱ pạhil sereṅ́“e̠bhe̠n me gatire”sereńte Santal ko talare ạdi bhage goroje ńamleda. Banḍ ren ạyurić Ruhul Amin Kisku(RAK) me̠ne̠da-niyạ Corona okte̠ re̠ sereń reaḱ music sapṛao ar bhiḍiyo be̠nao thoṛa eṭketõ̠rẽ̠rele paṛaolenre̠ho auḍio reaḱ kạmi do̠ purạu akantale̠a. Thora din taenom khange̠ asoḱ kana music bhiḍiyo reak kami hole purạo dareaḱa. Nõ̠wa sereń reaḱ ṅutum do̠ huyuḱ kana ‘se̠ṅge̠l ạrić’. Nõ̠wa sereńre hõ̠ Santal koaḱ ạidari reaḱ kathako menaḱa. Asoḱ kanale ạdi moṅj mit́ṭen kạmi do̠ hoyoḱa. Ar joto hoṛ ṭhen nehor taheina, aleaḱ facebook page ar youtube channel subscribe tabonpe.

E̠bhe̠n banḍ ḍolren rạisikko hoyoḱ kana Ruhul Amin Kisku (Vocal ar Guitar),Santosh Soren( Lead Guitar), Mamun Hembrom (Drums), Ripon Hasda (Bess Guitar).




Sasaṕṛaoić aḱ katha

 

 Noa Dhạrtire nawa peṛae seṭerena Robibar 9 August,2020 sermare ạḍi sajao saṕṛao katege. Aema peṛako modre ‘The Santals Times’ reaḱ nawatet́̕ do cet́̕kana! The Santal Times reaḱ jostet́̕ do hoyoḱ̕ kana abo goṭa  dhạrtiren Santal hoponkoaḱ boge-juda, roṛ-ropoṛ, ruạ-haso, kạmi-kisạni, olok̕-paṛhaoḱ disom ar dhoromre aboaḱ dạyik-manao ganao ko em hạpạṭiń.

Ona sãote uduć-ḍubućjoḱ kan santal pạrsi rạkhi jogao hõ maraṅ motlob kana.Wikipedia (the free encyclopedia) re ńamoḱ kana goṭa India re 6,779,033 (Turuigel Eyae Lac Eyaegel Are Hajar Pegel Pe); Bangladesh re 300,061 (2001 census lekate) ar Nepalre 42,698 santal hopon menaḱ bona. Noako disom chaḍa ho hạrić̕ pạsir eṭaḱ disomko reho santal hoponko girobạsi akana. Santalkoaḱ Nunạḱ dilgạriạ reaḱ oloḱaḱko menaḱ reho nij nij disomren ạkilanko do sạriaḱtet́ bako baḍaya. Onko baḍae ocoko lahare abonge khạndritet́ ar mońjte baḍae jạruṛ kan tabona. The Santal Times’ do onako ol uchạn reaḱ kurumuṭu menaḱtaya.

Santal somaj susạṛiạ ko ho Santal hoponren ạgil hapṛamkoaḱ kathako niạ okteren juạn koṛa-kuṛiko ṭhen babon lại sodor daṛeaḱ kana. Sạrige babon baḍaya, onate duk ar lajao paṛao reaḱ do baṅ kana. Aema oktere ato gãotakore seṭerlen khan lạṭu-kạṭić ko baḍae sanawakat́ koa, okare Santal koaḱ dole baḍae dareaḱa! Khạṭige nitoḱ do bon lại sodor daṛeaḱa, Santal hopon koaḱ jotoaḱ do The Santals Times rebon ńam daṛeaḱa.

Chapa onḍok newspaper se Magazine do goṭa dhạrtiren santalko ṭhen baṅ seṭerkoḱa, menkhan online reaḱ do ạḍi usạra ar algate mimit́ boeha miserako ṭhen seṭer daṛeaḱa. Apan ạpin ṭhạe khonge paṛhaoḱ, olok ar epemoḱ do elecṭronic media inṭerneṭ ge joto manwakoge ạte em akat́ bona. Joto sarhao ge aboren Ṭhạkur jiwaḱ (Isor baba aḱ) hoyoḱ tae ma.

The Santal Times ren rạsiạko apeaḱ goṛo gopoṛo, dulạṛ ar ạkilanaḱ hudisko ale soṅgepe epem len khan aboaḱ Santal Times do hara buruḱa, sagen bahaḱa ar napae napae jo bon ńama. Jotoko lạgit́ge jo do bhạlạeaḱ hoyoḱa.




15 August Baṅgladisom reaṅ mit́ Bhaban Din

Teheń do 15 August, goṭa disomre maraṅ duk din. No̠a dinre abo Baṅgladisom reaḱ hoe-serma, dari-nạṛi hoe raḱ leda. Saon cando, 1975 serma reaḱ 15 August mit́dol ulbuliạ ar bạrić horteko taṛam let́ miliṭạry koṛako disom shạdinren asol hoṛ Jạtren baba mente ganao akade Baṅga bandhu Shek Mujibur Rahman ko ṭhu goć ledea. Teheń do 45 dinisạ mãha kana.

1975 Serma reaḱ 15 August gogoćko do Baṅga bandhu Shek Mujibur Rahaman saõte uniren oṛaḱ hoṛ Shek Fajilatunnesa, koṛa Shek Kamal, Shek Jamal, Shek Rasel, Shek kamal ren oṛaḱ hoṛ Sultana Kamal, Jamal ren bahu Roji Jamal, Baṅga bandhu ren boeha Shek Naser, SB officer Siddikur Rahman, Cornel Jamil, Military member Soiyad Mahbubul Haq; ona okterege arho gogoć ko do Baṅga bandhuren bhạgnạtet́ Shek Fajlul Haq Moni oṛaḱ ko seṭerente Shek Fajlul Haq Moni, Fajlul Haqren bạhu Arjumoni, Baṅga bandhuren Teńatet́ Abdur Rob Serniyat oṛaḱ ho ko eset́ket́ te ko goć ket́ koa. Onḍe ko goć ket́ koa Abdur Rob Serniyat, uniren kuṛi Baby, koṛa Arif serniyat, goṛom koṛa Sukanto Babu, Abdur Rob Serniyat ren lạṭu boeharen koṛa Sajib Serniyat ar mit́ peṛae tahekana Bentu Khan. Bangladisomren kukmuguru ar benaoić kanae Shek Mujib do. 1971 march 7,  Banga banduaḱ hoho tege dilgạriạ Santal hopon koho jiwi alaekate disom rukhiạ ar sạdhin lạgit́ko lạṛhại lena. 1972 serma reaḱ 4 November constitution bahallen hiloḱ onatege sodorleda Baṅladisom reaḱ asol khunṭi do hoyoḱ kana jạtiạri (nationalism), sãota (socialism),  Gãotaren sanamko hotete ạyur se Gonotontro (democracy) ar secularism. Noa dhạrtire tinạḱ din Bangladisom tahena, unạḱ din ńutum tae do sermaren joloḱ ipil leka jolok taya.




Bo̠ṅgo̠bandhu Shekh Mojibur Rahman aḱ 45 Serma Gur Mãha

Bãṅgali jạt ren Disạm Baba aḱ oloḱ duṛup katet́ in disạ ket́ tińạ khaṭo Itihas. Ińaḱ disạ re 1996 sal pạhil dhom Dhaka teń senlena tạrik ar cando do ạḍi bes bạń disạyeda. Inaḱ noa calaḱ hor redoẽ tahẽkana Manotan Advocate Norendronath Tudu ar Cundạ Maranḍi. Rajshahi rele deć ena ńindạ amdaj 10 baja seć. Ạḍi aema hudis ar gando̠ṅ tegi night coach cetan reńtahekana. Boguṛa re menaḱ ‘Food Village’ re bus do teṅguyena. Joto hoṛko pheḍena. Iń do un hạbić ạḍi hudis re. Advocate Norendronath Ṭuḍu doẽ hoho keda Mamu phedoḱ hoyoḱa. Ińaḱ kukli do cedaḱ? Adoe lại ạdińa, nonḍe do mit́ ghạṛi teṅgona, aṕ-hutum moḱako hoṛ, thoṛa ca̠ na̠sta se daka utukohom jom daṛiaḱa.

Onka leka joto kạmiko sạt baṛa katet́ hoṛ aṛe re menaḱ ca̠ dokan regi teṅgu katet́ ca dokin ńũ keda. Ar iń doń hudisoḱ kana ńidạ hõ ca ko ńua? Daka ko joma? Ńindạ ho busko calaḱa. Tisho baḍae ma baṅ tahẽkantińa. Nitoḱ do somoe hoẽyena ar ho bus re dejoḱ hoyoḱa. Bus do calaḱ tegi menaḱa, menkhan ińaḱ jạpit́ do baṅ hoyoḱ kana hẽ́oa begor te. Dhaka reaḱ Kolabagan le teạḱ keda. Menkhan bus khon bale phedoḱ kana ńindạ gi karonte, baṅma pheḍ katet́ amaḱ ṭhại tem calaḱ khan ńũt gite horre eset́ katet́ ḍaku do amaḱ ṭaka poesa selet́ joto daman jinis doko hatao cabae tama. Onate gaḍire duṛuṕ katet́ ge mońj aṅga marshal katet́ nirik akat́ ṭhại tele senena.

Ạḍi aṭ iń disạ yeda dosar din do tahẽ kana 32 No. Dhanmunḍi hiri reaḱ din.  Iń ren ạ́yurić hisạb te doe tahẽkana Adivạsi cetaṅ re onoliạ columnist, Rescuers Manotan Mithusilak Murmu. Ạḍi mon selet́ 32 No. Dhanmonḍi doń ńel purạo keda. Ińaḱ monre bạṛti hudis ar bhabna doń buj keda, cetan seć deć rakaboḱ siṛhi ṭhen ge Baṅgali jatiren Baba Bongobandhu Shekh Mojibur Rahman doko ṭhu goć ledia 15 August 1975 serma. Ona din regi soṅge te arhoko tahekana ać ren oṛaḱ hoṛ Shekh Fojilatun necha Mojib, Koṛa Shekh Kamal, Shekh Jamal, hudiń gidrạ Shekh Rashel selet́ arho aema hoṛko.

 Onate teheń do Itihas ṛeaḱ sakam re ạḍi bhabna din kana. Ona te iń seć khon baṅgali jatiren baba selet́ uniaḱ gharońj ren jotoko ńutumte bhabna selet́ iń disạ et́ koa. 1952 sal reaḱ Pạrsi laṛhại khon ehoṕ kate 54 reaḱ Jukto front Nirbacon, 58 reaḱ Shamoriḱ Sashon Birodhi laṛhại, 66 reaḱ 6 goṭen khojoḱa, 69 reaḱ Gono obhutthan, 70 reaḱ Election/haṕrao selet́ Bangali koaḱ Mukti ar Ạdhikar ạdại hatao lạgit́ joto lekan laṛhại, hudis ar kạmi ṛe ạyurić hisạb teye tahẽkana ḍisam baba Bongobondhu Shekh Monjibur Rahman.

Onkagi 1971 sal rehõ Jạtiạriko lạgit́ kukmuẽ ńel leda Bongobondhu Shekh Mojibur Rahman ar uniaḱ ạyurte Baṅgali Jạtiạriko hameṭ keda ạḍi maraṅ ahkaoanaḱ Sạdhin Disạm. Bạṛić ḍako danderko do Boṅgobondhu Shekh Monjibur Rahman ko goć ledirehõ, uniaḱ kukmu ar so̠not kami do bako goć caba daṛiada. Onkate aćren Maraṅ Kuṛi ạḍi Manotan Disạm ayurić mukhiyạ Shekh Hasina do Bongobondhu aḱ kukmu Sona disạm benao lạgit́ siń ar ńindạ ombaḱ ekhoṛome kạmi kana. Baṅgali jạtiren Babawaḱ bhabna gi soṅge katet́ Boṅgobondhu ren Maraṅ Kuṛi Manotan Ḍisam ayuṛ ṛen mukhiea Shekh Hasina aḱ ayurte nitoḱ do digital Bangladesh benao rakaṕ lạgit́ ạḍi kurumuṭu katet́ẽ kạmi kana.




Andro Kishor Ńut́umte Koẽjoṅ

Andru kishor do  Baṅgladisom re Isại hoṛ hisab te ạḍi maṛaṅ gainahãe tahẽ kana. Disạmre ạḍi aema ũtaṛ doẽ sereń akada. Amdaj 15 hajaṛ cetan ar disạm reaṅ maraṅ maraṅ gainaha puroskar koe ńamleda. Ńel ńel nũi gainaha   dhuṛi dhạrti bạgiaḱ reaḱ 40 gel din do hoẽ puṛạoena. Uniaḱ  niạ 40 gel din hoẽ purạoen te Sukolbar (14 august 2020 ) aćaḱ ghaṛońj seć khon koẽjoṅ ar disạ ṛuạṛ/ũyhạṛ ạcuṛ ko hoho leda. Rajshahi Citi Church ṛe  Andro Kishor lagit́ ko koẽjoṅ keda.

Ona dupuṛup re koẽjoṅ doẽ ạyur keda Ashia Mondol, sereńko ạyur keda Lorenc Mondol ar aćren sãotenko, So̠no̠t Baebel khone paṛhao keda Ovro oshan, Sostor kathakoẽ gapalmaṛao hạṭiń keda Bashit Hembrom. Uniaḱ disạ ruạṛ se ũyhạr acur reaḱ gapalmarao reko tahẽkana aćren gidrạ, gati aṛ adepaseṛen peṛako. Aćren kuṛi do ać baba cetan re benao akan presentation doẽ uduk at́ koa. Calaoen bochor reaḱ September cando khon Cansaṛ ṛuạ  uniaḱ hoṛmore basae badhao akat́a mente saṕ ńamlena ar 9 cando do Singapur ṛe tãhẽ katet́ cikithsha doe hatao et tahena.

June mạhnạ reaḱ 11 tạrik do disom teye ṛuạṛ ena. Dhaka ṛe thoṛa din tahe katet́ Rajshahi re ać ren mesera Dr. Sikha Bisas aḱ oṛaḱ ṛey tahẽkana. Calaoen 6 julai do disam ren joto hoṛko bagi kat́et́ Ishoṛaḱ hoboṛ ṛeye jirạulena. Nui gainaha do Bangladesh ren santal hoṛ ko são ạḍi napae mit́ṭen oporom ar jopṛao tahekantea. Gainaha Adru Kishor aḱ gujuḱ santal ko monduk ar bhabna ko sodor akada. Ona selet́ uniaḱ atma suluk lạgit́ sisirjạoić ṭhen ko koejoṅeda.