Mit́ Dinre KO̠RO̠NA teko Goćena 35 Hoṛ arko Jạbunena 1950 Hoṛ

Baṅgladiso̠m re̠ 24 ghonṭare KO̠RO̠NA ajar te̠ko jạbunena 1950 hoṛ, ar mit́ din re̠ ko goćena 35 hoṛ. IECDR reaḱ hisạbte ajar reko paṛaoen hoṛaḱ le̠kha do̠ hoena 3 lakh 14 hajar 946 hoṛ arko goćena 4 hajar 316 hoṛ.

24 ghonṭa reko bogeyena 3 hajar 290 hoṛ.

Onko selet́ moṭ ko̠ro̠na ajar khon boge akanko doko hoyena 2 lakh 8 hajar 177 hoṛ.

Teheń diso̠m so̠mbat buleṭin re̠ no̠a katha ko so̠do̠r keda Sastho Odhidoptor.

Baṅgladiso̠m re 8 March pạhil KO̠RO̠NA ajarte paṛawakan ho̠ṛ ko ṅamledeya.Ona 10 din taeno̠m 18 March pạhil KO̠RO̠NA ajarte ho̠ṛe goćlena.

Johns Hopkins university aḱ mente KO̠RO̠NA ajarte̠ jạbunen hoṛkoaḱ lekhate baṅgladiso̠m reaḱ Nombor do̠(obosthan) hoyoḱ kana 15 (gel mõṛe) ar jạbunen ho̠ṛkoaḱ gujuḱ re̠do̠ 29 no̠mbo̠r.




Go̠go̠ ge Maraṅ

So̠ro̠s utạr sirjo̠n modre

Go̠go̠ ge maraṅ iń bujre

Reaṛ rabaṅ ar ho̠e lo̠lo̠ din

Jo̠to̠neyae gidrạ ge dinạm din

Gharońj reaḱ sanamaḱ kạmi

E̠skar ge samṭao̠ geae khạṭi

Gharońj  ho̠ṛko bho̠rsaḱa unire

Khạṭige  maraṅ geae dhạrtire

Gidrạwaḱ paṛhao̠ lahantire

Go̠go̠ ge man ńamae pạhilre

Ruạ haso ar duk dinkore unige

Jivi raṛeć tey pereja khạṭi unige

Maraṅ hoṛem hoyoḱ gea unre

Hukum batao̠em pańjaya tinre

Akel ạn am GO̠GO̠ emaeme man

Am hõm ńama man uni soman




Ḍuluṅ Gạḍi

Ḍuluṅ gạḍi do̠ bar caka reaḱ ạḍi sadharon gạḍi kana. Dhạrti re menaḱ joto lekan dejoḱaḱ gạḍi ko khon ḍuluṅ gạḍirege manwa do bạṛti ko dejoḱ kana. Iń hõ gidrạ pạṛiạ khonge ḍuluṅ gạḍi ạḍiń kusi akat́a.

Pạhil do̠ o̠ko̠e ḍuluṅ gạḍi do̠e benaolet́a ona baḍae do̠ sạrige sanagea! To̠be aema din do̠ baṅ hoe akana ḍuluṅ gạḍi reaḱ janam do̠. 1817 sermare Baron var Drais ńutuman Garman diso̠mren ạkilan biggani pạhil bar caka reaḱ gạḍiye benaolet́a. Aćaḱ ńutum lekatege ona dejoḱ gạḍi reaḱ ńutum doe doholeta Draisain. Benao let́ gạḍi reaḱ banar caka do̠ mit́ṭan kaṭ ṭhengateye aṭkao̠ akat́ tahẽkana. Nebetar ḍuluṅ gạḍireaḱ lebetaḱ peḍel leka peḍel do̠ baṅ tahẽkana. Dejoḱić do̠ kaṭ reaḱ ṭ̣heṅga cetan reye dejo̠ḱ kan tahẽkana. O̠na tayo̠m bar seć banar jaṅga phe̠ḍ kate hasa lebet́ lebet́ kateko guṛgạu calaḱ kan tahẽkana. Laha sećaḱ caka cetan re do̠ sasaṕaḱ henḍel tahẽkana. Henḍel saṕkatege jo̠jo̠m ti seć, leṅga ti se eto̠m-kõye ạ̣cur daṛeaḱ kan tahẽkana.

No̠nkan ạḍi hahaṛa ḍuluṅ gạḍireaḱ dam do̠ sorosge tahẽkana. Reṅgeć oṛećkodo̠ baṅgeko beṅget́ daṛeaḱ kan tahẽkana. Hoṛkoaḱ mocare no̠a gạḍi reaḱ ńutum ko bahna leda Ḍạndi Ghoṛa. Thoṛa serma tayom Drise saheb do̠ arhõ thoṛae kurumuṭu ket́te Ḍạnḍi Ghoṛa do̠e benao jut ńoḱ kedea. 1840 serma re Macmilan ńutuman hoṛ do̠ benao̠ akat́ gạḍi ḍher geye jut keda. Uni do̠ tayo̠m caka sãote jo̠ṛao̠ jut keda mit́ṭen peḍel. Onatayom 1865 serma re France diso̠mren Lallement ńutuman mit́ hoṛ do nãwã lekate ar mit́ lekan ḍuluṅ gạḍiye benao̠ o̠ḍo̠ḱ keda. Lahateyaḱ khon no̠a do̠ ekal judạge. Laha reaḱ caka do̠ ḍherge lạṭu tahekana ar tayom reaḱ caka do̠ aema aema kạṭić ge! Lahareaḱ caka sãotege jo̠ṛao̠ tahekana peḍel do̠. Laha ar tayom reaḱ cakakin lạṭu kạṭić tahekante calao̠ do bogete muskil ạikạuḱ kan tahekana. Duṛuṕ jaega hõ laha reaḱ caka cetanre bạisạu let́a. Paseć onatege deć kate calao̠ oktere ekal laṛaoḱ kan tahekana. Ḍher o̠ktege dejo̠ḱkodo̠ ko ńurhạḱ kan ar ti jaṅga ko bạjaoḱ kan tahekana. Arhõ kurumuṭu hoena ḍuluṅ gạḍi mońj ar jut aroe lạgit́. 1885 sermare benao̠ena nebetar dejo̠ḱ kan ḍuluṅ gạḍi lekanaḱ gạḍi. Laha tayom banar cakage soman ko benao̠ let́a. 2020 serma reaḱ o̠ktekore ḍuluṅ gạḍi do̠ ḍher ḍher ge bo̠do̠l akana ar joto lekan kogebon behoharet́a. Lạṭu kạtić ar gidrạko lạgit́ hõ judạ judạ ḍuluṅ gȧḍi menaḱa.




Tanore ren Ạdibasi ko Saikel ar PowerṬilar ko ńamkeda

Tanor re Ạdibạsi paṛhaoḱ gidrạko modre saekel ar casa kạmi hoṛko modre Power tilạr emena. Tanor ar ona aḍepase ṭoṭharen paṛhaoḱkan 30 gidrạko 1 goṭen kate saekel ar 4 casa hoṛko 1 goṭen kate power tilạrko emat́koa.

31 August 2020 Tanor Upojilạ Porisad pinḍạre niạ saekel ar power ṭilạre e̠mkeda Rajshahi-1 (Tanore-Godagari) ren Member of Parlament (MP) Manotan Alhaj Omor Faruq Chowdhury.

Niạ akhṛare selet́ ko tahẽkana Tanore Upojilạ Porisad chairman Lutfor Haydar Rashid Moyna, vice-chairman Abu Bakkar, Upojilạ maejiu vice-chairman Sonia Sordar.

Tonore Upojilạ Nirbahi Officer Sushanto kumar Mahato, Tonore Thanaren dạyik ńam officer (OC) Rakibul Hasan, Tanore Pourosova AL Meyor hudạ ńam asren hoṛ Abul Bashar Sujon.

Tonore Upojilạ Prosason sećkhon baḍae ńamena je,  Bises ṭhạ̃ikoren (Parbotto Choṭṭogram chaḍa) hoṛkoaḱ join jiṅgi lahanti lạgit́ kạmihora 2019-2020 kạuḍi serma reaḱ niạ soman o̠tren hoṛko lạgit́ go̠ṛo̠ hisạbte saekel ar power ṭilạr em do̠ niạ Diso̠m ren Maraṅ Montri kho̠n emena.




Caritas Bangladesh re Nukri Ḍhạrwạḱ

Caritas Bangladesh reaḱ mit́ nukri ḍhạrwạḱ do̠ pasnao akana, Rạskạḱkan se gagoj mon menaḱtako Boeha/Miserako onare jạruṛoḱ/khojogoḱkan  kagocko (certificate) sãope Ardas daṛeaḱa




Gidrạ koaḱ mũ re 21 din hạbić corona virus ko Tahena

Gidrạ koaḱ mũ re 21 din hạbić corona virus ko Tahena Dạkhin Korea ren Bigganiko mit́ gobesonareko ńam akada je; gidrạ koaḱ mũ te 21 din hạbić corona virus ko tahena. Noa laha reaḱ gobesona reko men leda; corona te jạbun akan ḍher gidrạko modrege tho̠ṛa do ńel ńam lena. Okte redo̠ jahan cinhạ ge baṅ ńeloḱa. Menkhan onkoaḱ gobesonare ńam akan baḍae teaḱ do̠; Gidrạko cet́ lekate eṭaḱ gidrạkoaḱ hoṛmore corona pasnaoḱ, Ona reaḱ bhage roṛ ruạṛ bako em daṛeakada. Gidrạko jemon Iskulte ruạṛ kate hoṛmo reaḱ ạnko, samajik/sãota sạńgiń tahen manao̠ calak gobesona reaḱ cetanre ạḍi bạṛtiko ganḍoneda.

Royel College of Pediatric and Child Health Department ren President Professor Rusel Vinare menakada, Onko do pe goṭen khunḍ samaṅre doho kate ko gobesona kana. Ona kukliko do̠ hoyoḱ kana gidrạ ar corona virus cetan re. Professor Vinere menakada, gobesonare ale do̠ sạriaḱ tet́le baḍae akada gidrạko hõ corona ruạ teko jạbunoḱ gea. Anti blood test sećte joe meneda, lạtu umer ren jạbun khon gidrạko modredo virus do̠ ạḍi ãṭ bạnuḱa. Asokaete 12 umer ren gidrạ khon tho̠ṛa. Sokolbar din uduḱ akan British gobesona reko roṛ akada, Bigganiko ạḍi saphateko baḍae akada je, gidrạko corona teko jạbun len rehõ lạṭu umer ren khon do̠ ạḍi tet́ ạḍi tho̠ṛa. Aema gidrạ koaḱ do̠ chimtom/uposorgo hõ baṅ ńeloḱa. Tesar kukli reaḱ roṛ ruạṛ sendrae te nitaḱ gobesona re jopoṛao menaḱ koa Dạkhin Korea ren Bigganiko. Gobesona reye menet́ kana, onko do corona te jạbun akan 91 goṭen gidrạ cetan re biḍạu ko ho̠e oco akada. Onko modre ạḍi tho̠ṛa ṭhen ge Uposorgo/symptom tahẽ kana se bạrti gidrạ rege baṅ tahẽ kana. Menkhan onkoaḱ nomuna/biḍạu pe hapta tayom corona virus ńamoḱa menteko hudis eda. Gobesonakoko menet́ kana, jạbun akan gidrạko modre oka virus salgao tahen ona do̠ ńeloḱ se baḍaeoḱ lekage. Gidrạko khon hõ virus do̠ joto hoṛ ṭhen pasnaoḱ mente akoaḱ kagoc reko ol so̠do̠r akada.

Noako karonte Dạkhin Korea redo jo̠to̠ hoṛaḱ biḍạu kạmi ehoṕ akana. Biḍạu tayom coronate jạbun lenkhan são̠ são̠te Isolation teko kolet́ koa. Eken okoeaḱ uposorgo/digdhạ onko do̠ baṅ, okoere digdhạ bạnuḱ onkohõ biḍạu lạgit́ ko ạguet́ koa. Inạ tayom gobesokko do̠ jạbun akanko soṅge jao̠ o̠kte ńel selet́ jo̠to̠n reko dohoet́ koa. Oka din corona te jạbun akan hoṛko ńam kate Isoluation teko kol ket́ koa. Ona din khon ge virus baṅ cabaḱ hạbić onko do̠ dinạm dinko biḍạu koa. Inạ tayom Bigganiko corona pasnaoḱ babot nãwã katha ko baḍae akada. Men akadako, gidrạko corona virus ko aseneda. Metaḱ me, jạbunoḱa ko ar onko do̠ko pasnao daṛeaḱa. No̠a babot re arhõ mit́ bar biḍạu hoe akana. Menkhan akoaḱ gobesonare gidrạko corona virus ko pasnaoa se baṅ – noa babot ạḍi digdhạ re menaḱ koa bigganiko. Gidrạkoaḱ mũ re corona virus ńam akan rehõ onko do̠ umeran ko leka joḱ japaḱ rog do̠ bako pasnao daṛeaḱ mente jahan proman hõ baṅ ńam akana menteko baḍae oco akada. Children’s National Hospital in Washington DC Pediatric diseases divison ren Mạńjhi haṛam Dr. Reberto Debiashie menakada, gidrạko corona virus ko aseneda, menkhan bako pasnaoeda noa do ekal te ạuṛiaḱ katha.

Arhõ University of Liverpool ren Child Health Department ren Professor Dr. Kalum Semple hoe meneda, jạbun akanko modre khuḱ, Manda redo uposorgo baṅ tahena, Onko khon virus pasnao lekan jahan dạṛege baṅ tahena. Logic/jukti sećtedo jạbun gidrạ ar umer akanko modre uposorgo menaḱ se ạḍi thoṛa, o̠ko̠e hoe reko ạchim, khuḱ tedo hoete virus do̠ baṅ pasnaóka, Paseć onko do̠ thoṛako jo̠ḱ japagoḱa. Gobesona sećte gidrạ ṭhen uposorgo baṅ tahena, se tahe len khan hõ uposorgo do ạḍi thoṛa.

Menkhan uposorgo begor jạbun akan ko khon ho corona pasnaoḱ reaḱ babot re ạḍi sontor tahen ko men akada. Professor Viner do̠e men akada, Siknạt thạ̃i ko bond do̠ho̠e do̠ ạḍi boge hudis do̠ baṅ kana. Gidrạkoaḱ Haraburu, Siknạt ar hudis selet́ hoṛmo lạgit́ siknạt bond do̠ho̠e do̠ ….. Niạ o̠kte re corona pasnaoḱ se baṅ, Onage maraṅ kukli do̠? Tayom daram corona pasnao rukhiạ hõ ạḍi jạruṛ.  Dr. Debiyashi pạtiạu akana je, jạbun akan gidrạkore bạṛtige tho̠ṛa uposorgo ńel akana, Onate onakodo̠ akoren bõsko ṭhen hõ pasnaoḱa mente hudisoḱ kana.

Tumal: BBC news




Rel Gạḍi calao reaḱ nãwã ạn

Rel gạḍi reaḱ ganḍo(site) phaka do̠ho̠ katet́ geko calao̠a menkhan bhaṛa do̠ baṅ ḍheroḱa

No̠a korona ajar re Rel gạḍi ko o̠kaleka calao idiḱ kana mit́ṭen  ganḍo(site) phaka do̠ho̠ kate onkage calao̠ idiḱa,menkhan bhaṛa do̠ baṅ ḍheroḱa nonkae men keda rel montri Nurul Islam Sujon

Sepṭembor cando reaḱ pạhil Tạrik khon bas gạḍiko lahate leka okaṭaḱ Jo̠to̠ ganḍo(site) re hoṛko duṛuṕ daṛeaḱa nonka ko hudis akat́ rehõ rel gạḍiko onkage calao idiḱa.

Rel gạḍi reaḱ bhaṛa bạṛti babot ko kulikedere montri nonkae menkeda, nit hạbić rel gạḍi raḱ bhaṛa do̠ baṅ ḍher hoe kana.kho̠bo̠r sakam ko̠re o̠kako olet́kan o̠nado ạuṛiaḱ gea.Menkhan bhaṛa ḍher babot mit́ṭen commite tear hoe akana o̠nko do̠̠ no̠̠a babot taenom daram le hudisa.Maraṅ Montri hõ nonkage mit́ṭen hukume emakana bhaṛa baṅ ḍher reaḱ.

Ko̠ro̠na ajar iạte bar cando khon ḍher o̠kte rel gạḍi bond tahẽkana.Ona taenom 31 may adha Bas dejoḱko  16 goṭen rel gạḍi ko cạlu leda.Ona taenom 3 June arhõ 22 goṭen rel gạḍi calao̠ ko ehoṕlena.

Rel gạḍi montronaloe 5 septembor khon disom re 57 joṛa fel gạḍi ko calaoa ar corona reaḱ ạn ạri hõ tho̠ṛa ko komaoa  menteko hudis keda




RẠNU

RẠNU

Kạrigol Dontosho Mardi

Okoe kodo pạruạ ńũ

Okoe kodo Hạnḍi

Sãota menaḱ caole ata

menaḱ cakha sạnḍi.

Sohrae, baha, eroḱ

Aema ar hõ porob

Rạskạte pereć menaḱ

Bujhạu ạḍi gorob.

Joto nisạ benao lạgit́

Mit́ ṭaṅ menaḱ ran

Okoe sendra manḍer gajaṛ

Okoe bạnijko daran.

Bender hoṛo, guhum rạput́

Arhõ matkom reaḱ

Lạlu – bạcu moṛẽ mãhã

Jate ona seyaḱ.

Bir tala sagen menaḱ

Aema dare-nạṛi

Tumạl ako benao lạgit́ Rạnu bapari.




Kuṛi gidrạ koaḱ football haparao̠

Naogaon jilạ dhamorhaṭ Upojilạ reaḱ Biniduạr Mission maṭh re kuṛi gidrạ koaḱ mit́ṭen football haparao̠ do̠ hoena.No̠a haparao̠ do̠̠ ko sapṛao leda Beniduạr juan sãota.Sạnicar hiloḱ setaḱ 9 baja o̠kte 8 goṭeć dolaḱ noa football haparaoe uḍhạu keda dhamorhaṭ Union Parisod ren chairman ar Union Awami League ren sadharon sompadok Kamruzzamn.Beniduar Catholic Church ren father Fabian Marandi aḱ ạyurte pạhil khilạḍ reko gateyena Biniduạr Ạdibạsi kuṛi dol ar Potnitola Candpukur kuṛi do̠l.Noa haparao̠ re Potnitola,Joypurhaṭ,Dinạjpur,Ghoṛaghaṭ ar Rajshahi ren kuṛi football do̠l ko selet́ lena. Final re Belwa jabṛe ato ren kuṛiko ar panchbibi ren kuṛiko modre kajak mit́ṭen khilạḍ do̠ hoena.Menkhan khilạḍre o̠ko̠e do̠l hõ bako goal daṛeat́ tahẽkana. Tiebreaker re 4-3 goal te final ko jitạuena panchbibi kuṛi football do̠l.

No̠a haparao̠ reaḱ siropa capat́ akhṛa re seṭer ko tahẽkana Ạdibạsi koren ạyurić jillu Marḍi,Antoni hembrom,word ren Awami League re mukhiya Atik Konok,upojilạ khobor sakam sãota ren onoliạ Malek, Maejiu Ạyurić Emelda Maranḍi sãote arhõ aema manot hoṛ. Noa haparao̠ reaḱ pạhil siropa do̠ tahẽkana 8,000/- ṭaka ar dosar do 6,000/- ṭaka.




China re Restaurant rạput́ kate 29 hoṛ ko goćena

China Reaḱ utạr re shanji Pradesh re restrurent rạput́ kate 29 hoṛ ko goćena ar ko 7 hoṛ ko kạhil akana.

Teheń china disom ren joruri bebostha pona Montronaloy noa kathako so̠do̠r ke̠da,Nonka ko men ocoeda Reuters.

Sạnicar setaḱ 9.30 bajaoḱ o̠ḳte shanji Pradesh re mit́ṭen bar tala  jojom oṛaḱ rạput́ ente nonkan duk reaḱ ghoṭona do̠ hoena.

Robibar setaḱ modrege onko bańcao̠ko kạmi do cabayena.Onḍe 29 goṭen goć hoṛaḱ hoṛmo ko ńamkeda.