Siknạt Gãotako 3 October dhạbić bond tahẽna

Korona ajar o̠kte re siknạt Gãotako arhõ mit́ cando bõnd reaḱ lại jạhirkeda Sarkar.

Teheń siknạt montronaloe reaḱ mit́ sombat parwanare nonkako men o̠cokeda,Disom reaḱ kạumi Madrasa chaḍa jo̠to̠ siknạt gãota reaḱ bõnd arhõ mit́ cando ḍher hoyena.

Niạ laha korona ajar iạte 17 March pạhil do Sarkar khon jo̠to̠ siknạt Gaõta ko bo̠nd leda.26 March kho̠n do̠ Office adalot ar jo̠to̠ daṛan gạdiko(janbahon) bo̠nd kate lockdown ehoṕlena.

Menkhan 66 din tayom 31 May khon Office Adalot ko jhić ket́ rehõ siknạt Gãota ko do̠ bond ge tahẽkana.

Noa ajar iạte higher secondary certificate biḍạu nithõ baṅ hoe akana ar Primary Education Certificate  biḍạu do̠ baṅ hatao reaḱ ko hudiskeda.




Sạri-Ạuri Pạtiạu: He̠nde̠ Pusi

Goṭa dhạrtiren manwakoaḱge ḍher-ṭho̠ṛa andha pạtiạu menaḱ tabona. No̠a andha pạtiạu meneḱ jan janwar ko hoelen khan do̠ ḍhertet́bon ṭehaḍoḱ kana. Pusi, he̠nde̠ pusi; sạrige noko he̠nde̠ pusi reaḱ aema aema lại labaṛ katha menaḱa. Delabon baḍae lege cet́ko hoe daṛeaḱa.

He̠nde̠ pusi bạrić reaḱ cinhạ

Eṭaḱ eṭaḱ disomren ko hõ he̠nde̠ pusiko do̠ bạrić ar bhabna reaḱ cinhạ menteko pạtiuaḱa. Mońj ar bhạlại kạmi reaḱ hudis kate jãhãe o̠ḍok lenre, hor se ḍahare calaḱ o̠kte̠ laha te he̠nde̠ pusiye̠ dạṛ paro̠mle̠n rebon guni bhạbiḱa paseć kạmi do̠ bạń dhej daṛeaḱa. Se samṭaote do̠ o̠ho̠ hoelena. 1233 sermare Mano̠tan Pope Gregory V1X do̠ dhạrtiren koe baḍae ocoḱet́ koa, he̠nde̠ pusi do̠ pirthimire saetanren dut lekateko hijuḱa. O̠na tayom khon ge andha pạtiạu do̠ arhõ ḍher khon ḍher idiyena. Mano̠tan Popeaḱ lại jạhir tayom kạruṛ ke kạruṛ goṭa pirthimi kho̠n he̠nde̠ pusiko goć marao̠ ke̠t́ koa. No̠a katha ḍamḍaheyente abon santalkoaḱ mo̠n o̠nto̠rre bo̠lo̠ bạisạu akana. O̠ṛaḱ gharo̠ńj kore jãhãye ạsul ko̠re ạḍi sondhẽḱ ge he̠nde̠ pusiko ạsulko̠a.

Aema aema din lahare sạrige he̠nde̠ pusi do̠ bhạg se moloṅ reaḱ ạsirbad menteko bikạulet́koa. Greece ar Miso̠r diso̠mredo̠ he̠nde̠ pusi akoren de̠b-de̠biren cinhạ lekako o̠ho̠me̠t́ko tahẽkana. Sapha ar so̠no̠t ạsul janwar mentko do̠ho̠le̠t́koa. O̠na o̠ktere jãhãege pusiko go̠ć le̠ko khan go̠go̠ićaḱ hõ sạjại tahẽkana, uni hõko go̠jekan tahẽkana. Pusi cetanre manwakoaḱ nonkan so̠ro̠s dulạṛ do̠ dho̠ro̠m guruko bako kusiada, e̠nte̠ go̠rho̠n muthạn se ạuṛi pạtiạu do̠ bako kusiaḱ kan tahẽkana. Laha tayo̠m to̠jbij kate̠ge mano̠tan Pope do̠ he̠nde̠ pusi reaḱ no̠nkan katha do̠e pasnao̠ ke̠da.

He̠nde̠ Pusi do̠ko bạrić jiu (Jin/bhut) kana

Africa diso̠m sãohat utạr nakhare̠ menaḱ diso̠mren manwakodo̠ ko pạtiạuḱa bhut/jin kodo̠ e̠ṭaḱ e̠ṭaḱ janwar se̠ thamgạḍi akanaḱ kore tahente̠ko girobạsiḱa. Bhut/jin kodo̠ jo̠to̠ kho̠n he̠nde̠ pusi ge̠ko kusiakoa. O̠na diso̠mren ho̠ṛkodo̠ niạ pạtiạu hõ menaḱ takoa je, bạṛić bhut/jin kodo̠ he̠nde̠ pusiaḱ rup saṕ kate̠ge o̠nte no̠te ko dukạna, manwa tala seć hijuḱ do̠ a̠d̠i bako kusiaḱa.

Misor diso̠mrehõ he̠nde̠ pusi reaḱ aema mońj ba̠r̠ić pa̠tia̠uko heć a̠guakana. Misor diso̠mrenko do̠ ko pạtiạuḱa he̠nde̠ pusi do̠ aćren gharońj ca calaoićaḱ jiu reaḱ mit́ṭen his kanae, dhạrti daṛan se̠ kạmire go̠ṛo̠ ar ḍahar uḍuić reaḱ rupanteye heć ruạṛ akana. No̠a doko metaḱa ‘Hemjad’. O̠na diso̠mren kodo̠ ko pạtiạuḱa he̠nde̠ pusiaḱ bạṛić hoyoḱ do̠ amaḱ taṅgate amaḱ jaṅgam maḱet́ barag ge.

He̠nde̠ Pusi do̠ tetaṅoḱ jiu ge

Arhõ thoṛa diso̠mren hoṛko do̠ se̠dae̠ khonge he̠nde̠ pusi do̠ tetaṅoḱ kan jiu menteko pạtiạuḱa. O̠ne o̠ko̠e kodo̠ goć gopoć reko̠ gur ocoḱ kan se o̠ko̠e kodo̠ acka muskil(dur ghoṭona) teko gujuḱ kan; Onkoaḱ tetaṅoḱ jiwige halahạli(protisod) hatawa mente he̠nde̠ pusi rupte rua̠r̠ kana. No̠a kodo̠ ar manwa rupre bae ruạṛ daṛeaḱ kana. Upại baṅ ńamkate noko ko do̠ he̠nde̠ pusi se he̠nde̠ janwar reaḱ rup teko tahenkana. Ńindạ o̠kte he̠nde̠ pusi menek jãhãeaḱ pańja ye pańja lekhan, tobe bujhạu hoyoḱa uniaḱ mucạt́ din kodo̠ se̠ṭe̠r akantaya. Bilạt diso̠m redo̠ he̠nde̠ pusi kodo̠ ḍạn ren gate ko metako kana. O̠nkoaḱ pạtiạu do he̠nde̠ pusi lạgit́ tege ḍạn kodo̠ daṛeko ńamet́a. He̠nde̠ pusige saetan soṅgeye orom oporomet́ koa. Un o̠kte do̠ jãhãe he̠nde̠ pusie ạsul lekhan ṭera met́ teko beṅget́ae kan tahẽkana. Hudiset́ tahẽnako khạṭige uni do̠ saetane ḍoboḱae kana. Tinre jãhãeaḱ bạṛićaḱ ho̠elenre uni he̠nde̠ pusiren ạsulićaḱ ge dosko do̠ sutuc o̠ḍokoḱ kan tahẽkana.

Jalapuri ḍahar ar He̠nde̠ pusi

Jahajren Lạuṛiako (nạbikko) se cạlauako do̠ ạḍi bạṛti ge ạuṛi pạtiạu do̠ menaḱ takoa. Ạḍi sạṅgiń jalapuri talate calaḱ hoyoḱ takoa, jo̠to̠aḱ sajao̠ sapṛao̠ do̠ mucạt́ akana; menkhan he̠nde̠ pusi bako se̠ndra ńame kana. Uni khạtirte calaḱ hõ bond akana. Ca-calaoko eṭaḱaḱko idi toraeyae se baṅ menkhan he̠nde̠ pusi do̠

soṅge tehõe soṅge toraye gea. He̠nde̠ pusi reaḱ dam jahatinaḱ ge hoyoḱ ma, enhõ pusi do̠ lagaoḱa; ente jalapuri reaḱ do̠rlo̠e se maraṅ ho̠edaḱ ko khon bańcaoko ńama. Baṅ baḍaeić jãhãe pusiye laga lekhan uniaḱ do̠ sạjại hoyoḱ kan tahẽkana. Pạtiạuḱ kan tahẽnako jahajren jo̠to̠ hoṛge sarap do̠ paṛao̠ akoa. Daḱ re tahen ḍakuko do̠ he̠nde̠ pusi peṛta ko̠pal reaḱ cinhạ menteko manaoea. He̠nde̠ pusi jahajre dejoḱ dejoḱ taṛam laha kate hõ bae deć lenkhan o̠na jahaj do̠ muskil re paṛaoḱa menteko lại lahaet́ tahẽkana. Menkhan uni he̠nde̠ pusi daḱ ren ḍakuko ńel teye dạṛ lekhan o̠na do̠ bhage reaḱ ko gohaet́ tahẽkana.

He̠nde̠ Pusi ar okoakat́ dhon

France diso̠mre he̠nde̠ pusi reaḱ aema pạtiạu menaḱa, o̠nako mo̠dre mit́ṭen do̠ hoyoḱ kana he̠nde̠ pusiko do̠ okoakat́ dhon reaḱ ṭewan ko baḍaya. Pusi ho̠tete okoakan dhon sendra ńam do̠ ekal baṅ algaoa. Pạhilre he̠nde̠ pusi saṕko lagaoḱa ar ona tayom sendra ńam jạruṛa okaredo̠ mõṛe goṭen ḍahar mit́sãote heć ńapam akan. Mõṛe ḍahar do̠bạṭiạre uni pusi do̠ araḱ got́ kae hoyoḱa ar pańjaye lagaoḱa, khạṭige okoakat́ dhon reaḱ jaega reye se̠ṭe̠r mea. Ạtbon ńam lekan France diso̠m te calaḱ, ńel koabon aema ho̠ṛge kuḍiante he̠nde̠ pusi tayom tayom teko dạṛbaṛae kana, bujhạu abon uni hoṛ do̠ cedaḱe pańjayede kana!

He̠nde̠ pusi do̠ hoe reaḱ katha ko lại laha daṛeaḱa

Teheń din se hijuḱ kan dinko cet́leka hoe botećjoḱa setoṅae se daga, hoe dagae o̠na lạgit́te dhạrtiren manwako do̠ pusi pańja ko reaḱ kathako baḍae kana. Nana hunạr pusiko modredo̠ he̠nde̠ pusige ḍherko pańja akat́ koa. Cedaḱ je, pusi ge bo̠le dor dorloe reaḱ do̠ bạṛti ko aṭkar daṛeaḱa. No̠a do̠ ạuṛi pạtiạu do̠ baṅ kana, science hõ thoṛa doe galmarao akat́a. Pusiaḱ gucu do̠ ạḍi ãṭ hoe reaḱ coko teaḱe bujhạu daṛeaḱa, o̠na reaḱ daṛe menaḱ taya. Ho̠e tegey bujhạu daṛeaḱa nimno cap se jạput́ hoyoḱa, un o̠kte pusi do̠ aćaḱ leg-car bạgi kate thoṛa eskar geye leg-cara. Pusi ge dhạrti laṛao se agneogiri reaḱ agnutpat reaḱ hõ ko amdaj daṛeaḱa eṭaḱ jan janwar ko khon ḍherge. Science reaḱ no̠a cạl colon ko sedae hoṛ do̠ bako baḍae kan tahẽkante pusi do̠ bạṛić jiu reaḱ daṛe menaḱ takoa menteko pạtiạu akat́koa. Nebetar do̠ jo̠to̠bon baḍae akat́e he̠nde̠ pusi do̠ babon botorako kana.

 

Source

  1. Internet
  2. Somoyer bibortan

 

 




Christ church Ḍoboḱ o̠ṛaḱre Bạnduk Ṭhuyićaḱ sajai.

New Zealand disom re Christ church city reaḱ barea Muslạwaḱ ḍoboḱ oṛak ́re bạnduk te ṭuṭi kate amdaj 50 goṭen hoṛe goć let́ ko Brenton Tarrantaḱ ume̠r bhor sạjại hoyentaya.O̠kaṭaḱ do̠ New Zealand ạn reaḱ lạṭu utạr sạjại kan.New Zealand reaḱ court noa hukum do̠e emkeda.

Brenton Tarrant, umer 29 serma ar Australia ren porja hoṛ kanae. Calaen se̠rma Christchurch reaḱ barea muslạwaḱ ḍoboḱ o̠ṛaḱ re bo̠lo̠ kate bạnduk te ṭuṭikate 50 goṭen hoṛe goć let́koa.Un okte baṅgladiso̠m ren jatio cricket khila̠d̠ia̠ ko hõ thor̠a lạgit́ no̠a bạṛić muskil khonko bańcaolena.

Diso̠m reaḱ itihãs re no̠a ge pạhil lạṭu utạr sạjại do̠e ńamkeda,Nonka ko men ocoeda Reaters.

Christchurch ren lạṭu court ren  bicạrić Cameron Manḍer re meneda,Brenton Tarrant okataḱe ghạṭ akat́ ona reaḱ lekha sạjại do̠ bạnuḱa.

uni do̠ nonkanaḱ bạṛiće ghạṭ akada umer bhor jel re tahẽ kate sạjại emogoḱ rehõ ạḍi kom hoyoḱa.nonka menkate sạjạie hukumkeda.




Boṅgobondhu Sheikh Mujib Medical Universityre nukri sombat

Boṅgobondhu Sheikh Mujib Medical Universityre turui sae (600) goṭen senior staff nurse nukri re hatao̠ko lạgit́ parwana ko jạhir akada.Darakan 15-09-2020 tạrik tikin 2.30 baja bhitrire www.bsmmu.edu.bd noa ṭhikạnare bolo kate ardas em lagaoḱa. Onare jạruṛoḱkan sikhạuna ko hameṭ akat́ nukri sendara kanko ardas daṛeaḱa.

 




Barcelonae aṛaḱeda Messi

Argeṭ̣ina reaḱ kho̠bo̠r sakam TYC ho̠lano̠ḱ ko lạikeda, Barcelona aṛaḱ lạgit́e hudis akada Leonel Messi. Nãwã hẽḱaḱ(Cukti) re calaḱ bae meneda Argenṭina phuṭbol do̠l ren Ạḱyurić (odhinnayok).

No̠a kho̠bo̠r do̠ ḍher gapalmarao̠ e̠ho̠ṕ akana champions league re jo̠kho̠n Bayern Munich ṭhen 8-2 golteko hirạen tayom. Nãwã Coach(gate cecet́ić ) Ronald Koeman hõ Messiaḱ mon bae bo̠do̠l daṛeaḱ taea.

Messi Barcelona aṛaḱ Sanayede kana,Noa ańjomte England ren sedae khilạḍiạ Gerry Lineker mit́ṭe̠n tweet rey menleda,Messi dol aṛaḱe menjoṅet́ kan  khan sen ocoaege le̠k kana.

Messiaḱ noa hudis re manot ar sarhao̠e emoḱ kana Barcelona ar Spainren mare captan Carles Puyol.

Noa khobor ańjom kate Barcelona Fc ren mukhiyạ Josep Maria Bartomeubirud re Hul (Andolon) reko pheḍena ona dol kusiaḱ kanko. Onkoaḱ kho̠jo̠ḱ do̠ jemo̠n dạyike aṛag.

20 serma Barcelona do̠l khonaḱ gate kate̠,33 se̠rma umer re no̠a hudiste unạḱ din reaḱ helmel/jopoṛao̠ to̠pago̠ḱ kantaya.

BBC ko meneda no̠a ucạṛo̠ḱ kạmi (transfer proses) re tho̠ṛa eṭke̠ṭõṛẽ reko paṛao̠ daṛeḱa Barcelona Fc. Karon do; Oltolre nonka menaḱa, Calao̠en 10 June  lahare do̠l aṛaḱe menlekhan free te ucaṛo̠ḱe (transfer) hatao̠ daṛekea.Ar nit ona o̠kte do paromena, no̠nka hõko men ocoeda barca.Menkhan Leonel Messi ar uniren ạn sabdaṕić do̠ kin men ocoe̠da ko̠ro̠na ajar iạte phuṭbol khilạḍ ko bo̠nd tahẽkante ona hẽḱaḱ (cukti) reaḱ mucạt́ o̠kte do 31 August dhạbíć baḍhao̠ ho̠yo̠ḱa.

Linekare meneda,Messi do̠ Barcelona itihãs ren mońj utạr khilạ̣ḍiạ kanae.Duk reaḱ katha kanrehõ, Messi go̠ṛo̠ae reaḱ jạruṛ menaḱa mente iń do̠ń hudiseda.




Jion bańcaoḱ Daḱ Ar Manwakoaḱ Hok

 Sạri sạrige daḱ do aboaḱ jion soṅge ạḍi ãṭge jopoṛao gea. Daḱ begor o̠ko̠e jiwian ko hõ bako bańcao daṛelea. Onatege ko menakada, ‘Daḱ reaḱ eṭaḱ se ulṭạu  ńutum do Jion kana’. Hoṛ ho̠po̠naḱ sereń rehõ daḱ reaḱ gun ko sarhaote aema lekan kạhini, aema lekan o̠no̠ṛhẽ, aema lekan sereńko  menaḱa. Joto lekan dho̠ro̠m puthirege daḱ reaḱ biso̠e do̠ o̠l akana. Daḱ tege bon saphaḱa, daḱ tege bon umoḱa, daḱ tege aboaḱ tetaṅ bo meṭawa. Aboaḱ janam re hõ daḱ, aboaḱ bapla rehõ daḱ, aboaḱ gujuḱre hõ daḱ, aboaḱ jion reaḱ dinạm din   khemaore daḱ do̠ ạḍi jạruṛaḱ kana.

Sạri katha do̠ noa kana je, daḱ be̠go̠r aboaḱ jiwi do̠ baṅ bańcaoḱ tabona. Disomren Diku se Islam dhoromre pạtiạuḱ akanko do̠ ḍo̠bo̠ḱ lahare daḱ teko ujuḱa. Khristan dho̠ro̠mre pạtiạu akan ko hõ Girja calaḱ lahare um sapha kate ko boloḱa girjạḱ. Hindu se Hindu dho̠ro̠mre pạtiạu akan ko hõ Pujạ lahareko um saphaḱa. O̠nka leka Buddho se Buddhisṭ dho̠ro̠mre pạtiạu akan ko hõ Pujạ lahare ko um se aruṕ sapha kate ko pujạya.

Jionre dho̠ro̠m panja lạgit́ daḱ do̠ ạḍi jạruṛaḱ kana mente ńamo̠ḱa o̠nkage aboaḱ dhạrti jion khemao lạgit́ aema lekan jạruroḱaḱ biso̠eko menaḱ tabona o̠kado̠ Ho̠k se Ạidạriko metaḱ kan. Pạhilre roṛ rạput́ do̠ jạruṛ menaḱa je, ‘Ho̠k/Ạidạri’ do̠ cet́ kana mente? Aso̠lre Ho̠k me̠nte̠ do̠ no̠age bon bujhạua, “Aboaḱ jio̠n khemao̠ lạgit́ tinạḱgan jạruṛo̠ḱ aḱ ko menaḱ ar o̠nako do̠ ạn lekate se aboaḱ hudis cetanre tear se sajao̠ akana.”  Sạrige ho̠k do̠ ạn kho̠n do̠ baṅ tear akana, menkhan aboaḱ jio̠n ṭanḍire nana hunạr manwako bhitritege.

Ạn ren Bhage mit́ṭen guruko metaekan, Semon do̠ ạḍi napaeteye roṛ akada-“Iń lạgit́ eṭaḱko cet́ ceka jạruṛakoa noa kan gea ińaḱ Hok do̠.” Sạrige aboaḱ somaj re abo cet́ leka aboaḱ dạyik kạmibon kạmiyeda o̠na cetanrege ho̠k do̠ ṭehaḍoḱ kana. Jemon bo men daṛekea,

1) Gidrạ baḍae/Cet́/Paṛhao ocoko do̠ gharońj ren lạṭu koaḱ dạyik kana; 2) Dho̠ro̠m guruko do̠ Jaher pujạ se girjạ oṛaḱre dho̠ro̠m po̠rcarte hoṛko bạrićaḱ khon ko ruạṛ koa ar o̠na do̠ onkoaḱ dạyik kana. 3) Mahasoe kodo̠ gidrạko napaeteko  cet́ akoa. 4) Somaj ạyurko do̠ napaete somaj ko ạyura. 5) Disạm ạyurko do̠ akoren disom hoṛ ko lạgit́ joto kạmi purạu hoyoḱtakoa; 6) Oṛaḱren mukhiạko do̠ oṛaḱren joto hoṛ lạgit́ hudisoḱ lagaoakoa; nonkaleka mit́ hoṛ ar mit́ hoṛ bisoete dạyik menaḱ taya ar ona do̠ aboaḱ somporko cetanre teṅgo akana.

Aema o̠kte aboaḱ dạyik kạmiko hõ judi babon kạmi purạu  lekhan  abo hõ aboaḱ ho̠k khon do̠ bo eṛanoḱa se babon hameṭ daṛeaḱa. Cedaḱ je, Ho̠k ar Dạyik do̠ poesa reaḱ deya leka hanasa ar noasa kana. Ar noa Ho̠k do̠ aboaḱ kạmi talate ge so̠do̠ro̠ḱa. Aboak no̠a Ho̠k do̠ pea biso̠e cetanre teṅgo akana-

No̠a nạmuna do̠ no̠nka lekate bon bujhạu daṛekea, Gharo̠ńj kho̠n eho̠ṕ kate so̠maj, So̠maj kho̠n eho̠ṕ kate diso̠m, Diso̠m kho̠n eho̠ṕ kate Dhạrti ren manwako soṅge aboaḱ somporko. Gharo̠ńjren member se lekhawan ho̠ṛ baṅkhan jemo̠n gharo̠ńj reaḱ  jahan biso̠ere ho̠k do̠ baṅ tahen tabona. O̠nka lekage diso̠m reaḱ jahan

 dạbi se ho̠k ńam lạgit́ do̠ diso̠mren lekha akan se janamakan ho̠ṛ hoyoḱ jạruṛa ar diso̠m calao dharare o̠l caṛhao̠ akan manwakoaḱ ho̠k lekage aćaḱ ho̠k do̠e bhoga.

Ar dhạrti re ho̠k ńam lạgit́ do̠ dhạrti reaḱ  o̠neko menet́ kan English te ‘Declaration on Human Rights’ ar baṅgla te ‘Manobadhikar’ Ghosona potro o̠ka do̠ 1948 sal reaḱ 10 December cando kho̠n heć hijuḱ kan. O̠nate aboaḱ Ho̠k se Ạidạri do̠ un o̠kterege teṅgo keṭejo̠ḱa tin o̠kte abo o̠na so̠ṅge jo̠po̠ṛao̠ se somporko tahen tabona ar aboaḱ aso̠l se ho̠kaḱ dạbi bon kho̠j daṛeaḱa ar o̠na dạbi do̠ aṅgoćo̠ḱa se manaḱa; ar o̠na tayom ge aboaḱ Ho̠k Ạidạri do̠ purạuḱa.

Manwa Ho̠k/ Manobadhikar/ Human Rights reaḱ kathako disạ ocobon lạ̣git́ tho̠ṛa katha:

Sạrige abo bon ńel lekhan Manwa+Ho̠k/O̠dhikar = Manwa Ho̠k Ạidạri. Mit́ ṭen ho̠ṛaḱ jio̠n khemao̠ se bańcao̠ tahen lạgit́ jo̠to̠ lekan ho̠k kan gea Manwa Ho̠k se Manobadhikar do̠. No̠a ko mo̠dre aso̠l biso̠e ko do̠ no̠ako kana-

 Jo̠m–ńu reaḱ Hok;

  • Bańcao̠ḱ reaḱ Ho̠k;
  • Ạn lekate bańcao̠ḱ reaḱ Ho̠k;
  • Aboaḱ mot jạhir reaḱ Ho̠k;
  • Aboaḱ Jarwaḱ reaḱ Ho̠k;
  • Dho̠ro̠m-ko̠ro̠m reaḱ Ho̠k;
  • Sompottire mạlik hoyoḱ reaḱ Ho̠k;
  • Aboaḱ ạri-cạli manao̠ se ganao̠ reaḱ Ho̠k;
  • Cecet́ reaḱ Ho̠k;
  • Jirạu ar rạskạ reaḱ Ho̠k.

No̠ṅka leka 25 goṭen Manwa Ho̠k Ạidạri ko se Manobadhikar do̠ o̠l caṛhao̠ akana. O̠ka do̠ dhạrtiren jo̠to̠ manwako lạgit́ kan.




Kaharol re siknạt goṛoko ńamkeda Ạdibạsi Paṛhaoḱ Gidrạko

Kaharol Upojilạ ren paṛhaoḱ kan gidrạ ko sikna̠t goṛoko ńamkeda. Teheń 25 Agusṭ moṅgolbar din ạyuṕ bela 4 baja Dinạjpur reaḱ Kaharol Upojilạ re Manotan Maraṅ Montri aḱ thạilạḱ khon soman otren primary khon degree siknạt gidrạ ko lạgit́ goṛo ar oloḱ paṛhaoḱ emanteaḱ jạruṛaḱ ko emena. High school ren paṛhaḱ kan gidrạ doko ńam keda 1200 kạuḍi, Higher Secondary Certificate ren doko ńam keda 4800 kạuḍi ar degree/honors ren do 9,000 kạuḍi katet́. Niạ maraṅ akhṛare selet́e tahẽ kana Baṅgladisom Member of Parlament ren Rạsiạ Manotan Monoronjon Shil Gopal, Md. Monirul Hasan, upojilạ nirbahi officer (UNO), Upojilạ Amligue Chairman A K M Farooque, OC Monoj Kumar Roy, Upojilạ Adivasi Somaj Unnnoyon Somiti ren Chairman Naran Marḍi selet́ ar hõ onḍen aḍepaseren manotan hoṛko selet́ ko tahẽkana. Niạ akhṛa re 209 adibạsi oloḱ paṛhaoḱ cecet́ kan gidrạ ko siknạt goṛo ko emat́ koa.




Gel nombor bol dadalić hisạbte pheḍ kate Itihãse tear keda Marsant De Lange

Gel nombor bol dadalić hisạbte pheḍ kate Itihãse tear keda Marsant De Lange
60 run re 8 goṭen wikeṭ ńurhạ kate dol do bhabna reko paṛawakan tahena.Khilạḍ reaḱ ona okte khon wikeṭ re senkate muruk dalate gate kate Itihãse tear keda Marsant De Lange .Uniaḱ pạhil kạmi do hoyoḱ kana bol capat́.Menkhan khilạḍ reaḱ 10 nombor batting re pheḍkate 62 goṭen bold al kate mit́sae100 run kate Itihãse tear keda county cricket dol Glamorgan re. Glamorgan ren kheloḍiạ akoaḱ disom(south Africa ) seć khon 2 test,4 one-day  ar 6 goṭenT20 gate akana. County cricket re Northamptonshire sãote khilạḍ okte noa nãwã Itihãs doe tear keda.khilạḍ reaḱ dosar innings re 73 run re taenom tahẽkate batting reko pheḍlena Glamorgan.Menkhan 60 run re 8 goṭen wikeṭ calaoen okte khon 9 wikeṭ juṭire 118 bol re 168 run kin juṭućkeda score board re.Mucạt́ bol dadalić hisạbte 78 bol re 168 e run keda De Lange.



Niropon Hoṛmo ạn manao kate Iskul jhić reaḱ goṭawaḱ

Hoṛmo hạṭiń lạgit́ ạn manao kate Siknạt Orạḱko(Sikkha Protisthan) Jhić reaḱ ạri do gotạ hoe akana.Lukhibar Bhitrite noa goṭawaḱ do bḍaeoḱa menteko lại keda pạhil ar Gonoshikkha Montonaloe.

Niạ Serma do disom reaḱ Pạhil dhap metaḱme (5) moṛẽ Kilạs(PEC) Iskul bidạu do baṅ hoyoḱa. Tobe Apan ạpin Iskul kore noa (5) morẽ kilạs (PEC)biḍạu do hoyoḱa.  Moṅgol hiloḱ pạhil ar gonoshikkha montonaloe kollet́ noa babot hudisaḱ Maraṅ montri doe hẽḱ akawada.




Teheń do Maejiu Koclon Rukhiạ Din

Teheń do Maejiu Koclon Rukhia din, 1995 serma reaḱ 24 August Mãhnạ Baṅgladisom reaḱ Dinạjpur re bar pe Police hotete Rape/dhorson ar ạḍi saset selet́ ko goc’ ledea gidrạ umer ren Eyasmin. Noa iạte goṭa Dinạjpur jilạ ren joto sãota(somaj) ren hoṛko hul leda. Ona Hul khạtir Police do joto sãota(samaj) ren hoṛko cetan re bạnduk seṅgel sarte auṛi pạthạuṛiko ṭuṭilet́ koa. Goc’ oco lenako Shamu, Shiraj, Kader selet́ arhõ 7 hoṛ, arhõ ko dal ocolena 3 sae leka hoṛ . Un khonge Dinạjpur jilạ selet́ Baṅgladisom reaḱ joto jilạre teheńaḱ din do Maejiu Koclon Rukhiạ din hisạb teko manao ạgu eda. Calaoen 25 serma khon nit hạbićte goc’ akankoaḱ gharońjren kodo sarkaraḱ jahan goṛo gopoṛo  bako ńam akada.

Onate teheń joto santal hoṛ ko bon udgạu ocoḱ kana je, darakan dinkore aboren santal maejiuko Koclon khon Rukhiạ ko lạgit́ sanam kobon udgạu cehao koma ar sontor akan bon tahen ma.