Natorre̠ Jumi rereć ḍạku tire̠ Ạdibạsi Basonti ar uniaḱ gharońj

Nator Lalpur re̠ jumi rereć ḍạku (bhumi dossu) Samad gãota re̠n koaḱ lilkạrre̠y paṛao̠ akana Basonti Rani Sardar. Katha rakaṕ akana Nator Lalpur Duaria Union re̠n Jumi rereć ḍạku ( Bhumu dossu) Abdus Samad gãota re̠n koaḱ lilkạrre bundi dosare̠ jione khe̠mao̠eda Ạdibạsi Basonti Rani Sardar. Ạdibạsi Basonti Rani Sardar  ać babawaḱ record sanam Sompotti do̠ daṛe̠ uduḱ kate̠ko dokhol akada jumi rereć ḍạku(Bhumi dossu) Samad gãota.

Sorejumin se̠nkate ńel akana Ạdibạsi Basonti Rani Sardaraḱ joto jumi do̠ jumi rereć ḍạku (Bhumi dossu) Samad ar unire̠n gãotako jor kate onakoko dokhol akada.

No̠a bisại re̠ ona Ṭoṭhare̠n ko ṭhen baḍae̠joṅ khoj kate̠ ńutum baṅ sodor kate̠ thoṛa murubbi hoṛko lại keda Basonti Rani Sardar ać Babawa ḱ record me̠naḱ jumi Samad ar uni gãotare̠n hoṛko mit́te̠ jor kate̠ dokhol kate̠ko jomeda.

No̠a bisạire̠ Basonti Rani Sarda ṭhe̠n baḍae̠ joṅ khoj kate̠  unie̠ lại keda, “Iń Babawaḱ Rekorḍiạ Sanam sompod kodo̠ jumi rereć ḍạku (Bhumi dossu) Samad ar uni gãotare̠nko jor jobosti dokhol kate̠ko jomeda. Ińaḱ be̠nao̠ oṛaḱ Samad ar uni gãotare̠nko tinre̠ rạput́ lạgit́ko hećlena unre̠ iń ar ińre̠n 4 boe̠ha kuṛiko mit́te̠ onkole̠ te̠ṅgo daram let́kogea,menkhan onko do̠ aleko joto hoṛ ṭhe̠lao̠ giḍikate̠ ińaḱ oṛaḱko rạput́keda. No̠a bisạite̠ iń do̠ são sãote̠ pulisiń phoneat́ koa unre̠ thana khon pulisko heće̠na ar ińaḱ rạput́ akan oṛaḱ re̠aḱ ṭin, mãt́ khunṭi são sanamaḱ ge pulisko idikeda. Tayo̠mte̠ thanare̠ mit́ṭe̠n ardasiń e̠mkeda Samad ar uni gãotare̠n 7 hoṛ ńutumte̠.”

No̠a bisạire̠ Lalpur Thanare̠n dạyikan kṣmiạyić OC Selim Reja kuli ledere̠ye menkeda, No̠a bisạite̠ mit́ṭe̠n ardas ńam akana tojbij le̠kate̠ ạn dharate̠ no̠a re̠aḱ kạmikodo̠ hoe purạuḱa.

Source:Dainik protibadi kontho




Sada Canḍbol Khikṛi

Khikṛi do̠ losoponḍo sasaṅ ńoḱgeye tahẽkana, me̠nkhan canḍbo̠l do̠ ponḍge taya. Ạḍi sạṅgiń diso̠mre̠ maraṅ bir aṛere̠ mit́ṭe̠n buḍhiye̠ tahẽkana, unire̠n do̠ ar okoe̠ hõ bako tahẽkana. O̠kte̠ khe̠mao̠ lagit́te̠ turui go̠t́e̠n sukri ho̠po̠n ar ge̠l go̠ṭe̠n sim ho̠po̠ne̠ ạsul harae̠t́ ko tahẽkana. Sim-sukri kodo̠ thoṛako dạṛ ke̠ṭe̠ć e̠n khan ar ṭhik le̠ka bae ńe̠l to̠daro̠t daṛe̠ako kan tahẽkana. Buḍhi do̠ ạḍi hudis re̠ye̠ paṛao̠e̠na, ce̠t́e̠ ce̠kaya! Mit́ din uni buḍhi do̠ sor ńo̠ḱre̠ tahẽkan hoṛ ṭhe̠ne̠ calao̠ e̠na are̠ nẽ̠ho̠r adea, je̠mo̠n aćre̠n sim-sukri kodoe̠ ńe̠l go̠ṛoae̠. Me̠nkhan uni hoṛaḱ do̠ ae̠ma kạmi tahẽkan tae te̠ bae̠ rạmjạu le̠na, me̠tadeyae̠ ohogeń ńe̠l goṛo daṛe̠ama, ma arhõ jãhãe ko ńe̠l joṅ me̠.

Niạbar buḍhi do̠ mit́ṭe̠n bana ṭhe̠ne̠ calao̠ e̠na. Bana do̠ oṛaḱ se̠ć regeye̠ tahẽkana, ńam kede̠ khane̠ nẽho̠r adea, je̠mo̠n sim-sukrikoye̠ ńe̠l kotae̠. Bana do̠ sim ar sukri hõye̠ jo̠mkote̠ ańjo̠m torageye̠ rạji got́e̠na. Buḍhi do̠ banaye̠ kuli kedea, am do̠ noko janwar ko são̠te̠ ce̠t́ le̠kam be̠bo̠hara? Mońje̠m be̠bo̠har daṛe̠aḱ gea tho? Bana do̠ bo̠ho̠ḱ ruku ke̠t́te̠ye̠ me̠nke̠da, mońj be̠bo̠har do̠ń daṛe̠aḱ gea. Bana do̠e̠ me̠ngo̠t́ ke̠da, iń do̠ onko ‘gorob’ me̠nkate̠ń ho̠ho̠ akoa. Buḍhi do̠e̠ me̠nke̠t́a, nonka hoho te̠do̠ sim-sukri ho̠po̠n ko bo̠to̠ro̠ḱa. Mo̠nre̠ jut bae ạikạule̠t́ te̠ bana ṭhe̠n kho̠ne̠ se̠n pharake̠na. O̠na tayo̠m buḍhi do̠ mit́ṭe̠n tạruṕ (nekṛe̠ bag) ṭhe̠ne̠ calao̠e̠na. Tạruṕ hõ ańjo̠m baṛakate̠ bae bilo̠m le̠da, usạrageye̠ me̠ngo̠t́ ke̠da, hẽ ge iń doń ńe̠l do̠ho̠ daṛe̠ akoa. E̠nte̠ tạruṕ hõ sim ar sukri do̠ko jo̠mko gea. Tạruṕe̠ kuli ocoe̠na, am do̠ ińre̠n ạsul janwarko ce̠t́ le̠kam ho̠ho̠ akoa! Ne̠kṛe̠ tạruṕ doe̠ me̠nke̠da, ce̠daḱ onko do̠ iń ‘oi oi oi’ me̠nkate̠ń ho̠ho̠ akoa. Buḍhi do̠ bae kusi le̠na, me̠tadeae̠ amaḱ ho̠ho̠ ańjo̠mte̠do̠ ińre̠n ạsul ko do̠ko bo̠to̠ro̠ḱa.

Monko ạnduḱ mạnduk kate̠ge̠ ruạṛo̠ḱ kan o̠kte̠rege khikṛi são̠te̠ horre̠ ńapam do̠ hoye̠n taya. Khikṛi do̠ buḍhiyaḱ jo̠to̠ katha ańjo̠m kate̠ye̠ me̠tadea, amre̠n ạsul sim-sukri ńe̠l são̠ha ko lạgit́ do̠ unạḱ ce̠daḱe̠m dạndiḱ kana. Iń tinạḱ din me̠nạń unạḱ din do̠ ar jãhãn muskil ge baṅ ho̠yo̠ḱtama. Ińge jo̠to̠ sim-sukriń ńe̠l to̠daro̠t daṛe̠akoa! Buḍhi do̠ uniye̠ kulikede̠a, am do̠ ińre̠n ạsul sim-sukri cet́le̠kam ho̠ho̠ akoa! Ạkilan khikṛi do̠ bo̠ho̠ḱ se̠ć tiye̠ tiạr ke̠t́te̠ye̠ me̠tadea, ce̠daḱ amre̠n dulạṛiạ sim-sukri kodo̠ iń doń ho̠ho̠ akoa, ‘de̠la gateko de̠la huḍiń gateko iń ṭhe̠n hijuḱpe̠’ no̠nkań ho̠ho̠ akoa! Buḍhi do̠ uni khikṛiaḱ calaki bae bujhạu daṛe̠ada, ańjo̠mte̠ye̠ kusi ḍho̠pe̠na.




Ṭhakurgao̠re mano̠ena go̠ṭa Dhạrti Durlo̠e sahaṛ Mãhã-2020

Teheń do̠ Dhạrti Durlo̠e sahaṛ mãhã kana. Dhạrtiren manwako abo̠aḱ jio̠n jiṅge khemao̠re aema lekan muhimko̠re bo̠ paṛao̠ḱa. Aema muhim ko̠ do̠ sirjo̠n reaḱ saraṕ kana manwako̠ lạgit́. Abo̠ do̠ daḱ jạput́ dinre dubạ daḱte o̠ṛaḱ duạr o̠t baṛge ko̠ nasao̠ḱ tabo̠na. Ar ho̠ ho̠e lo̠lo̠ dinre ho̠e phạrdo̠ te niạ sirjo̠n abo̠e nasao̠et́bo̠na. No̠nkạge ar ho̠ dhạrti laṛao̠ te ho̠ aema lekan lo̠ksan samaṅre bo̠ paṛao̠ḱ kana ar ho̠ bin o̠po̠ro̠m ro̠g ko̠tebo̠ jạbunkate mo̠ho̠r meṭao̠ḱ kanabo̠ manwako̠. Ar niạ ko̠ kangea manwa ko̠aḱ Uphạd se Durlo̠e do̠. Sirjo̠n reaḱ no̠ako̠ do̠ baṅ teṅgo daramo̠ḱa. Menkhan tho̠ṛagan so̠nto̠rbo̠n tahelen khan aema lo̠ksan kho̠n abo̠ hõ ar sirjo̠npuri ho̠ bańcao̠ko̠ḱa.

Teheń do̠ go̠ṭa dhạrite ren ko̠ Uphạd se Durlo̠e kho̠n sahaṛ akan mãhã ko̠ mano̠teda. O̠nko̠ saõ mit́ kate Baṅgladiso̠m ho̠ niạ mãhã do̠e manao̠ keda. Teheń Ṭhạkurgao̠n jilạ pro̠saso̠n ar Durjo̠g (Durlo̠e) bebo̠sthapo̠na bibhag, Raniso̠ṅko̠il Upo̠jilạ re niạ mãhãko̠ mano̠tkedako̠. O̠na lạgit́ mit́ gapalmarao̠ dupuṛuṕ ho ho̠ylena. No̠a gapalmaro̠ dupuṛuṕre maraṅ peṛa hisạbte selet́e tahẽkana Upo̠jilạ chairman Md. Shariar Ajo̠m Munna, Bises peṛa hisạte Maejiu vice-chairman Mst. Selina Begam, Upo̠jilạ Durlo̠e (Durjo̠g) bebo̠sthapo̠na ren Pro̠gram Implementatio̠n O̠fficer mano̠tan Samuel Mardi ar hõ o̠nḍenko̠ lekman ho̠ṛko̠ seṭerko̠ tahẽkana. Niạ gapalmarao dupuṛuṕ mukhia̠ hisạbtey tahekana Raniso̠ṅko̠il  Upo̠jilạ Nirbahi O̠fficer (UNO) Mo̠usumi Afrida. Diso̠m ren maraṅ mukhiạ do̠ jo̠to̠ko selet́  vedio̠ co̠nfarence te mit́lena.




Dinạjpur re Rukhiya Raut ko̠nac (rape) ar go̠je reaḱ bicạr dạbite Manwa to̠no̠l

Calaoen 06 Ocṭober Raṅpur Karmaikel kolege ren laser budhan pạṭhuạ Rukhiya Raut ko̠nac (rape) ar go̠je reaḱ bicạr dạbite teheń Dinạjpur press club re Baṅgladiso̠mren aema Ạdibạsi ko̠aḱ Pạṭhuạ gão̠tako̠ mit́te Manwato̠no̠l (Mano̠bbo̠ndho̠n) ko̠ ho̠yo̠co̠keda. No̠a manwato̠no̠l (Mano̠bbo̠ndho̠n) re ạdibạsi pạṭhuạ gão̠ta ạyur ko Rukhía ko̠nac ar go̠ć re do̠siaḱ maraṅ sạjại ko̠ kho̠j akada.

Rukhia ren apattet́ aćren ho̠po̠nerataḱ ko̠nac ar uni go̠go̠ć ko̠aḱ bicạre kho̠jkeda. Uni do̠ arho̠ menkeda ińren kuṛi gidrạ niạ ale gharo̠ńj reaḱ aema kũkmu tahekana. Mekhan aema lo̠blalo̠c udo̠ḱ kate uni Anisul ar aćren do̠lbo̠lante ińren gidrạ bulạute ko̠ ko̠nackedea ar bebạṛić kạmikate ko̠ go̠ć kedea. O̠nate diso̠mren ạyurić ṭhen ińaḱ kho̠jo̠aḱ ạḍi usạra niạ gho̠ṭo̠na reaṅ bicạr iń neho̠ro̠ḱkana.

Niạ chaḍa ho̠ Dinạjpur mo̠hilalig ren maejiu ạyurić Labo̠ni das menkeda- ạdibạsi Muso̠ho̠r jạt mo̠dre nui kuṛi gidrạ do̠ laser budaniće tahekana. Menkhan nui gidrạ ạḍi bạṛićkate ko̠ go̠ćkedea ale do̠ niạ gho̠ṭo̠na reaṅ bebạrić hirkhạ arle nisṛạo̠eda ar niạ gho̠ṭo̠na reaṅ bicạrre  do̠siaḱ maraṅ sạjạe le dạbiyeda.  O̠na chaḍa ạdibạsi pạṭhuạ gao̠taren sanam ạyurko ne betar ho̠yo̠ḱ kan  jo̠to̠lekanaḱ ko̠nac (rape) gho̠ṭo̠na ko̠ reaḱ ko̠ ro̠ṛdaram ar bicạrko̠ dạbikeda. Niạ o̠kte Rukhiya Raut at́ ko̠nac ar go̠je reaḱ maraṅ sạjại kho̠j kate ako̠aḱ mit́ mo̠n ko̠ jạhirre seṭerko̠ tahekana-  O̠rao̠ pạṭhuạ gão̠ta (BOSA), Santal Students Unio̠n (SASU) dinạjpur dạr gão̠ta, Adibasi Jatiya Naribadi Po̠risad, No̠rthan Adibasi Uikkajoaṭ,  Adibasi Chatra saṅgaṭho̠n, Hajee Mo̠hammad Danesh Science & Technolo̠gy University, mity são̠ ale, dinạjpur, Baṅgladesh Chrisṭian Juba Asso̠ciatio̠n ar hõ aema pạthuạ gão̠tako tahekana.




Tanorre̠ bạṛić kạmire̠ bae rạjilente̠ ạdibạsi maejiuko dal ghạl akadea.

Rajshahi jilạ Tanorre̠ bạṛić kạmi lạgit́ bae rạjilente̠ mit́ ektiạranićaḱ demạriạ dalte jokhom kate haspatal re̠aḱ aṭe̠t́ re̠ye̠ aḍrao̠ baṛae kana mit́ ạdibạsi maejiu (21) No̠a ghoṭonate̠ o̠na ṭotha bạṛić obostare̠ me̠naḱa. O̠na aḍepasere̠n hoṛko uni maejiu ona bạṛić obosta khon usạra tanor upojila health complex re̠ko bhurti kedea.

Ato hoṛ ar haspatal pahṭa seć khon baḍae̠oḱ kana tanor upojilạ re̠aḱ kolma union  ṭothare̠n  ạdibạsi atore̠n mit́ maejiu ae̠ma din khon bạṛić kạmire̠ hẽḱae lạgit́ chalknaka simultola nicpara atore̠n saiphuddinre̠n kor̠a Sohidul Islam (30) do̠ jaogeye̠ men ạguae̠ tahẽkana, Menkhan uni maejiu do̠ Sohidulaḱ o̠na bạṛić kạmire̠ baṅ hẽḱ kate nachoul upojilạ re̠aḱ Rajbari ạdibạsi atore̠n Roton Murmu (34) são dulạṛ dupulạṛ hoen taea.

Calaoe̠n Robibar ńindạ uni rạnḍi maejiu do̠ aćre̠n dulạṛiạ sãote̠ or̠aḱ khon oḍok calaḱ o̠kte̠re̠ Simultola ṭhe̠n Sohidul do̠ unkine̠ ńe̠l ńamke̠t́ kinte̠ onḍege uni maejiu aṭkao dohokate Roton doe̠ dal ńir kedea, ona o̠kte̠ Sohidul do̠ uni maejiu arhõ aćaḱ bạṛić sanare̠ jormoṭ kedea, menkhan enre̠hõ bae rạjilente̠ Sohidul do̠ ạdibạsi maejiu demạriạ ṭheṅgateye̠ dal kedea,o̠nate̠ uni maejiu do̠ ạḍite̠t́ ạḍigeye̠ ghạl akana.

No̠a khạtir Sohidul são ropoṛre̠ Sohidul doe̠ menkeda ńindạ uni maejiu do̠ kombṛo̠ sondhte saṕ hoe̠lena ar thoṛa thuri dalkate̠ se̠taḱ do̠ aṛaḱ hoe̠ akana,no̠a mekate khoboriạkoe̠ eṛan akat́koa.

No̠a khạtir Tanor thanare̠n dạyik ńam akat́ kạmiạić (OC) Rakibul Hasan doe̠ menkeda nonkan jahan khobor se ijạhar do baṅ ńam akana. Uni doe̠ menkeda ijạhar se ardas ńamlen khan o̠na re̠aḱ ạn le̠kate̠ dạyikaḱle kạmia,

 

source: padmatimes.com




Rajshahire̠ Ạdibạsi kuṛi jormoṭte̠ bạṛije (Dhorson) re̠aḱ kurumuṭu

Rajshahi jilạ Godagaṛi upojilạre̠ are̠(9) kilạs paṛhao̠ḱ mit́ ạdibạsi kuṛiaḱ hoṛmo jormoṭ bạṛić ocoḱ re̠ye̠(dhorson) paṛao̠ akana. Sunicar 10 October tayo̠m be̠la amdaj 3 baja o̠kte̠ upojilạ re̠aḱ Gogram union Baliạḍaṅga atore̠ no̠a ghoṭna do̠ hoe̠ akana.

Henostarey paṛao̠e̠n kuṛi gidrạwaḱ o̠ṛaḱ do̠ o̠na Borgitola atorege mente̠ baḍae̠ akana. Hola ńindạ  9 baja o̠kte̠ uni kuṛi do̠ ar ać Baba- Go são̠ aḍe̠pase̠re̠n tahẽkate̠ Godagaṛi thanare̠ye ijạhar akada.

Ijạhar dạkhil se̠ćte̠ baḍae̠o̠ḱ kana, uni ạdibạsi kuṛi (14) hola tayom be̠la amdaj 3 baja oakte̠ o̠ṛaḱ khon praebheṭ(privet) paṛhao̠ḱ lạgit́ bạliạḍaṅ atote̠ mahasoe̠ o̠ṛaḱe̠ calaḱ kan tahẽkana, o̠na horre hoṛo khet pinḍhạre̠ Baliaḍaṅ atore̠n Alom Hossain re̠n koṛa Al- Amin do uni kuṛi  eskar ńamkedete̠ jormoṭte̠ bạṛić kạmie̠ (Dhorson) lạgit́e̠ kurumuṭuet́ tahẽkana, menkhan uni kuṛiaḱ kạumạu hohore̠ aḍepaserenko ńir heće̠n khan Al-Amin doe daṛ keda.

Godagari thanare̠n daroga(OC) Khairul Alom doe meneda mamla ol caṛhao̠ re̠aḱ kạmi calaḱ kana(report ol hạbić) uni dusiić sabe re̠aḱ hõ kurumuṭu do ̠e̠hoṕ akana.

Mamla e̠m tayom uni ạdibạsi kuṛi ar gharońj re̠n sulukre̠ko tahẽ daṛe̠aḱ ar uni dusi hoṛ usạra giriptare lạgit́ mit́ hokum e̠m hoe akana mente̠y lạikeda Rajshahi Otirikto pulis super Ifte Khayer Alom

 

Source: Jonojatir Kontho-11.10.2020




Hạnḍi ńũ re̠aḱ bhạlạite̠t́-3

Iń kumạṅ Mo̠ṅgla Hasdaḱ tho̠ṛae̠ ńũ lase̠rle̠n tayo̠m guhuṛ guhuṛ se̠reń iń ańjo̠m kedere̠ń kuliledea, ce̠t́e̠m sereńe̠da! Niạbar do̠ tho̠ṛa muruk te̠ye̠ sereń ke̠da are̠ lại ạdińa-

‘Hạnḍi tạṛi ńũ te̠

Baro̠ bighạ so̠mpotim bho̠rnake̠da.

Bulmam ce̠tao̠e̠n, hudis ạcure̠n

Po̠ṭo̠r ṭo̠ya le̠kam uḍạu baṛae̠.’

No̠a sereń re̠aḱ bhe̠d se̠ khandrite̠t se̠ndrań e̠ho̠ṕe̠na. Baṅgladiso̠m re̠aḱ bạrin ar utạr nakha jilạko̠re̠ santal ho̠po̠n ko̠aḱ ae̠ma ae̠ma so̠mpoti eṛe o̠co̠ḱ re̠aḱ maraṅ e̠ṭke̠ṭõ̠ṛe̠ kana hạnḍi do̠. Jạnum jhạnti deko̠ pe̠ṛa do̠ e̠kal se̠taḱ ạyuṕ ko̠ hiri lebo̠nre mo̠ne̠ jiwi do̠ lạbit́ go̠do̠ḱ tabo̠na. Pe̠ṛaḱ abo̠n, o̠nko̠ tuluć jo̠m-ńũ e̠dabo̠n to̠be̠ e̠ke̠n abo̠ko̠aḱ ghạro̠ńj ko̠rege. Jo̠m-ńũ do̠ bạṛti kaete̠ tạṛi-hạnḍi, pạurạge. Gharo̠ńj re̠aḱ muskilre̠ rin dhar lạgit́ hõ̠ kạudi e̠mo̠ḱ e̠kal geko̠ khaṛa go̠do̠ḱa.  Mo̠ne̠r katha ma mo̠n regeye̠ re̠be̠t́ akat́, rin re̠aḱ jhạlire bo̠lo̠kate̠ algatege aosan e̠mo̠ḱ hõko lại sadego̠da. Me̠ne̠k unạḱ do̠ ce̠daḱe̠m guni bhạbiḱ kana, amaḱ khe̠t-baṛge tho̠ṛam e̠mạń khange rin do̠ń me̠tao̠ gidikaḱa. Ganḍra le̠ka rubuḱ rubuḱ ghạrõńj, so̠maj re̠aḱ bisi jaṅko̠ rạput́ akada, sanam so̠mpoti ho̠e̠ le̠ka o̠ṭaṅ caba akan tabo̠na. Santal ho̠po̠nko̠ me̠ne̠da, no̠a kando̠r re̠ ale̠aḱ jumi tahẽkana! No̠a baṛge do̠ So̠ko̠l go̠ṛo̠mba tako̠aḱ kana. Mit́ piṛhi hõ̠ ạuri paro̠mo̠ḱ rege ako̠aḱ khe̠t baṛge re̠ nito̠ḱ do̠ kamlako̠ khaṭao̠ḱ kana. Haere santal ho̠po̠n, haere santal so̠maj!

Abo̠ko̠ren juạn ko̠ṛa-kuṛi ko̠hõ ne̠be̠tar ma hạnḍi, tạri pạurạ bo̠ge teko̠ kusiaḱ kan. So̠ho̠rae ar e̠man po̠ro̠bko̠re naṅgraha ko̠re kho̠nko̠ so̠ho̠r se̠ṭe̠r le̠nre̠ o̠raḱ ko̠ca geko̠ o̠yo̠ṅ baṛaya. Kubrạj ar Sunil do̠ mit́ ato̠re̠n kanakin. Mit́ dhao̠ Kubrạj ar Sunil do̠ so̠ho̠rae re̠ o̠ṛaḱkin he̠ćle̠nre̠ Kubrạjre̠n mamo̠te̠t́ tako̠ ṭhe̠n pe̠ṛaḱkin ãṛgo̠e̠na. Naṅgraha re̠kin tahẽna ar po̠̠ro̠̠b kana bạṛti rạskạjo̠ṅ lạgit́ge hạnḍiko̠ do̠ho̠akada. Juạn ko̠ṛa mo̠ṭo̠r cycle re̠kin co̠ghaye̠nte̠ giṛ giṛạu calao e̠nakin. Bo̠gete̠ko̠ jo̠m ke̠da, ńũ ke̠da arko̠ rạskạe̠na. Ńuhum ńuhumko̠ bidake̠t́ kina, bidaḱ lahare̠ bar bạṭi kate̠ se̠be̠l hạnḍi ko̠ calat́kinre̠ po̠yo̠ṛ po̠yo̠ṛkin ńũ go̠t́kada. Kubrạj do̠ mo̠ṭo̠r cycle start go̠t́ke̠da ar de̠će̠nte̠ ṭipạ ṭape̠kin mo̠hnḍae̠na. Hudiń ḍahar kho̠n district ro̠ad re̠kin rakaṕ go̠t́e̠na. Bul akankin tahẽkante̠ so̠jhe do̠ bạkin calao̠ daṛeaḱ kana. District ro̠ad te̠do̠ o̠na district kho̠n raj naṅgraha calaḱ night co̠ach e̠ne̠geko̠ aṛaḱgo̠t́ akada. Ńuhum ńoḱ tahẽkante̠ ar Kubrạj do̠ ḍhe̠rge bulakane̠ tahẽkante̠ ro̠adrege samna sạmni tạpińena. Night co̠ach do̠ calao̠ paṛo̠me̠n re̠hõ mo̠ṭo̠r cycle ro̠ad kho̠n o̠ṭaṅe̠nte̠ Kubrạj ar Sunil do̠ accident te̠ ạḍikin ghạle̠na, e̠nte̠ bana ho̠ṛaḱge mit́go̠ṭaṅ kate̠ jaṅga do̠ ge̠je̠re̠n tạkina. Ho̠spiṭal te̠ko̠ idike̠t́ kina, tho̠ṛa din tayo̠m do̠kin ro̠phae̠na me̠nkhan le̠ḍha ge taṛam do̠kin eho̠̠ṕke̠da. Gate ar pe̠ṛako̠ ṭhe̠n kho̠n ańjo̠me̠na ḍherge bulkin tạhẽkante̠ no̠nkan accident do̠ ho̠eakana. Pase̠ćre̠ pase̠ć baṅkin bulko̠ḱ khan o̠ho̠ge muskil re̠kin
paṛao̠ko̠ḱa.

Ińaḱ ńe̠lre̠ ae̠ma Santal ho̠po̠nko̠ ńu bulkate̠ accidentte̠ ako̠aḱ mo̠ńj ho̠ṛmo̠ko̠ ko̠mjuri akan tako̠a. Juri pạri ko̠aḱ bhinạ-bhini ho̠e akana, go̠ć-go̠po̠ć ho̠e akana. Haere Santal bo̠eha, haere Santal ho̠po̠n delabo̠n hạnḍi-tạṛi, pạurạ kho̠nbo̠n ńir pharako̠ḱa.




Suluk re Nobel siropa (Nobel Prize) ńamkeda Dhạrti Jo̠m-ńũ Kạmi ho̠ra são̠ta (United Nations World Food Programme)

Go̠ṭa Dhạrti re reṅgeć birudre lạṛhạire̠ maraṅ dạyike̠ hatao̠e̠t́ te 2020 se̠rma re̠aḱ No̠bel siropa (No̠bel Prize) ńamkeda Dhạrti jakat ‘ Dhạrti jo̠m-ńu kạmiho̠ra’ (WFP). So̠ko̠lbar 5 ho̠ṛ re̠aḱ mit́ co̠mmittee do̠ mano̠t re̠aḱ niạ siropako̠ jạhirke̠da. Po̠dartho̠ (physics), Ro̠sayo̠n (Chemistry)  Ran-murgạn (Cikitsa),  kạuḍi (Eco̠no̠mics), O̠no̠l niạko do̠ Suiḍe̠n diso̠m kho̠n jạhiroḱa. Eke̠n suluk re̠aḱ siropa do̠ No̠rway diso̠m  O̠slo̠ naṅgraha kho̠n jạhiroḱa.

No̠rwegian no̠bel co̠mmittee ko̠ baḍae o̠co̠ḱ kana, re̠ṅge̠ć lagae̠re̠ ar lạṛhại te̠ laṅga akan ṭo̠ṭha re̠ suluk nirại hara rakaṕ lạgit́  ar reṅgeć je̠mo̠n lạṛhại re̠ khanḍa bhanḍa hisạbte̠ je̠mo̠n bako̠ o̠na kạmi lạgit́  niạ sãõ̠ta do̠ 2020 se̠rma re̠ Suluk re̠ no̠bel siropa ko̠ e̠mae̠ kana. No̠rway re̠n no̠bel co̠mmittee re̠n mukhiạ Berit Reiss-Andersen niạ se̠rma suluk re̠ siropako ńamet́ koaḱ ńutum. Ko̠ro̠na khạtir niạ dhạo ạḍi ke̠̠ṭe̠ć mana tahẽkana. Unie̠ me̠nke̠da- Dhạrti Jo̠m-ńu Kạmi ho̠ra sãota do̠ suluk re̠ niạ siropa  e̠mae̠ re̠aḱ lạgti do̠ ho̠yo̠ḱ kana go̠ṭa dhạrti re̠n lakh lakh manwa ko̠ re̠ṅge̠ć  ar jo̠m-ńu re̠aḱ o̠kulạn kho̠n bańcao̠ ko̠ lạgit́ ạḍíe̠ kạmi akada.

Dhạrti jakat sãota do̠ ạḍi gurutto̠purno̠ são̠ta kana nia WFP. Manwa ko̠aḱ ạidhạri rukhiạre ạḍi jạruṛ kạmie kạmiyeda niạ são̠ta do̠. Manwa ko̠aḱ jo̠m-ńu do̠̠ ạḍi jạruṛ kana bańcao̠ḱ lạgit́.  Go̠ṭa dhạrti re̠  2019 sermare̠ 88 go̠ṭe̠n diso̠mre̠ 10 kạruṛ ho̠ṛ jo̠m-ńu re̠aḱ go̠ṛo̠e̠ e̠m akat́ ko̠a niạ são̠ta.  Dhạrti jo̠m-ńu kạmiho̠ra  do̠ Dhạrti jakat re̠aḱ jo̠m-ńu go̠ṛo̠ e̠m babo̠t mit́ dạr kana. Niạ re̠aḱ maraṅ kạmi ho̠ra ṭhại re̠aḱ o̠ffice do̠ Itạli re̠aḱ  Ro̠m re̠.




HSC re̠ GPA-5 ko ńama jãhãeko

Bạtil hoe akana niạ se̠rma re̠aḱ HSC biḍạu. No̠a lạgit́ JSC ar SSC biḍạu re̠ ńam akat́ jo se Nombor ce̠tanre̠ tojbij kate̠ HSC re̠aḱ Jo se result do̠ em hoyogoḱa. Niạ dhao do̠ baḍaena okoeko JSC ar SSC banar biḍạu rege GPA-5 ko ńam akat́ onko do̠ HSC re̠hõ inạ mit́ jo̠ geko ńameda. Calaoe̠n bud hiloḱ diso̠m re̠aḱ siknạt board pahṭa khon no̠a katha do̠ baḍae̠ ńam akana.

 Biḍạu e̠moḱ gidrạko ce̠t́ dharare̠ no̠a goṛ nomborko ńama ona goṭae̠ lạgit́ ce̠tan hudạre̠ dupuṛuṕ kankoante̠ mit́ komiṭi be̠nao̠ hoyoḱa. Onko komiṭire̠n koaḱ tojbij ar ńeljut dharate̠ be̠gor biḍạu emtege jo do̠ jahiro̠ḱa. Okoe̠ko mit́ se bar bisại re̠ phel kate̠ arhõ biḍạu emo̠ḱ lạgit́ko sapṛao akana onko kodo̠ Auto Pass ko ńama.

Diso̠m jakat siknạt board re̠n sabha mukhiạ Md. Jiaul Hauqe doe̠ me̠ne̠da je, okoe pạṭhuạ gidrạko ISC ar SSĊ re̠ GPA-5 jo̠ me̠naḱ tako onko do̠ GPA-5 ko ńam daṛeaḱa, ar mit́ se bar bisai re̠ ko phel akat́ biḍạu e̠mo̠ḱ lạgit́ ko sapṛao̠ akan ko do̠ onako bisạire̠ pass kako te̠ sanam GPA te̠ onkoaḱ jo̠ se Result do e̠m hoyoḱa.

Uni do̠ arhõe̠ menke̠da Latar biḍạu kore̠ kom GPA ko ńam akat́ pạṭhuạ gidrạ kodo̠ no̠a HSC biḍạu re̠ arhõ bhage jo̠ ńam re̠aḱ as do̠ tahen tako gea, no̠a iạte̠ pass kako re̠hõ GPA nombor do̠ komge tahena,  Menkhan sanam lekan goṭawaḱge siknạt montronaloe re̠aḱ calao banao̠ komiṭiaḱ tojbij dharate̠ hoe purạuḱa.

Niạ dhao̠ HSC ar ona orasora biḍạu re̠ 13 lakh 65 hajar 689 biḍạu e̠moḱ pạṭhuạ seledo̠ḱ re̠aḱ katha tahẽkana. Onko modre̠ nãwãnko do̠ 10 lakh 79 hajar 181 hoṛ ar marenko do̠ 2 lakh 66 hajar 208 hoṛko kanako,.




Bis ńũtey goćena Go̠dagaṛi ren Santal kuṛi gidrạ

Rajshahi jilạ Go̠dagaṛi re mit́  santal kuṛi gidrạ bis ńũtey goćena. Gharo̠ńj re̠aḱ muskil do̠sa karo̠nte̠ uni do̠ no̠nkae̠ kạmi akada me̠nte̠ baḍae̠ akana.

Teheń se̠taḱ ber 11 baja se̠ć police do̠ uni gidrạwaḱ mạ̃ṛi thana teko ạgu akada. Go̠će̠n gidrạ waḱ ńutum do̠ Bithi Hembro̠m (14). Uni Go̠dagạṛi Upo̠jilạ re̠aḱ Mohonpur Union Bạuṭia  ato̠ren Nores Hembro̠m re̠n kuṛi gidrạe̠ tahẽkana.

Baḍae̠yo̠ḱ kana- Baba, gogo bako tahẽkan tạkin te̠ Bithi ar uni kho̠n kạṭić kuṛi bo̠e̠ha mit́ tekin tahen kan tahẽna. Gharo̠ńj re̠aḱ re̠ṅgeć, o̠kulạn khạtir unkin gidrạ do̠ iskul hõ̠ baṅkin calao̠ daṛe̠ akada. Apnar o̠ṛaḱ re̠ge nui kuṛi gidrạ ghãs go̠ć bise̠ ńũle̠da ackage. O̠na baḍae̠ kate̠ ato̠re̠n ho̠ṛko uni gidrạ o̠na aḍe̠pase̠ re̠ me̠naḱ sastho complex re̠ko̠ ạtkir idiledea. O̠nḍe̠nić do̠cto̠r uni ńe̠l baṛakate̠ go̠će̠nae̠ me̠nte̠y baḍae̠ o̠co̠ke̠t́ ko̠a. Ato̠ re̠n ho̠ṛko lạie̠da Bithi Hembrom re̠n go̠ baba do̠ tho̠ṛa se̠rma laha bana ho̠ṛ bapla kate e̠ṭaḱ re̠kin bạgiaḱ kinạ. Nukin gidrạ do̠ o̠na tayo̠m ać talaba ṭhe̠nkin tahẽn kan tahẽna. Me̠nkhan ackage teheń so̠ko̠lbar se̠taḱ be̠la bis ńũ kate̠y go̠će̠na Bithi Hembrom. Niạ gho̠ṭo̠na khạtir Go̠dagaṛi thana ren O̠ffie incharge (OC) Khairul Islam e lạie̠da nui santal kuṛi gidrạwaḱ mạ̃ṛi do̠ mo̠ena to̠do̠nto̠ lạgit́  Rajshahi Meḍical College Ho̠spiṭal tele ko̠l akada. Ar niạ gho̠ṭo̠na khạtir Thanare̠ mit́ bạ̣ṛić gujuḱ re̠aḱ mamla o̠l lạgit́ko saṕṛao̠ḱ kana.