E – GO

E – go

Se̠rma kho̠ne̠m hećle̠n am

Ruạṛ calaḱ am – baṅ o̠ka hilo̠ḱ,

Un hilo̠ḱ e̠ke̠n do̠ho̠ o̠ṭokam,

Duk haso ińaḱ o̠nto̠r pereć.

E̠ – gạu

Kạṭić re̠naḱ o̠na kukmu sriti

Disạyạń ińaḱ mo̠nre̠.

E̠ – gạu

Suk sạntim e̠mle̠dińa,

E̠m le̠dińam hoṛmo̠ pe̠re̠ć dulạṛ.

E̠ – gạu

Am judim calao le̠nkhan

Baṅ, baṅ  tahe̠n tiń cet́ hõ.

E̠ – gạu

Un hilo̠ḱ am iń ṭhe̠n

Ekal tahe̠nam mit́ to̠ho̠ṕ

Mońj so bahare̠.

Jo̠har –jo̠har –mano̠t jo̠har –gạu.




Birgońj re̠aḱ Ul baganre Ạdibạsi kuṛiaḱ darere pạsi mạṛi ńamena.

Birgońjre̠ calaoe̠n moṅgol hiloḱ tikin amdaj upojilạ re̠aḱ Morica union Mahatabpur Ghuguḍaṅga ato ren Haji Haphij Uddinaḱ ul bagan khon Mit́ Ạdibạsi kuṛiaḱ pạsi akan mạ̃ṛi ńam akana. Ona ṭhạ̃ire̠ ńam akan ID card khon baḍae ńamoḱ kana uni kuṛi do pońcogoṛ Jilạ Debigońj upojilạ re̠aḱ Bhullipaṛa Bagdoh atore̠n Sachera Besra re̠n hopon era kanae,Eṅgattet́aḱ ńutum do Bodhni ar uni kuṛi do Santona Besra (35)

Ona ghoṭona ṭanḍire̠ ńur tahẽkan mit́t̠en thạilạḱre̠ ńam akana kicrić,thoṛa ojoḱ jinisko ar mit́ṭen jạtiạri oporom sakam (ID Card). Morica unionren chairman Md. Ataharul Islam Choudhuri Helal noae baḍae ket́ khan Thana re khobore̠ em ket́te̠ ona ṭhạ̃ite̠ pulis sen kate mạ̃ṛiko hatao kate sanamaḱko tojbij keda. Noa mamlare̠n ńeljut dạyikan officer SI Sopon Pale baḍae oco akana uni kuṛiaḱ asol oporom ar goćkede re̠aḱ karon sendra kạmi do ehoṕ akana.

Birgońj Thanare̠n OC Md. Abdul Motin prodhan noa ghoṭona re̠aḱ sạriaḱ tet́ hẽḱ kate̠ baḍae oco akana je, Mạ̃ṛi do nit todonto lạgit́ Dinajpur  M Abdur Rahman Medical Kolej haspatal re̠ak mạ̃ṛi doho oṛaḱte kol hoe akana. Moena todonto re̠aḱ report dharate̠ sanamaḱ re̠ak ạn lekate̠ bebosta hatao hoyoḱa.




Boṛolekhare Jhĩk (Sojaru) goć khạtirte 9 Adibạsikoaḱ hajot

Moulobhibajar re̠aḱ̠ Boṛolekhare̠ mit́ lekako at́ akan bir janwar Jhĩk (Sojaru) goć ia̠te Santal Ạdibạsiko modre̠ 9 sikạriạko hajot arko ḍamḍom akat́koa Bhramoman Adalot. Calaoe̠n Sạnicar 14 November ńindạ madhobkunḍo Eko park re̠aḱ bajari choṛare Upojilạ Nirbahi Kormokorta ar Nirbahi magistrate Md. Samim Al Imran noa Bicạre

Noa oktere Jhĩk(Sojaru) goćre̠ gor̠o emoḱ re̠aḱ doste Ukil sãotal(35) Budhu sãotal(26) Omesh Sãotal(30) Romesh Sãotal (32) kartik Sãotal (35) Ram sãotal (30) ar Krisno Sãotal (35) tako 10 hajar ṭaka kate moṭrẹ 70,000 hajar ṭakako ḍamḍom ket́koa Bhramoman Adalot. Ar Jhĩk (Sojaru) goćre̠ goṛo em khạtirte̠ selet́ tahẽkante̠ Bir janwarko rukhiạ ạn 2012 lekate̠ BOC kechrigul ṭoṭhare̠n Subol Bhumij (25) ar Jog Robi chondro(25) tạkin hõmit́ cando re̠aḱ begor kạmite̠ sạjại ko emat́kina. Ona ńindạge onko do hajot te̠ko kol ket́koa.

Adalot re̠aḱ noa kạmire̠ goṛoe em akada Bir gãota Boṛolekha rencre̠n mạńjhi haṛam Shekhor Ronjon Das ar Thanare̠n Upo poridorsok (SI) Hojrot Ali.

Bir janwar rrukhiạ jogao ar hạriạr dhạrti rokao gãotare̠n Shylet  Bhibhagre̠n  bir mukhiạ (DFO) Rejaul korim Choudhurie meneda cẽṛẽ ciprut́, bir hạti ar jan janwarkokarbare̠t́ ko bạṛić hoṛko babotre̠ sanam hoṛko aodhanko lạgit́ thoṛa kạmim horale hatao akada ar noate bhage kạmi do hoyoḱ kana.

Source-Jonojatir kontho




Disạmre̠ Calaoe̠n 24 Ghonṭare̠ Koronate 39 hoṛko benḍaoe̠na arhõ nãwãte̠ko jạbunena 2,212 hoṛ

Disạmre̠ Calaoe̠n 24 Ghonṭare̠ Koronate arhõ 39 hoṛko goće̠na oka do calaoe̠n 58 din bhitrire̠ lekhate̠ sanam khon ḍher tahẽkan.

Onkage calaoe̠n 24 ghonṭare̠ arhõ 2 hajar 212 hoṛaḱ hoṛmore̠ nãwãte̠ Korona tejoaḱ ṭewan do̠ saṕ ńam akana oka do calaoe̠n 76 din bhitrire̠ joto khon bạṛtige tahẽkana.

Moṅgol hiloḱ mit́ ḍhạrwạḱ kol kate sastho Odhidoptor doe baḍae̠ oco akana baṅma nãwãte̠ 2 hajar 212 hoṛ selet́ nit do̠ disạmre Korona te̠ jạbun akan hoṛaḱ lekha do̠ ḍher katet́ hoe akana 4 lakh 36 hajar 684 hoṛ.

Ar calaoe̠n mit́ dinte̠ 21 hoṛaḱ dhạrti bạgiaḱte̠ disạmre̠ joto kote̠ hanapurien hoṛaḱ lekha do̠ hoe akana 6 hajar 254 hoṛ.

Sastho Odhidoptor aḱ hisạb lekate̠ apnar oṛaḱ ar haspatalre ran ocoḱkan arhõ 1 hajar 749 ruạḱ kan tahẽkan hoṛko doko bes ruạṛ akana mit́ dinte̠. Ona hisạbte̠ joto kote bogeyen ruạḱkan rugi hoṛaḱ lekha do hoe akana 3 lakh 52 hajar 895 hoṛ.

Source- Dainik jonokontho




ŇU BULOḰ REAḰ KUṚẠI

Abo santal ko̠ do̠ ḍherge ńu bubulaḱre unum kate sanam o̠t baṛge ko̠ at́ caba akada. Ar nit hõko at́eda. Ar onatee Santal hoṛ hisạbte teheń niạko biso̠e iń olet́kan o̠na do ạḍi tet́ge jạruṛaḱ kangea. Hẽ tho̠ṛa bo̠cho̠r laha o̠kte o̠kteń ańjomet́ kan tahẽkana baṅma gidrạ eṅgat se gogo hoṛko menet́ tahẽkana ako̠ren jawae babo̠t, sigareṭ se cuṭi bae ńũ lekhan baba ho̠ṛ lekage bae bujhạḱ kana.  Ado̠m o̠kte rebon ạribạndhi lekhan ńelabo̠n sigareṭ se cuṭi biṛi ńu kho̠n eho̠ṕ kate bhan, gańja ar mucạt́ re ma syrińge/pạṭi seć teho̠ nesa ko hatao jo̠ṅ kana.

Ar teheń do̠ o̠nko̠ babo̠t iń olet́a, o̠ko̠e do̠ abo̠ren keṭeć, ạkilan, ao̠tan dhiri, tayo̠m daram rehet́ geko ho̠e daṛe ko̠ḱ, hẽ o̠nko juạnko babo̠t ge. Juạn ko daṛeaḱ aḱ so̠na diso̠m tear se so̠na lekan so̠maj bandhao̠ge.

Menkhan e juạn cet́ em cekaet́a. Kạhtuk puthi re o̠lakan leka, ńũ bulo̠ḱ te se rij roṅte unumakan juạn ho̠tete gharo̠ńj,so̠majar diso̠m do o̠ho̠ hararakaṕlena.

Niạko bo̠cho̠rrebo̠n ạribạndhi lekhan ńũ bulo̠ḱ iạte o̠lo̠ḱ pạṛhao bạgi kate thoṛa umer re bạhujo̠ṅ, gidrạjoṅ ar mucạt́re do̠ ja uḍić baba ar go̠ṛo̠m babawaḱ jumi jaega ạkriń kate se nalha tumal kate o̠ka ṭaka paesa ko ńamet́kan o̠na kho̠n bạṛti do̠ko ńuet́ kana.

 Ar o̠na te ḍiṅgạro̠ḱ seć ko mo̠nḍhaḱ kana. Ar eken o̠na do̠ baṅ menkhan niro̠po̠n ho̠ṛmo do̠ baṅ bicko̠m nijo̠r nacar reṅgeć bin ạkilan ho̠ṛ iạte aema lekan ho̠ṛmo reaḱ muskilanaḱge ho̠yo̠ḱ kana, bạṛti kaete do̠ Cancer (kensar) lekan ro̠g bihin geye kahilede kana.  Ar o̠na te ạḍi tho̠ṛa umer rege dhạrti puri ho̠e bạgiạḱ kana. So̠ṅgete era uru bhại bhạgi ho̠ bae so̠ṅgeto̠ra daṛe akokana. Nesa reaḱ bạṛić tet́ do̠ aema ho̠ṛ bo̠n baḍae reho̠ o̠na leka babo̠n calaḱ kana se babo̠n manao̠et́ kana.

Nu buloḱte cet́ko muskilanaḱ ho̠yo̠ḱ kana: Jemo̠n- Ṭaka paesa seć tebo̠n nijo̠ro̠ḱ kana, O̠ṛaḱ renko so̠ṅge mońj so̠mpo̠rko cabaḱ kana, mo̠ca ho̠ so̠ kana, gateko̠ bako so̠ṅgeka…

  • Ṭaka paesa sećte nijoro̠ḱ
  • Gate se peṛa ko̠ kho̠n pharako̠ḱ
  • Aema lekan muskilanaḱ ro̠g bihin te kahilo̠ḱ
  • Dho̠ro̠m sećte ạḍi tet́ begaro̠ḱ
  • Tho̠ṛa umer re no̠sṭó̠ḱ se gujuḱ.



Korona Virus Aodhan Sereń -Rạṛ: Lihạḱ Doṅ

Dhạrtire Korona, Disomre Korona, Korona Virus heć akana-2

Noa Virus te̠ din hiloḱ dayage ohaere

Hajar hajar hoṛko-2 gujuḱ kana-(2)

Ebhenoḱbon boeha aodhanoḱbon

Jagwaroḱbon boeha-2 Sontoroḱbon-(2)

Oṛaḱ duạr kicrić khạnḍuạḱ hoṛmotabon

Sapha sạphi dohoabon,

Din hiloḱ ghane̠ ghuṛi sạbunte̠ tikinbon saphaea,

(Tobe) Bańcaobon ńam happen-2 Korona khon,

Babon hadosoḱ boeha botor hõ baṅ,

Sanam okte̠-2 keṭejabon mon-2

Hạṭiạ bajar kạmi ṭạnḍi jãhãtebo calaḱa

Bhiṛ tala hoṛko khon pharak rebo tahena

Mocare̠ maskbon horoga-2

(Tobe) Bańcao bon ńam happen-2 Korona khon.




Teheń do Dhạrti jakat Hoṛmore̠ bạṛti cini (Diabetic) Din

Teheń do Sunicar 14 November Dhạrti jakat Hoṛmore bạṛti cini (Diabetics) Din.Dhạrti reaḱ e̠ṭaḱ disom ko leka Baṅladisom rehõ aema lekan kạmi horako ́alate̠ noa din do manao hoe akana.

Noako kạmi horako modre̠ tahẽkana bin damte hoṛmo re̠aḱ cini se Diabetics’ biḍạu, hoṛko aodhanko lạgit́ posṭar, liphleṭ pasnao ar olte̠ chubi benao reaḱ haparao, ḍaktar ar Rugiko talare̠ kukli ar roṛ ruạṛ re̠aḱ dupuṛuṕ, ran se biḍạu ocoḱ re̠aḱ buj emoḱ ar aema lekan biḍạuko hatao.

Niạ serma do̠ noa din lạgit́ bohoḱ katha do̠  doho hoe akana: “Diabetics joḱtonre begartet́ko baḍae daṛeaḱa Nurse koge”. Noa Din lạgit́ Diso̠m goṅke Md. Abdul Hamid ar Maraṅ Montri Sheikh Hasina judạ judạ gapal marao kin em akada Diso̠m hoṛko lạgit́.




Jiṅgi lạṛhaire̠ jitkạr Ạdibạsi kuṛi Pirina….

Baṅladisomre̠ oka jilạ kore Ạdibạsiko ḍherko girobas akae menaḱko onkan mit́ utạr re̠aḱ Ạdibạsi bạṛtiko bosot akan Jilạ do Dinajpur. Dinajpur Jilạ re̠aḱ Nobabgonj upojilạre̠ mit́ṭen huḍiń Ạdibạsi Ato Ḍakmari re reṅgeć gharońjkin bandhao leda Rabon Murmu ar Lugina Soren.

Nukin juri pạri kinaḱ gharońjre̠ 2 gidrạ tayom 20.03.1996 dinre tesar ar mit́ gidrạkin ńam kedea uni do̠ Pirina Murmu. Noa tayom ar hõ 2 gidrạ Rabon ar Lugina tạkinaḱ gharińjre̠kin ńam ket́ kina. Reṅgeć haron kosṭo do din hiloḱ re̠aḱ saõten gate leka tahẽkana pirina takoaḱ gharońj redo, ona talatege oka din do̠ jom ar oka din do baṅ jomtege̠ tahen hoyoḱkan tako tahẽkana onkoaḱ. Pirina do onka tege BRAC Iskul reye bhurtiyena ar saõ saõte̠ Khalippur Mission Iskulreye Bhurtiyena motlob do̠ tikin bela jom ńam lạgit́.

Pạhil kilạs khon 10 kilạs hạbić paṛhaoḱ lạgit́ onkoaḱ oṛaḱre̠ jãhãn bijli bạti baṅ tahẽkana ar Diohe sunum kiriń lekan jahan daṛe se paisa hõ baṅ tahẽkan takoa, onate ḍher okte uni do̠ din belarege aćaḱ oloḱ paṛhaoḱ doe sạt kan tahẽ kana, ar oka okte do̠ ḍibyạ marsalte oloḱ paṛhaoḱe purạuet́kan tahẽkana. 10 serma umerre ać Babae hanapuriyen khan onkoaḱ gharońjre̠ arhõ okulạn do bạṛti idiye̠na.

Noa reṅgeć haron gharońjre okte okte do Pirina hõ gharońj re̠aḱ jom ńu kulạu anṭao lạgit́ hoṛko são nalha kạmi calaḱ hoyoḱ kan tae tahẽkana, ona sãote kạmi iạte Pirinaren mit́ boeha ar mit́ Misera do̠ oloḱ paṛhaoḱ khon kin pharakena/mucạt́keda, menkhan Pirina do̠ oloḱ paṛhaoḱrẹ muruk ar keṭeć mon tahẽkan taete, uni do oloḱ paṛhaoḱ khon bae te̠ṅgo thirlena.

Noa re̠aḱ horte taṛam taṛam tege uni do̠ 2013 sermare hoyen SSC biḍạure̠ selet́ kate GPA 3.85 ńam katey pas keda, Pirinawaḱ do̠ reṅgeć haron iạte jaoge jahanaḱ kạmire̠ boloḱ re̠aḱ monsubạ ahkaoḱ mon tahẽkan taea, mit́ okte Bangladesh Pulis Bahinire̠ thoṛa koṛa kuṛiko hatao̠ koa mente mit́ṭen ḍhạrwạḱ oḍokena, Pirina do noae baḍae ńam ket́ khan uniaḱ kukmu do ̠ arhõ mocṛao beret́eń taea. Ḍhạrwạḱ lekate Pulis Lainre Hoṛmo re̠aḱ biḍạu,oloḱ biḍạu, Meḍikel biḍạu re̠ pas kate̠ pulis ṭreniṅ senṭar reye bhurtiyena, onḍe hõ mońjte ṭreniṅ purạu ket́te Rajarbag Pulis lainreye boloyena.

Nobab gońj Upojilạ ren Mohila Bisoyok Officer Rebeka Sultana Menkeda- Pirina calaoe̠n 9 December Pirina Dhạrti jakat maejiu haron rokao̠ ar Begum Rokeya Dibos kurumuṭute ‘Joyita Onnesone Bangladesh’ re̠aḱ latarre Siknạt ar nukri lạgit́ bhage jo hameṭ akat́ maejiu hisạbte kresṭ ar mane ataṅ keda ać Gogo Lugina Soren.

Source -Dinajpur News




Dina̠jpur Nursing College re̠n nãwã Principale̠ bahal o̠có̠ena mit́ Santal

Dinạjpur Nursing College re̠n ñawã ạyurić  (principal) hisạbtey bahalena Nursing  Ạyurić Magdalina So̠ren. Uni do̠ apnaraḱ laha to̠lo̠btege niạ hudạreye bahal o̠co̠ akana.

Niạ lahare̠ nui do̠  Upo̠ -seba to̠ttabo̠dhayo̠ḱ hisạbte M. Abdur Rahim Medical College Hospital re̠ dạyike̠ purạu ạgu akada. Inạ chaḍa hõ Public Health Nurse aḱ dạyik kạmiko̠ purạu ạgu akada.

Baḍae̠joṅ baṅma Dinajpur Nursing College re̠n  be̠na̠o̠ rakaṕić  ạyuriće̠ tahẽkan Sarmin Sattar do̠ calao̠e̠n O̠cṭober cando̠ ka̠mi kho̠ne̠ jirạu akana. Uni tayo̠m do̠sar ạyurić hisạbte̠ nui santal maejiu Magdalina Soren  niạ hudạrey bahal o̠co̠yena.  Nui chaḍa hõ Rajshahi Nursing College ar Khulna Nursing College ren ạyurić (Principal) hõ apnar laha to̠lo̠bte ko bahal o̠co̠akana.

Jahanara Begum do̠ são ạyurić  (Nursing), ạyurić ( sastho) aḱ kạmi ṭhạ̃i Rajshahi bibhag  Rajshahi Nursing College  re̠n ạyurić hisạbte̠ ko bahal kedea.

Achmatun Necha, são ạyurić Khulna Medical College Hospital re̠ Khulna Nursing College re̠n ạyurić hisa̠bte̠ko bahal kedea.

No̠ko̠ do̠ niạ No̠vember cando̠ re̠aḱ 08 tạrik Sastho Montronaloi reaḱ Nursing sikkha ḍạr ren upo socib Israt Jaman aḱ suhiaḱ mit́ hukumte̠ niạ hudạre̠ bahal do̠ hoe akana.




IPL re̠ Mumbại aḱ Bakholre̠ 5 aḱ Siropa.

Indian Premier League (IPL)  5 dhao̠ le̠ka Siropako hame̠ṭ keda Mumbại Indians crickeṭ dol. Calaoe̠n Moṅgol hiloḱ 13 dhao̠ re̠aḱ IPL phaenal khilạḍre̠ Delhi Capitals Cricket  dol 5 wickette̠ hạr lipuḱ ket́kote̠ mumbại Indians Cricket Dol do Phaenalre̠ Maraṅ soripako hameṭ keda. Noa laha noko Mumbại Indians Dol do 2013,2015,2017. 2019 serma re̠hõ noa siropa ko ńam leda ar Delhi Capitals do niạ dhaoge pạhilte̠ IPL re̠aḱ phaenal Khilạḍre̠ geteḱ re̠aḱ ạtko ńam akada. Noa dinre̠ Dubai International Cricket Stadium re̠ hoyen noa khilạḍre̠ Delhi Capitalaḱ 157 Run re̠aḱ emaḱ haparao̠ lekha khudạu tiạg lạgit́ bat saṕ kate̠ pheḍenre̠ Mumbại Indians Cricket dol do 18.4 bolte̠ 5 wicket tege jitkạr doko ńam keda.