Tanorre̠ teheń Ạdibạsi pạṭhuạko goṛoko ńam keda

Teheń tanor upojilạ re̠aḱ Mohammod High school Maidanre̠ Mujib serma manaore̠ Manotan maraṅ Montri Sheikh Hasinawaḱ tahen oṛaḱ sandes em capal akhṛare̠ 15 Ạdibạsi hoṛko adha dolan tahen oṛaḱko ńam keda, noa chaḍa khudro nrigusṭi ren laha tayom kilạsren 412 goṭen pạṭhuạ gidrạko oloḱ paṛhaoḱ re̠aḱ goṛoko ńam keda ar hõ 100 gidrạ ko talare̠ siknạt jinisko em hạṭiń hoe akana, ona chaḍa arhõ 100 nrigusṭi pạṭhuạ ko talare hoṛmo joton jinis hõ em hạṭiń hoe akana,noa dinre̠ arhõ nrigusṭi hoṛko aema lekan gãotako talare̠  jạtiạri jogao jinisko em hạṭiń akana. Ona são sãote maddhomik pạṭhuạ gidrạko talare̠ kuṛiko 20 goṭen (Bi-Cycle) Ḍuluṅ gạḍi ar koṛa gidrạko talare̠ 10 goṭen (By- Cycle) Ḍuluṅ gạḍi em cal hoe akana. Ona chaḍa arhõ sanitary latrine 5 goṭen, sapha ńui daḱ lạgit́ Ḍhekoć kol 5 goṭen, Ḍhekoć kol re̠aḱ gonḍa pakate̠ tol ocoe 4 goṭen, ar power ṭilạr 4 hoṛ talare̠ em hạṭiń hoe akana, Ona chaḍa ar hõ Krisnopur,Kundạin, Cok kajijia,Tati haṭi,Deola, Gouraṅgopur reaǩ sohid Minar kạmiko uḍhạu akhṛare̠ maraṅ peṛa lekate̠ seṭere tãhẽkana Tanor Godagạṛire̠n lahanti kukmu re̠n sạriaḱ puḱrạuić rapaḱ hasarean gidrạ Alhaj Omor Faruq Choudhuri.

-tumạlre̠ Biplob Baski




E B H E N

E juạn  E bayar

Ebhenom , ape ebhenoḱ pe

Mon reaḱ botor eset́

Aṛe rạput́ kate

Andha pạtiạu khon

Onḍoṅ hijuḱpe .

Cedaḱ bon tahena jạpit́ re.

Hane ańjom pe , dare ḍạr re

Cẽṛẽ ko raga ce̠ro̠- be̠ro̠

Ebhenom  se̠ sim ko kukṛuye̠t́

Ạuri se̠tagoḱre̠;

Hạni ńe̠le̠me̠  purub se̠ć

Bere rakaboḱ kan baraṅ baraṅ ,

Ńindạ ma caba he̠će̠n

Hoho kan ańjomoḱ aṛaṅ.

E bayar , E juạn —–,

Ebhenoḱpe , ape e̠bhenoḱ pe.

Tinạḱ dine̠m tohe̠l tahe̠na.

Ńui hạnḍi pạurạ re̠

Ebhenom, ape ebhenoḱ pe.




FIFA Ranking re̠ Baṅgladiso̠m Football dolaḱ lahanti

Covid-19 khạtirte̠ aema din jirạu tayo̠m mit́ṭeć kateḱ jitạu ar Drawte̠ khilạḍre ruạṛoḱ do baṅgladiso̠m lạgit́ ạḍi bhạlạinaḱ hoe akana. FIFA Ranking  re̠ noa re̠aḱ umul do paṛao akana, pe dhap ko laha akana Jemie Day ren celako.

Dhạrti jakat Football gãota FIFA re̠aḱ website re Calaoen sokol hiloḱ (26 Nov.) uchạnen sanam khon mucạt́  Ranking re̠aḱ cetanre̠ jahan pherao do̠ baṅ hoe akana. Laha lekage pạhilre̠ metaḱme coṭ ciṛạre do menaea Belgium.

Niạ cando re̠aḱ talamala re̠ Nepal são barea peṛa khilạḍte̠ aema din tayom khilạḍ teko ruạṛ heć akana Baṅgladisomre̠n jạtiạri dol. Pạhil khilạḍre̠ 2-0 golte̠ jitkạr tayom dosar khilạḍ redo begor golte̠ khilạḍ ko mucạt́ keda.

Niạte̠ FIFA Rankingre̠ pe dhap laha kate 184 ṭhạ̃oko hameṭ keda Baṅgladisom.

Pạhil turui ṭhãore̠ bạnuḱa jahan pherao, onḍe do nonka leka menaḱ koa: Belgium, France, Brazil, England, Portugal,  ar Spain. Mit́ dhape rakaṕ heć akana Argentina ar mit́ dhap leńjet́ pheḍ kate Irạl nomborre menaea Uruguay, ar bar dhap  kate  laha seće kin rakaṕ akana Mexico ar Italy.

Pạhil gel goṭen bhage dolko khonkin oḍoṅ akana Croatia ar Colombia. Mit́ dhap latar seć pheḍ kate nit do Croatia 11 Nomborre ar mõṛe dhap latar seć pheḍ kate̠ Colombia nit do 15 Nomborre menaea.




Ḍhuḍḍạ kora (Kolhe Onõṛhẹ̃)

Kạlṭhu baṅ paṛhoṕ laṕ

Porikkha je soroḱ kantama

Kate kạlṭhu caḱ kanam,

Gateḱ laḱte.

Gateḱ laḱ jạttege amaḱ jibon

Nosṭo kedam je,

Baṅ cet́ledam oloḱ paṛho

Baṅ cet́ledam kạmi

Lać laḱte khaṭoḱ nitoḱ

Ạtiń kom Bhiṛi




Dhạrtiye bạgiyada sanam jugre̠n sirạ Football Khilạḍiạ Maradona

Argentina re̠n namḍak phuṭbol khilạḍiạ Diego Maradona  teheń koṛam/ontor  re̠aḱ ruạte̠y goće̠na. Khobor sakam noa khobor doe khạṭi akada.Noa laha thoṛa din khonge nui do ruạ halreye tãhekana.

Tegre rẹaḱ nijaḱ oṛaḱ regeye goćena Maradona do. Gujuḱ hạbić te̠ uni do 60 serma umerene tãh̃kana. Calaoen candoge uni do haspatal khon oṛaḱtey ruạṛ heć akan tãhekana. Buenos Aires re̠aḱ mit́ haspatal uniaḱ bohoḱre̠ operation kate̠ uniaḱ bohoḱre̠ keṭećlen mayamko ocoḱ saphalet́ taea

Un okte̠ ńu buloḱ re̠ak maraṅ muskil ruạtey ghạl akan tãhekana Maradona. Uni mońj ruạṛe lạgit́te̠ tegre re̠aḱ ńu buloḱ khon bhage horte̠ ruạṛko kendro reko idi ledea.

Argentina re̠aḱ khobor sakam TYC sporte baḍae oco akana teheń ṭhại somoe tayom bela uni do ontor laṛao/heart attach hoentaea.  Noa khon ar bae bańcao ruạṛ daṛeada nui namḍak khilạḍiạ do.

1986 serma dhạrti jakat phuṭbol kheloḍ haparaore̠ mit́ leka eskar tege jit siropae hameṭaḱ koa Argrntina, ona chaḍa hõ Iṭali re̠aḱ Napoli Club khon hõ ona khilạḍiạ oktere ạḍi gorobanaḱ khilạḍ sandese em akada. Uni do bar dhao Siri A ar UEFA Cup jit siropae hameṭ akawat́ koa Napoli Club.

Argentinaren nui namḍak khilạḍiạ do sanam jugre̠n sirạ mit́ṭen khilạḍiạ kan geae. Okoe kanae sirạ khilạḍiạ noa kuklire̠ Pele ar Maradona noa re̠aḱ reṭerẹ jaoge menaḱ koa  goṭa dhạrtire̠n hoṛ.

Argentina Football  Association Maradonawaḱ gujuḱte̠ ko duk selet́ akana, Onare̠n sabha muklhiạ Klodio Tapia mit́ twit reye men akada, “Maradona amdo aleaḱ ontorre̠ jao oktem tãhena.”

Source –Prothom Alo




Nãwã bochor reaḱ pạhil dinrege nãwã puthi ko̠ ńama pạṭhuạ gidrạ ko̠

Hijuḱkan nãwã bochor re pạṭhuạ gidrạko do jao serma lekage bochor reaḱ pạhil din rege nãwã puthi ko ńama. Tobe calaoen bochor leka jotoko̠ mit́ dhao̠te jarwakate do̠ baṅko emako̠a niạ dhao̠ do̠.

Teheń 25 November 2020 pạthuạ gidrạko̠ pạhil kelas kho̠n erạl kelas dhạbić bhortiko̠ reaṅ mit́ dupuṛuṕre kho̠bo̠riạko̠ ṭhen niạ kathae so̠do̠rkeda sikhnạt mo̠ntri Dr. Dipu Moni. Uni do̠ ar ho̠ lạikeda baṅma niạ dhao̠ ho̠ pạṭhuạ gidrạko̠aḱ puthi em do̠ mano̠tan maraṅ Mukhiạ Montri Sheik Hasina geye uḍhao̠a.  Tobe ko̠ro̠na ajar khạtir jao bocho̠rko leka do̠ niạ dhao̠ pạṭhiuạ gidra mit́ ṭhen jãrwa mit́kate do̠ bako̠ ńama puthi do̠. Sanam gidrạko̠ cet́ lekakate puthiko̠ em hạṭiňako hoyoḱa o̠na do̠ ạḍi usạge jo̠to̠  iskulren mahaso̠e ko̠ baḍae o̠co̠ko̠a.

Enạ chaḍa hõ darakan nãwã serma re do̠ loṭari ho̠tete pạhil kelas ren gidrạko ko bho̠rtiko reaḱ hukum jạriakana. Noko̠ gidrạ bhurti o̠kte akoren go̠ baba do̠ bako̠ sen dariaḱa iskulte  bhurti okte do̠. Ko̠ro̠na ajar kho̠n sahaṛ tahen lạgit́ ge nonkan hukum em ho̠yakana.

Ar hõ baḍae o̠co̠akana je 2021 serma reaḱ SSC ar HSC biḍạu do̠ bar cando̠ tayom hoe daṛeaḱa ente niạ biḍạu lahare pạṭhuạko khaṭo silebaste 3 cando̠ paṛhao̠ḱ reaḱ ạt ko̠ ńama. Ar niạ 2020 serma  reaḱ HSC biḍạu reaḱ jo̠ ho̠ niạ December cando̠ bhitritege chapa so̠do̠ro̠ḱa.




OKOYAḰ BHUL TÃHEKANA ?

O̠ṇa iạte uni hoṛ do̠ são-baḱḍayić hohoadea ar noa ghoṭna re̠aṅ sanam do̠s unire̠ye̠ ladeke̠da. Khan são baḱḍayić do̠ murukte̠ye̠ jobabke̠da, me̠nke̠dae̠, iń do̠ nunạḱ ãṭín jaṛao̠ akan tãhekana baṅma uni khon nit hạbić no̠a ghoṭna re̠aṅ ce̠t́ ge bạń baḍae kana. O̠na iạte̠ ce̠kate̠ ińre o̠na do̠s do̠m lade daṛeaḱ kana?

Uni hoṛ doe̠ me̠nke̠da tinre̠ oṛaḱ khoniń oḍok e̠na unre̠ am do̠ be̠sgem tãhekana, cekate̠m nonka got́e̠na? São baḱḍaić doe̠ roṛ ruạṛke̠da tinre̠ am do̠ mit́ bạṭi hạnḍim ńuke̠da un khonge ạḍite̠t́ baṅ jutiń ạikạue̠da.

Hataṅe me̠nke̠da iń hõ tho onka le̠kage. Khan mẽt́ hõkin ataṅ got́ke̠da sãh hã hãḱ! O̠nage jor katha do̠! E̠nte̠ un jokheć tar lain do̠ konḍea ńoḱ akan tãhekana: O̠nakate̠ tikin hõkin me̠ngot́ket́a o̠na iạtege ạliń aḱ kạmi hõ dho̠so̠r pho̠r ńoḱe̠na.

Uni ho̠ṛ do̠ raṅgao̠ ńoḱ kateye̠ me̠nke̠da e̠ke̠n mit́ bạṭi hạnḍi ńuite̠ o̠koe̠ hõ tis hõ bharabhaṭre̠ bako paṛao̠ akana. São̠-baḱḍaeaḱ doe̠ me̠ngot́keda am do̠ no̠a do̠ ikoṭ katha kan tame se̠ ? Acha jãhãnaḱ karonte̠ am do̠ palaḱ poloḱe̠m beṅge̠d khan ar kạmi hõ thoṛa bạṛićle̠n tam khan ar iń hõ onate̠ń be̠kamle̠n khan, ce̠t́ o̠nate̠ do̠ amaḱ lo̠ksan se̠ bạṛić do̠ baṅ hoyoḱtama?

Uni ho̠ṛ doe̠ roṛ ruạṛadea, hẽ sạrige. Me̠nkhan o̠na hisạb le̠kam kạitukle̠ khan jãhãn bạṛić do̠ baṅ ho̠yo̠ḱa. Me̠nkhan le̠k le̠ka bam kạitukle̠ khan o̠nate̠ do̠ bạṛić do̠ hoyoḱgea.

São̠-baḱḍaeaḱ doe̠ kulikedea le̠k le̠ka be̠hohar re̠aḱ do̠ ce̠t́ upại me̠naḱa? O̠nam be̠hoharle̠ khange coṅ amaḱ bạṛić do̠ khạṭige hoyoḱtam. São̠-baḱḍaeaḱ tãhen tuluć okoe̠ hõ tishõ nonkan muskil ghoṭna ar do̠sare̠ do̠ bako paṛaoḱ kana, amaḱ são̠ baḱḍae̠aḱ be̠s tãhele̠n khan honaṅ no̠a ghoṭna do̠ o̠ho̠ hoe̠le̠na, ar noa hoń lạiam kana, são-baḱḍaeaḱ ar hạnḍi do̠ tis hõ baṅkin onsoṅoḱa, e̠nte̠ tinạḱ dhao̠ am do̠ hạnḍi se̠ no̠nkan buloḱ jinise̠m ńue̠da unạḱ dhao̠ge iń doń alat́ olodoḱ kana ar ruạ hõ sabeń kana.

Uni hoṛ do̠ aćaḱ jaṅga rạput́ akan ar ghạlko re̠aḱ haso bhujhạuadea; gạḍi khone̠ ńurhạle̠na me̠nte̠ hõe disạkeda; ar noa hõe hudiske̠da baṅma iń do̠ Ḍakto̠r ran re̠aḱ dam lagao̠ańa ar haspatalre̠ hõ tinạḱ din coṅ no̠nka harkhe̠tte̠ din ṭaḱlao̠ hoyoḱtińa.

No̠ako ganḍon baṛakate̠ uni hoṛ do̠ ạḍiye̠ kastao̠e̠na are me̠n utạrke̠da luturiń peṭeroḱ kana ar do̠ tis hõ hạnḍi se̠ nonkan nisạ jinis do̠ jo̠ṭet́ ge bạń joṭe̠da.

Ar rạskạ re̠aḱ kathage aćaḱ goḱaḱ le̠ka o̠na tayo̠m do̠ tishõ nisạ jinisko huḍuhuḍuć gan hõ bae joṭet́ kạile̠da ar un khon nonkan muskilaḱ ar bạṛić ghoṭnare̠ ar do̠ tis hõ bae paṛaole̠na.

(Mucạt́)




Teheń khon ehoṕena Boṅgo Bondhu T-Twenty Cup.

Teheń Moṅgolbar tikin oktege Baṅgladisom doe ruạṛ kana Cricket Haparaote̠, Okte̠ hisạbte do ekalte̠ 251 din tayom diso̠m Cricket kheloḍ tey ruạṛ kana Baṅladiso̠m. Ạḍi jakjomok ar rạskạ sapṛaote̠ uḍhạu hoyoḱ kana, “Boṅgo bondhu T-Twenty Cup Sponsor by Walton”. Jạtiạri Baba Boṅgo Bondhu Sheikh Mojibur Rahmanaḱ mit́ sae Janam mãhã disạ ar manaore̠ nonḍenko Crickeṭar kote̠ pạhil dhao leka hoyoḱ lạgidoḱ kana Hi Voltage Boṅgo Bondhu T- Twenty  Cup. Mõṛe̠ Goṭen Dol se gãotawante̠ noa kheloḍre̠ko seledoḱ kana 80 Crickeṭar.

Joto haparaote̠ moṭre̠ match se Akhṛa do hoyoḱa 24 goṭen. Phaenal haparao do̠ hoyoḱa darakan 18 december. BEXIMCO Dhaka  ar MINISTER Group Rajshahi tạkinte̠ noa kheloḍ akhṛa do ehoboḱa. Uḍhạu dinre̠ dosar kheloḍ redokin  seledoḱa Tamimaḱ Fortune Barisal ar Sakibaḱ Jemkon Khulna.

Leage kheloḍre̠ dinạmge barea kate̠ kheloḍ hoyoḱa. Bond/chuṭi din bad kate dinạmge pạhil kheloḍ do tikin 1.30 bajare ehoboḱa ar dosar kheloḍ do bijli bạti re̠aḱ marsalte̠ siṅgạṛ 6.30 bajare ehoboḱa. Ar Bond se chuṭi din redo̠ pạhil kheloḍ ehoboḱa tikin 2.00 baja okte ar dosar kheloḍ do siṅgạṛ 7.00 baja ehoboḱa.




Mańja Baha (Kolhe Onoṛhe)

Jhamka jhạkur baha kạnić

Bela hõ rakaṕ kane

Belawaḱ chaṭatege,

Melae mańja leloḱ kạniḱ.

Tot lakage sanaṅ seniḱ

Ạyạ tege baṅ totso lidiṅe,

Ạyạ jạkhni duruḱ kane.

Daka uti laḱ

Iṅ tạkhni dạr kạdiṅ

Baha tot laḱ.

Jạkhni ạyạ baṛe kede totkạdiṅ baha

Tạkhni ạyạte saṕkate

Makat́ tiṅe bar thapa.




OKOYAḰ BHUL TÃHEKANA ?

Mit́ dhao̠ mit́ṭe̠n ho̠ṛ aćaḱ phoṭo gạḍire̠ de̠ćkate diso̠m daṛane̠ oḍokena, ado̠ ruạṛre̠ tetaṅkedete mit́ṭe̠ć sạrại oṛaḱ ṭhe̠ne̠ te̠ṅgoe̠na ar ńui lạgit́e̠ bo̠lo̠ena.

Uni do̠ mo̠ne monerey menwana Mit́ bạṭi hạnḍi ńute̠ do̠ ce̠t́ lo̠ksan hõ bạnuḱa. O̠nate̠ uni do̠ mit́ bạṭi hạnḍiye̠ kirińke̠da ar ńu baṛakate̠ arhõ aćaḱ gạḍire̠ deće̠nte̠ o̠ṛaḱ seće̠ mõhnḍae̠na. Uni do̠ de̠će̠n  khange ạḍi tạpise̠ giṛgiṛạu idike̠da, horre̠ tho̠ṛagan hõ jãhã ṭhe̠n bae ṭahrile̠da. O̠nka le̠ka calaḱ calaḱte̠ mit́ṭeć dobạṭiại tiog de̠ladilire̠ hõ bae ṭahrile̠da, ar ńe̠lpe̠se̠ ṭhik tala dobạṭiại tioḱet́ khange mit́ṭe̠n se̠ta do̠ ackage o̠ka khon coe ńir hećgot́e̠nte̠ ṭhik gạḍi mõhnḍa mũhnḍire̠ye̠ se̠ṭe̠re̠na. Phoṭophuṭiạ do̠ ackage se̠tae ńelke̠dete̠ ạḍi acka gạḍiye̠ ạcur got́ket́te̠ gạḍi do̠ nisạn khunṭi ḍhui me̠nte̠ye̠ tińke̠da, ar uni hoṛ doe̠ ńure̠nte̠ mit́ jaṅga raput́e̠ntaea ar ạḍi ṭhe̠ne̠ ghạle̠nte̠ haspatalte̠ko goḱ idike̠de̠a.

Uni ho̠ṛ doe̠ me̠nke̠da ạḍi dhao̠ nonkan mũhinre̠ń paṛao̠ baṛa akana, me̠nkhan tishõ nonkan muskil do baṅ hoe̠ akantińa,niạ do̠m do̠ nonka ho̠ye̠ntińa? Khạṭige noare̠ be̠so̠nto̠r re̠aḱ jãhãn karon do̠ me̠naḱgea. O̠na iạte̠ uni do̠ aćaḱ mẽt́e metat́kina aben doben  gạphil kana, aben lahare̠ nonḍe̠ se̠ta me̠nae̠a me̠nte̠be̠n baḍae̠ ocoliń khan honaṅ no̠nkan ghoṭna do̠ oho hoele̠na.

Mẽt́ do̠kin roṛ ruạṛke̠da ạlińaḱ do̠ste̠ no̠a do̠ baṅ hoe̠ akana, ạliń do̠ ạḍi hakopakoge se̠ta do̠liń ńe̠l ńamle̠dea ar hataṅliń khoboradea. Hoe daṛe̠aḱa, no̠a do̠ Tiyaḱ do̠s kana pase̠ć.

O̠na iạte̠ uni do̠ Tikine̠ me̠tat́kina, henda hõ ce̠t́ iạte̠ abe̠n do̠ gạḍi nunaḱ bạṛić do̠be̠n calao̠ke̠da? Ce̠kate̠ sapha so̠ṛokre̠ baṅ calao̠kate̠ nisạn khunṭi sen caḱlao̠ge be̠sbe̠n bujhạuke̠da? Abe̠n baṛe̠ husiạrbe̠n tãhele̠n khan do̠ no̠a ghoṭna do̠ oho̠ hoteć hoe̠le̠na.

Ti do̠kin me̠nke̠da, ạlińaḱ do̠ste̠ no̠a ghoṭna ma baṅ hoe̠ akan! Ạliń do̠ o̠kaṭaḱ hataṅe̠ hukum ạlińa, o̠nageliń o̠nkae̠a ar uniaḱ sikhạuna le̠ka kạmikate̠ boge co bạṛić co ho̠yoḱ o̠na do̠ uniaḱ do̠s kana, ạlińaḱ do̠ baṅ.

O̠na iạte̠ uni do̠ hataṅe me̠tadea, accha tinre̠ mẽt́kin am ṭhe̠n se̠ta me̠nae̠a me̠nte̠kin khoborke̠da, am do̠ ce̠daḱ hakopako bam he̠tao̠ at́ tạkina ar ce̠daḱ be̠ste̠ kạmi lạgit́ bam hukumat́kina? O̠nkale̠ khan honaṅ no̠a ghoṭna do̠ oho hoe̠le̠na. Nitoḱ iń do̠ e̠ke̠n amaḱ gạphil ar be̠so̠nto̠r iạte̠ nonḍe̠ haspatalre̠ minạńa.

Hataṅ doe̠ me̠nke̠da, alo̠m bo̠dnamińa. Iń do̠ ạḍi thuṅgul muṅgulgeń ạikạue̠t́ tãhe̠kana, ar daṛe̠ do̠ nase̠ hõ baṅ tãhe̠kantińa. O̠na chaḍa são-baḱḍae̠aḱ do̠ ce̠t́ hõ bae̠ kạmi akada, inie̠ kạmile̠ khan do̠bạṭiạ t̠he̠n do̠ gạḍi bại bạite̠ calao̠ lạgit́ hukume̠ e̠mkina ar se̠ta re̠aṅe̠ lạiliń to̠rage ạḍi husiạrte̠ kạmi lạgit́ tikin hukumiń e̠mkikina ho̠naṅ.