Buru re Maijiu ar Kuṛi gidrạ aḱ Konać (Rape) reaḱ biḱcạr lạgit́ Chittagong naṅgraha re Manwa Sikṛi

Bandarban Lama Upojilạ re mit́ Tripura kuṛi gidra̠waḱ konać (Rape) reaḱ birudre ar o̠na soṅge jo̠po̠ṛao̠ menaḱko sanam ho̠ṛko sạjại emako lạgit́ hola Chattogram maraṅ naṅgraha re Manwa sikṛi(Manob bondhon) kedako 4 pahaṛi gãota.

04/09/2020 Sokolbar ạyuṕ bela naṅgraha reaḱ Ceragi Pahaṛ moṛ re UPDF aḱ pela ren Maejiu gãota, Hill Women’s Fedaration, Pahaṛi Chatro Porisad (PCP) ar Gonotrantrik Jubo Forum sanamko mit́ são noa reaḱ ko jogaṛleda.

Parbortto Chittagong  Maejiu Soṅgho ren Mukhiạ Resmi Marmawaḱ ạyurte  akhṛare  kathako roṛkeda são mukhiạ Pinki Cakma, Pahaṛi Chatro Porisodren Chittagong University naṅgraha gãotaren Tottho ar Procar sompadok Ronel Cakma, Juạn a̠yurić Subho Chak, Chatro Union Chittagong  University ren  Saṅgoṭhonik Sompadok Prottoy Nathak.

Niạ Manwa sikṛi (Manobbondhon) re  katha roroṛko ko menkeda diso̠m reaḱ uskurte  Pahaṛren nãwãte bosotoḱkanko ṭhen calaoen 30 August Bandarban reaḱ Lama Upojilạ re  mít́ Tripura maejiu ar Mahal choṛi Upojilạ re mit́  Marma kuṛi gidrạ baṅgali seṭelar  hotete konać oco akana.  Niạ ghoṭona reaḱ hike hok bicạr ar jo̠po̠ṛao̠ menaḱko sanam ho̠ṛaḱ sạjại ko kho̠j akada.

Burure Maejiu koclon ar bạrić kạmiko bańcao ko lạgit́ mit́ lekan hoṛko khub ko lagao akana. Mahalchaṛi re kuṛi gidra bạṛić (Rape ) reaḱ ghoṭona baḍae por ona Upojila ren Auamilig  chairma ar ona ṭoṭharen so̠do̠r Union Porisad chairman Ratan Kumar Shil ạn barhe bicạr duṛuṕ kate eken 10 hajar kạuḍi danḍom kate niạ reaṅ e sapha kate dosi Al Amin ar uniren sãoten  hoṛ ko bańcaoet́ koa. Onate  Ratan Shil chairman hudạ khon ocoḱ kate  uniaḱ hõ bicạr ko kho̠j akada.




Narayonganj reaḱ Mosjidre AC ṭhute lo akan hoṛkoaḱ gujuḱ lekha jelińoḱ kana

Narayonganj reaḱ Tolla Ṭoṭha re hola sokolbar mit́ Mosjidre Air Conditioner ṭhu posaḱ kate seṅgelte lo hoṛko do teheń nit hạbić  teko goćena 14 hoṛ. Sheikh Hasina jatiyo burn unit ar Plastic Surgery  são te  bhurti  menaḱ ko sareć 23 hoṛaḱ hal hõ ạḍi muskil getakoa mente haspatal ren ko lại sodoreda.   Niạ chaḍa ho o̠ko̠e koaḱ ho̠ṛmo̠ reaḱ 60 khon 70  hạṭiń lo akana onko hõ muskil re menaḱ koa mente sosolhaić doctor Samonto lal doe lai sodor keda. Uni ar hõ lạikeda baṅma  diso̠m ren maraṅ mukhiạ manotan Sheikh Hasina noko sanam hoṛkoaḱ mońj ran jemon hoyogoḱ.




UEFA Nations League haparao reaḱ pạhil khilạḍ re Netherlands ko jitạuen rehõ,bako daṛelena Italy

Holanoḱ ńindạ UEFA Nations League reaḱ 1 no̠mbo̠r group reaḱ pạhil khilạḍre 1-0 goal te Poland ko harao ket́koa Netherlands.

Menkhan Bosnia and Herzegovina saõte 1-1 goal teko drow keda 4 dhao ren bisso champions Italy.

Arm strong reaḱ Johan Cruyff Arena re khilạḍreaḱ pahil khonge ạḍi kajak goal lạgit́ ko kurumuṭuet́ tahẽkana Netherlands.61 miniṭ rei goal keda Steven Bergwijn.o̠na goal tege pạhil jit ko hameṭ joṅkedaO range Army ko metakokan do̠̠l Netherlands.

Menkhan o̠na group reaḱ ar mit́ṭen khilạḍ re Bo̠snia and Herzegovina saõte 1-1 goal te ko draw keda Italy. Pạhil khonge ball ḍher akoaḱ jaṅgare ar goal reaḱ ko kurumuṭuet́ kan tahẽkan rehõ 57 miniṭ o̠kte re Dzeko aḱ goal te ko lahalena Bosnia and Herzegovina. 10 miniṭ taenom goal e̠mket́te 1-1 goal te khilạḍ do̠ cabayena.




Bangladesh Bureau of Statistics re nukri ardas reaḱ mucạt́ din 15 sepṭembor

Baṅgladesh bureau of statistics re 716 goṭen ho̠ṛ hatao̠ reaḱ mit́ nukri ḍhạrwạḱ do̠ pasnao̠ akana. Darakan 15-09-2020 tạrik tikin 2.30 baja bhitrire http://bbs.teletalkcom.bd noa ṭhikạnare bolo kate ardas em lagao̠ḱa Rạskạḱkan se gagoj mon menaḱtako Boeha/Miserako onare jạruṛoḱ/khojogoḱkan  man sakam (certificate) sãope Ardas daṛeaḱa.




Diso̠m re 92 goṭen online chapa so̠do̠r So̠mbat sakam reaḱ registration

Diso̠m reaḱ 92 goṭen online Dinạm chapa so̠do̠r So̠mbat sakam do̠ registration reaḱ hukume em akada sarkar. Lukhibar hiloḱ Din hiloḱaḱ niạ So̠mbat sakam  bachaokate  Totho Montronaloi khon mit́ hukum jạṛiakana. Niạ laha 30 july 34 goṭen kho̠bo̠r sakam (news portal) ko  bachao leda.

Hukum jạrire so̠do̠r akana je, O̠nline kho̠bo̠r sakam ko reaḱ do̠ tho̠ṛathoṛate registration kạmi purạuḱa o̠na reaṅge lasaṛhet́te 92 goṭen kho̠bo̠r sakam pạhilte registration reaḱ hukumko ńamkeda.

Pạhilte niạ registration hukum ńam 92 goṭen kho̠bo̠r sakam sarkaraḱ ạn ạri pańjakate  niṭakan kạuḍi em lagao̠akoa niạ hukum jạṛi so̠do̠r reaḱ 20 mãhã bhitrire sanam lekan niạ são jo̠po̠ṛao̠ kạmiko purạu lạgit́ ko nehõr ocoḱ kana. Niạ laha 30 july tạrik registration reaḱ hukum ko ńam keda 34 goṭen o̠nline kho̠bo̠r sakam. O̠nare diso̠m reaḱ maraṅ maraṅ kho̠bo̠r sakam reaḱ ńutum do̠ baṅ heć akana.

Lukhibar o̠nline registration hukum ńamakat́ kho̠bo̠r sakam ko modre menaḱa- Baṅgladesh Protidin, Prothom ALo, Kaler Konṭho, Jugantar, Ittefaq, Amade̠r So̠mo̠y, Jonokanṭho, So̠mo̠kal, Saṅgbad,  Bhorer Kagoj, Manob Kantho, Protidiner Soṅbad, Inkilab, Baṅgladesher khobor, Amar Soṅbad, Amader O̠rthoniti, Manobjamin, Bhorer Ḍak, Alokito Baṅgladesh, Ajkaler Kho̠bo̠r, Dhaka protidin, Bo̠rto̠man, BonikBarta, Janata, Khola kagoj, Gono kantho, Somoyer Alo, Jaijai Din, Lakhokantho, Baṅgladesher Alo, Desh Rupantor, Dainik Dhaka times, Dainik baṅgla, Jagoron, Baṅgladesh Journal, Amar Somoy, Amader Natun Somoy, Naya Diganto, Amar barta, Dinkal, Baṅgladesh Kantho, Nabocetona,Hajarika Protidin,Soṅbad Sarabela, Agni Shikha  ar Jobabdihi.

 Eṅreji(Enlish) kho̠bo̠r sakam modere do Asian Age, Baṅgladesh Post, Baṅgladesh Today,  Financial Express, Independent, New age, Observer, Daily Star, Daily Sun, Daily Tribunal ar Dhaka Tribune.

Diso̠m reaḱ Bibhag naṅgraha koreaḱ khobor sakam ko moder menaḱa – Rajshahi reaṅ  Sonar Desh, Sonali Soṅbad, Sunshine, Dainik Barta. Mymensingh  reaky Sodesh Soṅbad ar Jahan; Chattogram reaṅ Ajadi, Purbokon,Purbodesh, Amader Cottogram,Naya baṅgla, Suprobhat  Baṅgladesh, Saṅgu, Purbotara, Coṭṭogram Protidin ar Daily People’s View. Raṅgpur reaḱ- Dạinik Poribesh, Prothom Kh̠o̠bo̠r, Juger alo ar Dabanol. Khulna reaḱ- Purbancal, Probaho, Somoyer kho̠bo̠r ar Proborton. Borishal reaḱ- Dạinik Ajker Barta, Ajker Poribarton, Sahanama ar Kirtonkhola. Shylheṭ reaḱ- Dạinik Shylheṭer ḍak, Jalalabad, Sobuj Shylheṭ, Samol Shylheṭ, Kajibajar, Jointa Barta ar Subho Protidin.




Irạl kilạs reaḱ biḍạu (Mullayan) hoyoḱa apnar siknaṭ thạ̃i re

Santals Times Desk: Dhạrti re heć paṛao̠ akan maraṅ ruạ KORONA re j̣ạbun te calaḱ kan serma reaḱ Junior Iskul certificate (JSC) ar Junior Dakhil certificate (JDC) biḍạu do̠ bond hoe akan rehõ, Irạl kilạs ren paṛhao̠ḱ kan kodo̠ apnar siknạt ṭhạ̃i re biḍạu em katet́ cetan kilạs reko laha idikoa. No̠a babot re jo̠to̠ siknạt ṭhạ̃i kore ṭhik o̠kte o̠laḱ seṭero̠ḱa mente baḍae ocoakadae Dhaka Maddhomik ar Higher secondary Sikkha Board.

Budbar din hiloḱ do̠ jo̠to̠ siknạt ṭhạ̃i koren mukhiạko no̠a ciṭhiko em oco akana Dhakha board khon. Siknạt Ministry seć khon no̠nkan hukum do̠ bahal akana. Menkhan eken tojbij katet́ se go̠ṭa serma reaḱ biḍạu seć te se ar hõ eṭaḱ hudisko oḍok katet́ hoe daṛeaḱa, O̠na do̠ tayomte baḍao̠ḱa. Nitoaḱ ciṭhi re̠do̠ no̠nkan cet́ hõ bako so̠do̠r akada.




Nachole Upojila re siknạt go̠ṛo̠ko ńamkeda Ạdibạsi Pạṭhuako

Chapainawabganj reaḱ Nachole Upojilạre Diso̠m ren Maraṅ Mukhiạ(PM) Manotan Sheikh Hasina aḱ bises siknạt go̠ṛo̠ thạilạḱ khon 100 pạṭhuạ gidrạko modre siknạt jinisko emat́koa.  Niạ ko modre menaḱa jemiti bakso, aema roṅ reaḱ rul, daḱ do̠ho̠ bo̠to̠l ar chatar.

Moṅgolbar Po̠risad sabha o̠ṛaḱre Nachole Upojila Nirbahi Officer Sabiha Sultana aḱ sabha mukhiạte Ạdibạsi pạṭhuạ gidrạ tire niạko siknạt jinisko em calat́koa Upojilạ Porisodren chairman/Mukhiạ Abdul Kader.  Niạ o̠kte o̠nḍe se̠ṭe̠r ko tahẽkana Nachole Govt. College ren Principal Hafizur Rahaman, Nachole Pourosabha ren Meyor Abdul Rasid khan, Upojila krisi officer Ruksana, Upojila Madhomik sohokari Sikkha Officer Dulal Uddin Khan.

Upojila Nirbahi Officere lạikeda Diso̠m Maraṅ Mukhiạ Sheikh Hasina aḱ ạyurte Ạt khon eṛan bises ṭhạikeren taeno̠m akan ạdibạsi gidrạko aḱ siknạt khon oar rakaṕko lạgit́ge  niạ go̠ṛo̠ do̠. Uni do̠ arhoe lạikeda Nachole Upojila Poilạ sarkari Iskul ar Madhomik Iskulren 50 gidrạkate 100 pạṭhuạ Ạdibạsi gidrạko no̠a siknạt go̠ṛo̠ em hoyena. n




Naogaon reak Mahadebpurre Karam Puja

Nao̠gaon reaḱ Mahade̠bpur re 2 september 2020 ạyuṕbela Upojilạ Naṭsal phoṭbo̠l maṭhre Ạdibạsikoaḱ 25 dhao leka  ạḍi maraṅ po̠ro̠b Karam ko manao̠keda. Niạ karam po̠ro̠b akhṛa reaḱ sabhare  Karam Mundirren jaega emoḱić ṭhạkur Kartik O̠raonaḱ sabha mukhiạre niạ akhṛa reaḱ ko uḍhạu keda Jatiyo Adibasi Porisad ren Kendro committee ren Maraṅ mukhiạ manotan Robindronath Soren. Niạ o̠kte katha ko roṛkeda Jatiyo Adibasi Porisad ren Kendrio committee ren Sadharon Sompadok Sobin Munḍa, Raigao Ḍegree College ren principal Md. Arifur Rahman, Arko ren Maraṅ mukhiạ Sajol Kumar Chowdhury, Jatiyo Adibasi Porisad Kendrio committee ren presidium hoṛ Mn. Adv. Babul Robidas, Jatiyo Adibasi Porisad ren Kendrio committee hisạb do̠ho̠ić Sudhir Tirki, Jatiyo Adibasi Porisad Naogaon ren  chairman Amin Kujur, so̠so̠lhaić Jo̠ynal Abedin Mukul, Sahid Hassan Siddiqi Swapon, Ạdibạsi Jubo̠ Porisad Naogaonren so̠so̠lhaić Md. Mosarof Hossian Chawdhury, Ạdibạsi Chatro Porisadren Kendro Committee ren Chairman Nukul Pahan, Jatiyo Adibasi Porisad Mahadebpur ren ạyurić  Susil Kujur. Akhṛa ạyur re tahẽkana Ạdibạsi Jubo Po̠risad Kendro Committee ren Sadharon Sompadok Noren Pahan ar Adibasi Chatro Porisad Naogaon ren mukhiạ Sudhir Pahan. Niạ akhṛare diso̠m reaḱ aema Jilạ khon 20 eneć sereń durạṅ do̠l ko hećlena akhṛare apnar pạrsite apanaraḱ ạricạli lakcar uduḱ lạgit́.

1966 serma khon niạ Naṭsal maṭhre jao̠ge Karam Po̠ro̠b do̠ manao̠ idiḱ kana. Jao̠ serma  bhado̠r cando reaḱ Kunạmire  niạ Karam Pujạko pujạea. Niạ Po̠ro̠b e̠se̠t́ kate Naogaon ar o̠na aḍepase ṭoṭha ren ạdibạsiko rạskạteko hesećsekerećjoḱa. Nia̠ Pujạ okte Adibasi 2 boeha Dharma ar Karma aḱ jion ko lại s̠odo̠ra.

Ạdibạsiko pạtiạḱa je dho̠ro̠m manot kate sanam lekan muhim khon rukhiạ ńam akada. Ar Karma do̠ dho̠ro̠m bae manao̠ let́te rukhiạ bae ńamleda. O̠nate  bhador cando reaḱ pạhil kunạmi rege  Ạdibạsiko do̠ upạsko do̠ho̠ea ar Karam dare dạrko maḱ ạguea ar ńuhum kunạmi ehoṕ o̠kte mit́ than ko benaoa o̠nḍe do̠ o̠na karam dạrko bit́kaḱa pujạ ko. Niạ o̠kte pujạkate jarwa akanko ko eneć-sereń te ko rạskạ joṅa.




Teheń do Diso̠mre Mn. Pronob Mukherjee lạgit́ homor manot

Baṅgladiso̠m ren maraṅ gate Bharot diso̠mren mare diso̠m mukhiạ Manotan Pro̠no̠b Mukharjee gujuḱre uni ńutumte raj homor manaoḱ kana Baṅgladiso̠mre. Gurubar disom reaḱ niạ homor re oṅsoṅoḱ lạgit́ Baṅgladiso̠m reaḱ sanam sarkari, adha sarkari, apnar ạnte calaoḱ kan sãota ar siknạt gãota oṛaḱ kore ar dhạrti reaḱ eṭaḱ disom re menaḱ Baṅgladiso̠m reaḱ  Mission kore diso̠m jhạnḍi adha pheḍ tahena.

Teheńaḱ dinre Mn. Pronob Mukharjee ńutumte sanam dhorom oṛaḱ kore bises koejoṅ hoyoḱa. Niạ laha moṅgolbar niạ goṭawaḱ hatao kate diso̠mre hukumko bahalakada.

Calaoen 31 august ńuhum 06 baja okte Delhi reaḱ Sena Haspatalre 84 umer re dhuṛi dhạrti khone danaṅena Mn. Pro̠no̠b Mukharjee.  




Cet́ Lekate̠ Juạnko Kạuḍiko sõćjoṅa

Ạḍi mońj iń disạeda Irạl kilạs re paṛhaoḱ o̠kte kho̠nge kạuḍi do̠ho̠/sõć doń cet́ akada Go̠go̠ Baba kinaḱ siknạt seć khon. Ale ato o̠ṛaḱ khon 5 kilomitar sạṅgiń Lolit No̠go̠r High School taṛam teń calaḱ kan tahẽ kana. Oṛaḱre aema gại kaḍako tahẽ kante to̠a do̠ ạḍi ãṭge arjaoḱ kan tahẽna. Onate dinạmge Lotit No̠go̠r Isṭison re tahẽ kan maraṅ hoṭel redo̠ to̠a iń ạkhrińet́ tahẽna. No̠a to̠a ạkhriń kạuḍi do̠ ińaḱ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ reaḱ kho̠rca lạgit́ iń laṛcaṛet́ tahẽna. Jo̠to̠ lekan kho̠r

ca ho̠e purạu tayom sareć tahen kạuḍi do̠ bank hisạb re sõć/saving katet́ iń do̠ho̠et́ tahẽna.

Judi reh̃o aboren ạgil hapṛamkoko men akada jeleka; pạhil do̠ sõć do̠ho̠eme inạ tayo̠m khorca. Ado̠ ińaḱ baḍae baṅ tahe kante iń do̠ pạhil khorcako sạt baṛa katet́ sareć tahen kạuḍige do̠ń jo̠maet́ tahẽna. Onate nahaḱ jug redo̠ pạhil sõć ar sareć kạuḍi do̠ kho̠rca. Menkhan disạ do̠ho̠e tabonpe; mit́ khạclạḱ redo̠ jo̠to̠ bele alope do̠ho̠ea, bickom judạ judạ khạclạḱ re do̠ho̠e reaḱ hewaḱ tabon pe. O̠nkate apnaraḱ dhạrti jiṅgire ạḍi aema upkạr hoyoḱa.

Abo jo̠to̠ko ge bon baḍaea je, dhạrti ren jo̠to̠ ho̠ṛkoaḱ dhạrti jiṅgi khe̠mao̠ lạgit́ kạuḍi do̠ ạḍitet́ ạḍi jạruṛa. Go̠ṭa jiṅgige kạuḍi jo̠gaṛ do̠ ạḍi bhage ho̠ra kana. Kạuḍi sõć do̠ tinaḱ jạruṛa o̠nado̠ calaḱ kan COVID-19 geye ãṭkar ocoket́ bona. Dhạrti jiṅgire no̠nka ge aema lekan bạṛićaḱ din se okteko heć paṛao̠ abona, unre din reaḱ jo̠to̠ lekan jinisko kiriń lạgit́ sạmuṅ kạuḍi baṅ tahe botećjoḱa. Arhõ pạt kạmi, iṭạ o̠ṛaḱ benao̠ kạmi, kaṭmistiri kạmi, kompani re, garments re se sarkari/besorkari kạmiko̠re aema lekan tạkićaḱ ko heć paṛao̠ḱa. O̠nate daṛeaḱ bho̠r e̠ke̠n juạnko do̠ baṅ bickom jo̠to̠ umer renkoge jemon kạuḍi do̠bon jo̠gaṛ arbon do̠ho̠ jona. Ma to̠be bạṛti bạṛti kạuḍi bon jo̠gaṛa ar bạrti bon do̠ho̠ya darakan dinko lạgit́. Menkhan maraṅ kukli do̠ hoyoḱ kana nahaḱ jugren kuṛi ko̠ṛako cekate kạuḍi ko sõć dohoea. Ro̠ṛ ruạṛ do̠ ạḍi alga – aema lekanaḱ ho̠rte…delabon badae legi mit bar horko;

Bạṛti baṅ kho̠rca; Nahaḱ jug ren juạnko do̠ ạḍi bạṛtiko khorca eda. No̠a umer re̠do̠ aema lekan jinis reaḱ jạruṛ bạnuḱ rehõ, O̠nkan jinisko kiriń katet́ kạuḍi bon khorca giḍikaḱ kana. Jạruṛ be̠go̠r khorca baṅ katet́ jao̠ cando judạ judạ bank hisạb se somiti ko̠rebon do̠ho̠ daṛeaḱa. No̠nkate̠ jao̠ cando do̠ho̠ daṛeaḱ khan, mit́ din do̠ ạḍi aema kạuḍi hoyoḱa.

Oloḱ paṛhao̠ reaḱ loan kạuḍi emso̠d; Nahaḱ jug ren o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ kan juạnko do̠ bank, somiti se aema lekan judạ judạ organization khon loan kạuḍi ko hatao̠ eda. O̠loḱ paṛhaoḱ kan juạnko hõ eṭaḱ loan kạuḍi leka ge emsod jạruṛa, O̠ne o̠kado̠ ạḍi tet́ ạḍi hamal. O̠nate tinaḱ usạra pe daṛeaḱa loan kạuḍi do̠ em ruạṛ jạruṛa. Inạ khan apnar lạgit́ sõć kạuḍi do̠ho̠ reaḱ aema okte somoe ńamoḱa.

Kạuḍi jogaṛ reaḱ aema hor benao̠; Goṭa Dhạrti re jo̠to̠ ho̠ṛ bon baḍea je; no̠a muskilanaḱ covid-19 redo̠ aema ho̠ṛ aema lekanaḱ nukri khon ko jirạu oco akana. Babon baḍaea o̠ka hiloḱ se o̠ka so̠mo̠e coṅ ackatege muskilaḱ do̠ heć paṛaoká. O̠nate huḍiń kho̠nge kạuḍi jo̠gaṛ se do̠ho̠ do̠ cet́ tahen khan, ackate heć paṛaoḱ muskilaḱ ko̠re ạḍi maraṅ go̠ṛo̠ ńamo̠ḱa. O̠na chaḍa hõ ḍher kạuḍi do̠ho̠ do̠ apnar jiṅgi lạgit́ ge mońj. Bạṛti kạuḍi jo̠gaṛ lạgit́ do̠ aema lekan bạṛti (overtime) kạmi ko kạmiḱa; je̠le̠ka webpage develop, Photograph, Online kạmi selet́ emanteaḱ.

Biniog/Fix deposit; Santal ho̠ṛ hoponko hisạb te nahaḱ jug ren ko̠ṛa kuṛiko hõ dhạrti reaḱ aema lekan fix deposit lekan risk kạmi hõko ehoṕ akana. Nonkan kạmi ko ehoṕ idi lekhange, Kạuḍi jo̠gaṛ se do̠ho̠ reaḱ hewako ńama. Biniog/Fix deposit seć te ạḍi tho̠ṛa so̠mo̠e rege bạṛti kạuḍi ńamoḱ reaḱ ạt se sujo̠g menaḱa. Biniog reaḱ mit́ bar ho̠r menaḱa; O̠na modre hoyoḱ kana; share bajar, online re jinis kiriń ạkhriń emanteaḱ.

Government Prize Bond; Bank se Post office khon no̠a prize bond do̠ kiriń katet́ bon do̠ho̠ daṛeaḱa. Pe cando, 6 cando  se mit́ serma tayo̠m prize bond reaḱ result do̠ko so̠do̠ra. Judi no̠a prize bond kho̠n siropa(puruskar) ńamlen khan ạḍi aema upkạr do̠ ho̠yo̠ḱa. O̠nate no̠nkanaḱ kạmi horako hõ ạḍi jạruṛa. Entet noa prize bond redo jahan loksan do banuka, eken siropa (puruskar).

Mĩhu mero̠m, Gại ḍaṅgra, Kaḍa ạsulko; Ạḍi tho̠ṛa ho̠ṛge maraṅ so̠ho̠r bajar ko̠re bon tahen kana. Menkhan bạṛti ho̠ṛge ato o̠ṛaḱ ko̠re. Jo̠to̠ gharońj rege mit́ bar gại, ḍaṅgra, mĩhu merom se kaḍako do̠ menaḱko tabon gea. Delabon apnar aḍepase re menaḱ government aḱ training ko hatao̠ kate mo̠ńj jo̠to̠n selet́ bon ạsul koa noko mĩhu merom, gại ḍaṅgra se kaḍako. Ar nonka te ạḍi bạṛti kaodi namokte dher sõć do̠ hoyoḱa.

Sim, Sukri, Geḍe ar Paroa ạsul; Abo jo̠to̠ ho̠ṛaḱ baḍae menaḱ tabona je, ato o̠ṛaḱ kore do̠ aema phaka Jaega se thạ̃i do̠ emon ge tahena. No̠a ko jaegare huḍiń tebo ehoṕ daṛeaḱa sim, sikri, ge̠ḍe̠ ar paroa ko ạsul reaḱ kạmi. O̠nko ạsul hara katet́ haṭ bajar re ạkhriń leko khan aema kạuḍi ńamo̠ḱa, ar no̠a kạuḍi te gharońj se darakan dhạrti jiṅgi khe̠mao̠ lạgit́ hõ kạuḍi bon sõć do̠ho̠ daṛeaḱa.

Huḍiń lonbon ehop; Ińaḱ baḍae re go̠ṭa dhạrti rege ạḍi tho̠ṛa santal ho̠ṛ do̠ko bạnijet́ tabona. Ạgil hapṛam koko men akada baṅma; abo santalaḱ mayam redo̠ bạnij do̠ bạnuḱa. Nahaḱ jug re ạḍi tho̠ṛa ho̠ṛ do̠ ko bạnijet́ kana. O̠nkate ńelo̠ḱ kana aema bạṛti sõć se income do̠ hoyoḱ kan takoa. O̠nate delabon ehoṕ lege huḍiń bạnijko; Kićrić khạnḍwạḱ bạnijko, Khulipa kami, Sạbji emanteaḱ.

YouTube video, Photograph, web design; Online seć tehõ aema lekate kạuḍiko bon sõć joṅ daṛeaḱa. Nãhãḱ jugre ạḍi tet́ ạḍi ãṭge ho̠ṛ hoponko hõ Online rebo lobdhao̠ akana. O̠nate Santali video benao̠, santalkoaḱ mare se nahaḱ jug reaḱ phoṭoko benao̠ aroe, web page design benao̠ sećte hõ kạuḍi bon income daṛeaḱa.