Diso̠m re̠ ko̠ro̠na Antigen test e̠ho̠bo̠ḱ kana

Diso̠m re̠ jo̠to̠ sarkari medical college haspatal, jilạ haspatal, sarkari PCR labroṭory ar jo̠to̠ sastho institute kore ko̠ro̠na Antigen test (antigen bidạu) e̠ho̠bo̠ḱ kana.  Go̠ṭa dhạrti re̠aḱ niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ são̠ta (WHO) re̠aḱ uduḱaḱ ko pańja kate̠ niạ antigen bidạu re̠aḱ hukum ko e̠mat́koa Sastho ar Poribar Kollan Montronaloi.

17 September 2020 Sastho ar Poribar Kollan Montronaloi niropon ho̠ṛmo̠ bibhag re̠aḱ sarkari stapona 1 odhisakha re̠n Upo socib Dr. Bilkis aḱ suhian Sastho maraṅ ạyurić aḱ mit́ solha sakamre̠ o̠lakana je̠, go̠ṭa diso̠mre̠ antigen  biḍạur re̠aḱ jạruṛ me̠naḱa o̠nate̠ tho̠ṛa o̠kte̠re̠ ko̠ro̠na ajar o̠romre̠ niạ biḍạu re̠aḱ ạḍige lạgti. Tobe̠ WHO aḱ uduḱ  ḍahar pańjakate̠ diso̠m re̠aḱ sanam medical college haspatal, jilạ haspatal, sarkari PCR labro̠ṭo̠ry ar jo̠to̠ sastho̠ institute kore̠ ko̠ro̠na Antigen test (antigen bidạu) re̠aḱ hukum ko e̠m akana.

To̠be̠ e̠kraṛ (sorto) tahen kana baṅma Sastho Odhidoptor re̠aḱ lab bạṛti idiy kạmi do̠ tojbij kate̠ lahaḱa Covid-19 lab bạisạu kạmiko.




Tanorre Pạurạwante̠ko giriptar kedea Ạdibạsi maejiu

Tanorre̠ 10 se̠r pạurạwante̠  Agosṭina Baske (37) ńutuman mit́ maejiu ko giriptar akadea. Uni do̠ o̠na ṭoṭhare̠n pạurạ ạkhrińić kanae̠.

Ho̠la (20 September 2020) Robibar se̠taḱ Tanore Upojilạ̣ re̠aḱ  Mohonpur Kocuạ pukur Sorla paṛa ato khon ko giriptar akadea. Agosṭina do̠ Mohonpur Kocua pukur Sorla paṛa atoren Lal Baske re̠n ho̠po̠ne̠ra kanae̠.

Uniaḱ giriptar kho̠bo̠r sạriaḱ kana me̠nte̠ Tanore thanare̠n Office in charge (OC) Rakibul Hasane̠ lạie̠da- mit́ oko so̠mbat ńamkate̠ Mohonpur Kocua pukur Sorlapaṛa atore pạurạle̠ se̠ndra ke̠da. O̠nare̠ ạyuriće̠ tahẽkana ASI Yeasir Arafat uni do̠ 10 se̠r pạurại ńam akada.

Niạ o̠kte Agosṭina Baske ko ńam kedete̠ko saṕkedea ar court ho̠te̠te̠ Rajshahi jehel re̠ko ko̠lkedea.




Pirthimire Maraṅ Akal hijuḱ re̠aḱe̠ Ohmae̠da Jạtiạri Gão̠ta.

Prithimire̠ maraṅ bo̠to̠r̠an̠aḱ AKAL hijuḱ kana. Jo̠m Ńu re̠aḱ Ạḍi muskil re̠ye̠ paṛao̠ḱa go̠ṭ̠a dhạrti jakat .Kạruṛ kạruṛ Manwako re̠ṅge̠ćte̠ko gujuḱa. Haro̠n ko̠sṭo re̠aḱ samaṅre̠y paṛao̠ḱa  manwa são̠ta.KO̠RO̠NA Mãhãmạri e̠to̠ho̠ṕ kho̠n ghane̠ ghuṛige̠ no̠ako babo̠t husiạr do̠e̠ e̠mle̠na dhạrti jakat ‘Jạtiạri Gão̠ta’. Niạ dhao̠ do̠ saphate̠ Manwa são̠ta ao̠dhan  re̠aḱe̠ Lại ke̠da.

So̠ko̠l hilo̠ḱ Jạtiạri Gão̠ta Jo̠maḱ Hĩs (Khaddo Odhidoptor) WFO re̠n Mạńjhiaḱ Bhabna se̠le̠t́ gapal marao̠re̠ no̠a kathae̠ jạhir keda. Niạ Gão̠ta re̠aḱ Hudis, nit dhạrtire̠ usạra Go̠po̠ṛo̠ re̠aḱ ti baṅ tiạr le̠khan ko̠m se kom 3 kạruṛ ho̠ṛko do̠ be̠gor jo̠mte̠ko gujuḱa. Bise̠s kaete̠ Aphrika (Africa) ar Dhạrti tala malakore̠ (Moddho pracco) no̠a Akal  do̠ bạṛtige ńe̠lo̠go̠ḱa.No̠ae̠  kho̠bo̠r akadae-AFP

Bo̠to̠ranaḱ no̠a halo̠t (obo̠sta) te̠ṅgo daram re̠ Jạtiạri Gão̠ta do̠ nit kho̠nge dhạrti re̠n lạṭu lạṭu kisãṛ ko ṭhe̠n tiye̠ ataṅe̠da. World Food Program (WFP)  aḱ ńe̠laḱ (porjobekkhon) le̠kate̠ dhạrtire̠ 27 kạruṛ ho̠ṛko jo̠maḱ haronre̠ko paṛao̠ḱa, No̠nkan halo̠t hoe̠len khan niạ se̠rma re̠aḱ mucạt́ se̠ćge 13 kạruṛ 80 lakh ho̠ṛko jom ńu re̠aḱ okulạn se̠ haro̠n re̠ko paṛao̠ḱa. Niạ muskil o̠kte̠re̠ Jạtiạri Gão̠ta Jomaḱ Hĩsre̠n Maraṅić David Beasley kisạ̃ṛko ṭhe̠n no̠are̠ go̠ṛo̠ e̠m lạgit́ nẽ̠ho̠re̠ do̠ho akada.

Uni do̠e̠ me̠nke̠da, “Bar sãńj (be̠la) mit́ cuput́kate̠ jo̠maḱ be̠go̠rte̠ gujuḱ dạkhilre̠ teṅgo akan onko 3 kạruṛ ho̠ṛko bańcao̠ko lạgit́ se̠rma re̠ kom se kom 490 karuṛ Ḍolar kạuḍi go̠ṛo̠ jaruṛa”

Jạtiạri Gão̠ta Jo̠maḱ hĩs re̠n Maraṅ Mukhiạ arhõe baḍae oco akana, dhạrtire̠ kom se̠ kom 2 hajar Billionior (Mit́ sae kạruṛ ḍolarren mạlik) me̠naḱkoa. O̠nkoaḱ jo̠to̠ dhon/duribko ar go̠ṭa se̠rma re̠aḱ labko (Interest) mit́ le̠khan 8 lakh kạruṛ ḍolar kạuḍi khon hõ bạṛtige hoyoḱa,.

Beasley arhõe̠ me̠nke̠da, No̠a mãhãmạrire̠ ae̠ma ho̠ṛ do̠ kạruṛ kạruṛ kạuḍiko ro̠jgar  seko lab akada, jãhãe ge aema kạuḍiko rojgar daṛeaḱa onate̠ ce̠t́ hõ men re̠aḱ do̠ bạnuḱa, menkhan dhạrtire̠n manwakoaḱ no̠a halot do̠ abo aema ho̠ṛge̠ aboaḱ jiṅgire̠ babon ńe̠l akada.

WFP-re̠n Maraṅićaḱ no̠a dạbi  e̠ṛe̠ se̠ bhulaḱ do̠ baṅ kana,calao̠e̠n June cando Institute for policy-re̠aḱ reportre̠ o̠l akana,No̠a mãhãmạri e̠to̠hoṕ tayom Amerikare̠n kạruṛan (kotipoti) ho̠ṛkoaḱ dhon/durib kodo̠ saere̠ 19% bhag ḍhe̠r akan takoa (50 hajar kạruṛ ḍolar)

Amajon re̠n Mạlik Jeff bezos aḱ katha ge saṕle̠khan, reporte̠ me̠ne̠da 18 March Amerikare̠ Lockdown e̠ho̠ṕe̠n 11 hapta re̠ Bezosaḱ 3620 kạruṛ dhon durib bạṛtie̠n taea. FACEBOOK –re̠n e̠to̠ho̠ṕić Zuckerberg aḱ dhon duribko ḍhe̠r akan taea 3010 kạruṛ ḍolar,Tesla CEO Elon Musk aḱ́ 1410 kạruṛ dhon durib ḍhe̠r akan taea.

Beasley Me̠ne̠da, O̠ko̠e ṭhe̠n aeama me̠naḱa no̠age so̠mo̠e o̠kte̠ onkoaḱ soroḱ/sor se̠ć hijuḱ re̠ak, no̠ạ ghuṛige ape̠aḱ jạruṛ me̠naḱa, Asolaḱ kạmi uddg re̠aḱ noage so̠mo̠e oktere̠t́ kana.

̕̕WFP o̠laḱe̠ (protibedon)̣ me̠ne̠da Kongore̠ rẹṅgeć sãoko lạṛhại kana 1.5 kạruṛ ho̠ṛ, Nigeri̠re̠ 40-60 lakh ho̠ṛaḱ jomaḱ re̠aḱ jahan ṭhikan bạnuḱa ,Yemenre̠ 30 lakh ho̠ṛ nit hõ reṅgećte me̠naḱkoa,arhõ 20 lakh ho̠ṛko mit́ cuput́ jomaḱ ńam re̠aḱ hokko ada ạḍi usạrage.

Source: AFP




Birganjre̠ Santals Times re̠aḱ so̠po̠lha Bạisi

Ho̠la 19 September 2020 sạnicar ạyuṕbela Dinajpur Jilạ re̠aḱ Birganj jo̠gdo̠l mission re̠ Santals Times ren Sasaṕṛao̠ić teamren mit́ hoṛ Santal O̠no̠liạ, Columnist, Researcher Mano̠tan Mithsilak Murmu do̠ 11 go̠ṭe̠n santal kuṛi-ko̠ṛa são̠ mit́ so̠po̠lha bạisi re̠ye̠ duṛuṕe̠na.

Onko do̠ Santals Times reaḱ katha ańjo̠mkate̠ ạḍiko rạskạye̠na. So̠po̠lhare̠ noako katha rakaṕe̠na:-

  1. Santali pạrsi jiwẽt́ do̠ho̠e̠ do̠ ạḍige̠ jạruṛa.
  2. Apan ạpin aḍepaseren santal boeha miserako ṭhen niạ santals times re̠aḱ katha lại saḍe.
  3. Santals Times lạgit́ jao̠ge o̠lo̠ḱ e̠mo̠ḱ re̠aḱ kurumuṭuea.
  4. Santals Times hara rakaṕ lạgit́ go̠ṛ̣o̠-go̠po̠ṛo̠ e̠mo̠ḱ lagao̠ḱa.

Niạ bạisi re̠ duṛuṕle̠n ko̠ṛa kuṛi kodo̠ sanamge school college re̠ko  paṛhao̠ḱ kana.




Dhạrti jakat sirạ Kho̠bo̠riạko mo̠dre̠ Baṅladiso̠mre̠n Ador

Jao̠ se̠rmage Dhạrti jakat Kho̠bo̠r gão̠ta ( Intenational News Media Asociation) (INMA) aḱ kurumuṭu re̠aḱ hĩs le̠kate̠ dhạrti re̠n sirạ 30 go̠ṭe̠n juạn kho̠bo̠riạ koaḱ mit́ tạlikako (list) so̠do̠re̠da. Niạ se̠rma lạgit́ “thirty under thirty Award”re̠aḱ tạlika se̠ Lisṭre̠ jaegar̠ ńam ke̠da Baṅdiso̠mre̠n Ador Rahman.

Ador Rahman do̠ “Dainik Prothom Alo”re̠n são̠ sasapṛao̠ić re̠aḱ dạyikre̠ me̠nae̠a, o̠na chaḍa hõ “Bangla tribune”re̠n kho̠bo̠riạ ar “Bonik barta” re̠n rạskạjoṅ o̠lo̠ḱiće̠ hisạbtey kạmi akada.

E̠ken 20 se̠rm̠a ume̠rre̠  são̠ sasapṛao̠ićaḱ dạyik re̠ye̠ dhurạu le̠na nui Ador Rahman, niạ re̠aḱ 2 se̠rm̠a tayo̠mge̠ 71 aḱ “Cannes cinema “ re̠aḱ po̠ro̠b re̠ kho̠bo̠riạ hisạbte̠ calao̠le̠na, Aso̠lte̠ Baṅladiso̠mre̠n pạhil maejiu kho̠bo̠riạ hisạbte̠ France re̠akDamanaḱ no̠a po̠ro̠bre̠ye̠ se̠le̠t́le̠na.

Cannes po̠ro̠bre̠ Ador Rahmanaḱ ńum uduḱ kạmi do̠ tahẽkan taea mit́ṭe̠n cecet́ić so̠ṅge̠ gũṭ kathako(Protibedon) be̠nao̠, uni do̠ be̠go̠r ṭikiṭte̠ 100 mail taṛam kate̠ no̠a po̠ro̠b ńel lạgit́e̠ he̠ćle̠na.

20 Diso̠mre̠n 30 ho̠ṛko modre̠ ce̠tanre̠ ṭhạ̃ie̠ ń̠am ke̠da Ador Rahman. Lahanti se̠ć mohnḍa akan diso̠mren mit́ṭe̠n maejiu hisạbte̠ Cannes po̠ro̠bre calaḱ ar Gũṭ katha be̠nao̠ (Protibedon) do̠ ać lạgit́ mit́ṭe̠n maraṅ hame̠ṭ me̠nteye̠ mo̠ne̠ye̠da, uni do̠ aćaḱ no̠a bhage hame̠ṭ joṅ re̠aḱ ḍahar saṕ do̠ho̠  ar Baṅladiso̠m re̠aḱ khobo̠r sakamre̠n sanam khon ce̠tanre̠ tahẽn ńe̠ńe̠l sanaye̠de̠a.

Uniaḱ mo̠ne̠ do̠ jele̠ka no̠a kạmi do̠ pe̠rao̠ḱ se̠ lahanti talate̠ calao̠ḱa, o̠nare̠ nonḍe̠ do̠ nãwã jionan ar hudisko re̠aḱ jạruṛ me̠naḱa, Uni apnar do̠ no̠a hudisaḱ re̠n karigo̠l hoyo̠ḱ re̠aḱ mon me̠naḱ taya. Ador doe̠ me̠ne̠da “iń do̠ jo̠to̠ sanam haparao̠, sanam e̠ṭke̠to̠ṛẽ, ar sanam lekan akoṭaḱ ińaḱ mit́te̠n ạt mente̠ń hatao̠a.

-Sorce: Banglar Jonopod




Bhage̠ O̠lo̠kić ho̠yo̠ḱ lạgit́ e̠ae̠ (7) go̠ṭe̠n jạruṛ biso̠e̠ko

Dhạrti jiṅgi re̠ o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ se̠ć te̠bon baḍaea je; O̠l o̠l te̠ O̠lo̠ḱić, se̠re̠ń se̠re̠ń te̠ge gae̠naha, ru ru te̠ge bajnaić ar banam banam te̠ge banam raja. Bhage o̠lo̠ḱić hoyoḱ lạgit́ tho̠ṛa ạn kodo̠ manao̠ kate̠t́ calaḱ jạruṛa. Mare Arts secretary ar columnist the economist samoyiki re̠n ro̠po̠ṛ guru hisạb te̠ye̠ oprom akan Le̠n Green bhage o̠lo̠ḱić ho̠yo̠ḱ re̠aḱ 7 go̠ṭe̠n tips do̠e̠ e̠m so̠do̠r akada. De̠labon baḍae̠ lege 7 go̠ṭe̠n jạruṛ tips kotae;

Pạhilaḱ; Maraṅ hudis kate̠t́ o̠lo̠ḱ e̠hoṕ

O̠ka biso̠e te̠ am juktim uduḱe̠t́ kan se̠ o̠ka biso̠e te̠ go̠lpo̠ me̠me̠ne̠m kho̠jo̠ḱ kan, o̠na re̠aḱ aso̠laḱ do̠ hiṛiṅ kaḱ me̠. E̠to̠ho̠bme̠ mit́ ṭe̠n mare hudis katha se̠ phe̠n katha te̠ o̠ne̠ o̠ka do̠ pạṭhuạko amaḱ o̠laḱ paṛhao̠ lạgit́ sạriaḱ mo̠n do̠e̠ ạgue takoa.

“Ạḍi ae̠ma se̠rma tayo̠m, tinre̠ uni do̠ gujuḱ le̠kan mũhim re̠ye̠ paṛao̠ le̠na….” O̠nkate̠ apanaraḱ maraṅ o̠laḱ ‘One̠ hundred years of solitude’ se̠ ‘e̠kla re̠ mit́ sae se̠rma’ e̠ho̠ṕ le̠dae O̠lo̠ḱić Gabriel Garsea Markeg. No̠a babot re̠ gujuḱ le̠kan mũhim re̠n o̠ko̠e̠ kanae ar ce̠daḱ co̠e̠ tahẽ kan? – No̠a do̠ ạḍi maraṅ ke̠ṭe̠ć kukli kana.

Do̠saraḱ; Khaṭo̠ katha te̠ o̠lo̠ḱ

Khaṭo̠ katha te̠ o̠l le̠khan pạṭhuạkoaḱ hudis do̠ khaṭo̠ do̠ bae buje̠da. Kạmi ạḍi baṅ sojhe re̠hõ jạruṛ ge̠a. No̠a jahan cohonk do̠ baṅ, me̠nkhan manwa aḱ mit́ gun e̠ke̠n. E̠nte̠t́ no̠nka ge aboaḱ bo̠ho̠ḱ re̠aḱ hataṅ do̠e̠ kạmiạ.  

Ạḍi jeleń mit́ katha, bạṛti kaete̠ o̠ne̠ o̠ka katha re̠do̠ ạḍi bạṛti katha/bakron tahen. O̠nkan katha bujhạu lạgit́ do̠ pạṭhuạko bakron se̠le̠t́ aso̠laḱ biso̠e̠hõ bo̠ho̠ḱ hudis re̠ mit́ tahen jạruṛa. O̠ne̠ o̠ka do̠ ạḍi ãṭ ge muskila(koṭhina) ar pạṭhuạko apnaraḱ o̠lo̠ḱ bakron lạgit́ ạḍi bạṛti ạujhạṛ tahen do̠ jahan biso̠e ge baṅ kana. O̠na khon bhage o̠lo̠ḱ re̠aḱ aso̠l biso̠e se̠ biso̠e ce̠tan re̠̠ bạṛti mon tahen ge bogea. 

Te̠saraḱ; Mit́ te̠ ạḍi ae̠ma jeleń kathako o̠l ho̠yo̠ḱa

Am do̠ hoe daṛẹaḱe̠m ańjo̠m akada: “jo̠to̠ aḱ re̠aḱ ge limit/porimiti hudis tahen jạruṛa, hoe daṛeaḱa limit/porimiti re̠aḱ hudis tahen ạḍi jạruṛa.” O̠kare̠ kạṭić kạṭić kathako o̠lo̠ḱaḱ koge ạḍi bạṛti laṛcaṛ jạruṛ, me̠nkhan jo̠to̠ kathako ge kạṭić o̠laḱ ho̠ele̠n khan ar e̠ṭaḱ jahã le̠kan katha baṅ tahen unre̠do̠ apnaraḱ o̠lak katha se̠ hudisaḱ o̠laḱ te̠ bạṛti samaṅre so̠do̠r(highlights) hoyoḱa.   

No̠nkanaḱ o̠lo̠ḱ te̠ mit́ le̠ka bạṛti rạskạ ko ńam jo̠ṅa pạṭhuạko; o̠ne̠ o̠ka do̠ am e̠mo̠ḱ baṅ kho̠jle̠n ar o̠nate̠ pạṭhuạko ạṛis hoko ạṛisoḱ ge̠a, o̠nate̠ jo̠to̠ le̠kan katha te̠ge o̠lo̠ḱ jạruṛa.

Ponaḱ; ṭhikaḱ/sạriaḱ kathako laṛcaṛ

Ṭhikaḱ se̠ Sạriaḱ kathako laṛcaṛ le̠khan pạṭhuạko ńe̠la, paṛhaoḱko, rạskạḱ ako, me̠taḱme̠ tite̠ jaṅga gạdur tinạḱ́ mo̠ńj e̠m ạikạua, ṭhik o̠nka ge pạṭhuạko se̠be̠l ko ńama. No̠nkanaḱ te̠ pạṭhuạko ạḍi do̠sra sebel soromko ńam joṅte̠, akoaḱ o̠nto̠r re̠aḱ mẽt́hãte̠ mit́ le̠kan naksako chapaea. Ar o̠nkanaḱ kathako te̠ge amaḱ o̠laḱ se̠ so̠do̠raḱ ko do̠ disạ dohoe̠a ar ạḍi ge bạṛti ahkao̠ḱaḱ (akorson) ho̠yo̠ḱa pạṭhuạko talare̠.

Mõr̠e̠aḱ; Baṅ ṭhikaḱ kathako d̠o baṅ do̠ho̠e̠ ge boge

O̠lo̠ḱ so̠mo̠e re̠ jo̠to̠ le̠kan kathako se̠ katha (sobdo) ko bin dusạn(marjoniyo) ho̠yo̠ḱ re̠aḱ hudisko tahẽn jạruṛa. O̠nate̠ amaḱ o̠laḱ do̠ ạḍi ce̠tan se̠ć do̠e rakaṕ me̠a. Bise̠s kaete̠ noako do̠ko me̠taḱ kana “Mononito Koron” se̠ ar hõ mo̠ńj katha te̠bon me̠n le̠khan “Bhotik Noun” bon me̠n daṛe̠aḱa.

No̠akodo̠ ạḍi ae̠ma ge jiwe̠t́ bạnuḱ akat́ le̠kan kathako kana; je̠le̠ka “Gho̠ṭo̠na”, “Phenomena”, “Estor” se “Porjobekhon”. Phenomena do̠ ho̠yo̠ḱ kana ańjo̠mte̠ ce̠t́ le̠ka ańjo̠mo̠ḱ kana? Porjo be̠khon do̠ ce̠t́ le̠ka aṭkaro̠ḱ kana? Prathikthanik, Amlatantrik se̠ e̠ṭaḱaḱ ạḍi mare o̠laḱ ko re̠aḱ ae̠ma le̠kan katha/sobdo me̠naḱa, o̠ne̠ o̠ka re̠aḱ do̠ ạḍi ae̠ma khạndrite̠t́ tahẽna. O̠nate̠ ạḍi sapha katha ar sạriaḱ katha/sobdo ko bachao̠ do̠ ạḍi jaruṛ ge̠a. 

Turuaḱ; Apnar o̠laḱ kodo̠ ̣ạdi bạṛti paṛhao̠ jạruṛ

E̠ke̠n apnar te̠ o̠l, arhõ o̠l se̠ ńe̠l jut gedo̠ baṅ, bicko̠m bạṛti paṛhao̠ jạruṛ. Tinre̠m paṛhao̠a unre̠do̠m bujhạu daṛe̠aḱ je̠, o̠kare̠ dom hiṛiń akada, se̠m o̠l bhul akada. Judi o̠l te̠ ạḍi ãṭ laṅgam bujhạu tahole̠ hudis me̠ je̠ paṛhao̠ hõ ạḍi kosṭo/bhabna do̠m aṭkara. Me̠taḱ me̠ o̠ka koredo̠m bhul akada se̠m hiṛiń akada, o̠nako hõm ãṭkar daṛe̠aḱa.    

Eae; Mo̠n se̠le̠t́ o̠l purạu me̠

Mucạt́ re̠do̠ apnaraḱ baḍae mo̠ńj kathako o̠lo̠ḱ re̠ laṛcaṛ jạruṛa. Ce̠t́ le̠kanaḱ kathako/sobdo ko do̠m hudis akada are bachao̠ akada. Baṅgla te̠ Katha me̠naḱa; ses bhalo jar sobie valo tar. Me̠taḱ me̠ mucạt́ bhage ho̠e le̠n khan jo̠to̠ ge bhage ge̠a. O̠nate̠ mucạt́ re̠aḱ kathako/sobdo do̠ jo̠to̠ khon so̠ro̠saḱ kana. 

O̠nate̠ de̠labon santal bo̠e̠ha/mise̠rako, go̠go̠/babako, gate̠ko, gidra̠ko apan ạpin ṭhạ̃i khon o̠l tabon pe̠ the santals times re̠. Ar no̠nka te̠ aboaḱ go̠go̠ aṛaṅ bon pasnao̠a go̠ṭa dhạrti te̠.

Ol tumal akana: BBC Bangla khon




Suluḱrey jirạuena America Supreme Court re̠n biḱcạrić  Ruth bader ginsburg

America re̠aḱ Supreme Court re̠n biḱcạrić  Ruth bader ginsburg sukolbar hilo̠ḱ niạ dhạrti puriye̠ bạgiyada. Biḱcạr ṭhạ̃i khon baḍae̠ akana uni do̠ pancreatic cancer ajarte jạbun kate Washington DC re̠ apanaraḱ o̠ṛaḱre̠ye̠  go̠će̠na. Gujuḱ o̠kte̠ uniaḱ ume̠r hoele̠na  87 se̠rma.

Maejiu koaḱ ạidạriante̠ kạmi lạgit́ uni do̠ ạḍi oporom ho̠ṛ me̠nte̠ ṭhạ̃ie hame̠ṭle̠t́ tahẽna sanam ko ṭhe̠n. 27 se̠rma  Supreme Court re̠  dạyike̠ purạu akada apnar kạmire̠. Supreme Court re̠ maejiu ko modre maraṅ dạyik purạuić do̠sar maejiu kanae̠ Ruth bader ginsburg.

1993 se̠rma re̠ Americare̠ un o̠kte̠re̠n diso̠̠m ạyurić Billclinton uni do̠e̠ bahal ledea. Niạko se̠rmare̠ uni do̠ court re̠aḱ Liberal kạmi ṭhạ̃ire̠ kạmie̠t́ tahẽna. Niạ se̠rma e̠to̠ho̠ṕre̠ unido cancer reaṅ chemotherapy hatao̠e̠t́ tahẽna me̠nte̠ baḍayo̠ḱ kana.




Diso̠mre nãwã bạnij pe̠ãj boloḱ ehoṕena

Bar dinre̠ (18 ar 19 September 2020) Myanmar khon 45 ṭon pe̠ãj Coxbazar khon Teknaf jahaj ghaṭre he̠ć se̠ṭe̠r akana. Amdaj bar cando tala bo̠nd tahẽn tayo̠m Myanmar khon pe̠ãj he̠će̠n re̠aḱ kho̠bo̠r sạrige kante̠ye̠ lạike̠da jahaj ghaṭren mukhiạ Md. Josim Uddin.

Md. Josim Uddin doe̠ baḍae̠ ocoḱkana, jun cando re̠aḱ mucạt́ se̠ć Moṅḍu- Akiyab  jahaj ghaṭre̠ ko̠ro̠na ajar ńamle̠t́ koa o̠nḍe̠n kạmia̠ko.  Ar o̠nate̠ bo̠nd tahẽkana sanam le̠kan bạnij-beparii jinis ạgu-idi. Nonkan o̠kte̠ 2 cando tayo̠m  so̠ko̠lbar  bare̠a jahaj te̠ 30 ṭon pe̠ãj he̠će̠na.

Sanicar ar mit́ṭe̠n 15 ṭon pe̠ãj pe̠re̠ć jahaj ghaṭre̠ he̠ć se̠ṭe̠r akana. Niạ bar din chuṭi tahẽkante̠ pe̠ãj re̠aḱ kagoj ko jo̠ma bako e̠m daṛe̠akada me̠nte̠ baḍaeoḱkana.

Teheń ge arhõ Bharot khon pe̠ãj paromoḱ reaḱ hukum ńamkate diso̠mte 199 ṭon pe̠ãj boloena.




Te̠he̠ń khon IPL re̠aḱ 13 aḱ khiạḍ akhṛa e̠ho̠bo̠ḱ kana

Mumbai Inḍians ar Chennai Super kings aḱ khilạḍ talate̠ te̠he̠ń sạnicar khon e̠ho̠bo̠ḱ kana IPL 13 aḱ khilạḍ akhṛa,Niạ se̠rma re̠aḱ IPL do̠ e̠ṭ̠aḱ se̠rma  le̠ka do̠ baṅ hoyoḱa. Niạ se̠rma do̠ udhạu be̠gorte̠ge Abu dhabire Baṅgladiso̠m re̠aḱ ạyuṕ 8 baja no̠a khilạḍ akhṛa do̠ e̠ho̠bo̠ḱa.

BCCI seć khon baḍae̠ oco hoe akana Diso̠m re̠aḱ niạ muskil dosare̠ se̠re̠ć do̠ ekk̠lte̠ ạuṛiaḱgea, Sanam khon maraṅ katha do̠ niạ dhao̠ re̠aḱ IPL do̠ hoyoḱa ńe̠ńe̠l hoṛko chaḍage, jãhã do̠ Crickeṭ ar o̠nako kusiaḱ jo̠to̠ ko lạgit́ bạṛić simbat, Ńe̠ńe̠l chaḍa khilạḍ maṭhre̠ Cricket e̠ne̠ćko ce̠t́ le̠kate̠ akoko udgạuḱa gate̠ arhõ jomokao̠ lạgit́ onage nit do̠ ńel re̠aḱ !

Niạ dhao̠ do̠ Rohit Sharmawaḱ Mumbai Inḍians do̠ uihạrea  Lasit malinga le̠kan khilạḍ jitkạr mit́ṭe̠n khilạḍiạ, No̠te̠ arhõ amdaj mit́ se̠rma tayom Cricket re̠ ruạṛ lạgit́ tạṅgire̠ menaea Dhạrti jakat Cricket khon bidạ e̠makat́ khilạḍiạ Mohendra Singh Dhuni.England- Australia re̠n 21 khilạḍiạ e̠ke̠n 36 gho̠nṭa re̠aḱ Quarantine mucạt́ kate̠ khilạḍ re̠ko se̠le̠do̠ḱa. IPL re̠aḱ niạ dhao̠ re̠aḱ no̠a khilạḍ re̠do̠ Baṅladiso̠m re̠n o̠ko̠e hõ bạnuḱkoa.




Rajshahire Rotary Club re̠aḱ Governors official hiri ar Assemble hoe purạuena

Padma Rajshahi Rotary Club re̠aḱ  ne̠ be̠tar calao̠ḱ kan kạmiho̠ra kạuḍi se̠rma re̠n Governors official hiri ar Assemble do̠ hoe̠ purạe̠na. Calao̠e̠n  16/09/2020 gurubar niạ khạtir saṕṛao̠le̠n akhṛare̠  maraṅ pe̠ṛa hisạbte̠ se̠ṭe̠re̠ tahẽkana Rotary Inernational District 3281 jilạ governer Rubaiyat Hossain,bise̠s mano̠tan pe̠ṛa Rajshahi university re̠n Pro-Vice Chancellor Professors D. Anand Kumar Shaha, o̠na chaḍa hõ Dhaka ar Rajshahi Rotary re̠n ạyuran hoṛkoaḱ se̠le̠t́te̠ 06 go̠ṭe̠n project do̠ purạu akana.

 

Project kodo̠ hoyoḱkana Amnura-Tanore RCC re̠aḱ go̠ṛo̠te̠ iskul college chaṭkare jo̠ dare ar ran dare, ar aṛaḱ sakam re̠aḱ itạ e̠m. Covid-19 muskilaḱ lagae lạgit́ Amnura Selại prokolpo khon te̠ar musk akriń lạgit́ governer sample em cal akadea.

Strategic planning kạmihora re̠ 01 hoṛ BBA, 06 ho̠ṛ Nursing ar 02 ho̠ṛ HSC pạṭhuạko siknạt go̠ṛo̠ko e̠maḱ koa. Subidha baṅ ńańamko modre 02 ho̠ṛ income generation lạgit́ selại mesin ko e̠maḱkinạ. Onkage 15 ho̠ṛ pạṭhuạ gidrạko Vocational Training (I.C.T) latare kạmi cet́ lạgit́ imagine computer and solutions aḱ go̠ṛo̠te̠ mit́ ekraṛ(cukti)ko o̠lto̠lke̠da.

Covid-19 muskilaḱ lagae kạmi lạgit́ Rajshahi Cancer Hospital ho̠te̠te̠ ạyuro̠ḱkan `Oxygen Pull’ ńutuman projectre Janata Bank Associations aḱ go̠ṛo̠te̠ 03 Oxygen cylinder e̠m hoye̠na.

Mit́le̠ka sanam project ge Dhaka Kawran Bazar ar Padma Rajshahi Rotary Club banar re̠aḱ go̠ṛo̠-go̠po̠ṛo̠te̠ hoyoḱkana. Akhṛa re̠n Maraṅ mano̠t pe̠ṛa Governor aćaḱ katha re̠ Rajshahi Club re̠aḱ aemae sarhao keda ar manwa go̠ṛo̠ kạmire̠ uskur e̠mo̠ić niạ club re̠aḱ kạmiho̠ra pańjae lekan kạmiko uduḱ akada.