D I B I ṬẠ N Ḍ I

Tiyạḱe̠na dibi

Dense sinduk cạbi.

Calaḱạń dibi ṭạnḍi

Kirińạń botol hạnḍi.

Ńuyạń ḍho̠k ḍho̠k

Roṛạń bo̠k bo̠k.

Gidrại me̠ne̠t́ kiriń boll.

Ar mit́ jo̠nae̠ kiriń ḍho̠l.

Baba jonae̠ ńui hạnḍi

Go̠go̠ bae̠ ńamle̠t́ khạnḍi.

Ńu lạgit́ hoyoḱ ṭaka

Baṅ kulạḱ jo̠m daka.

Baṅko ńame̠t́ mo̠ńj utu

Jo̠m akat́ ko se̠taḱ guhum sạtu.

Hae̠re̠ rạskạ dibi hạṭi

Baṅ hoyoḱ lạḍu mit́ bạṭi.

Rạskạ mo̠ne̠ do̠ sereń

Tumdaḱ saḍe dhạtir – tiṛiń.

Ńõ~hõ~ṛ macha tiriạ oroṅ

Go̠go̠e̠ huṛuṅ ḍhiṅki ḍhoṛoṅ.

E̠nte̠ re̠hõ hạsi – khusi

No̠a lạgit́ o̠koe̠ do̠si .

Nacar no̠a re̠ṅgeć jio̠n

Jage kulạu me̠naḱ tabon.

Nẽhõr mabon kisạṛ koṛa

Hạṭiń mabon rạskạ thoṛa.

O̠koe̠ kodo̠  kiriń kede

Bhạdại daka jom laḍe̠.

Baṅdo̠ okoe̠ maraṅ sạnḍi

Bondok kate̠ suti khạnḍi.

Rosogo̠lla jilapi

Jo̠m kedae̠ uni rapi.

Alta ,sono- pauḍar

Taka lạgịt́ e̠m cuḍar.

Baḍae̠ e̠na ṭaka bạnuḱ

Raḱ ke̠dam khunuḱ khunuḱ.

Rit pit ar bạnuḱ ạkil

Hạnḍim ńuyet́ gujuḱ dhạkhil.

Tinạḱ din bam bagiy hạnḍi

Unạḱ din baṅ kulạḱ khạnḍi.

Nana hunạr ae̠ma do̠kan

Papoṛ, boṛa hae re sokan

Dãsãe koṛa tumdaḱ ṭamak

Hanko ńel̠kom damak damak.

 Teṅgun duṛuṕ hoṛaḱ bhiṛ

Calaḱ hoṛ  do̠ hir hir .

Katha tahẽle̠n dibire̠ ne̠s

Sajaoḱae̠ nãhãḱ raj be̠s.

E̠nre̠hõ dibi rạskạ tege

Paro̠m calao̠e̠n ạḍi bhage.

Landa ke̠dae̠ kheṭe̠ kheṭe

Rạskạ kedae ạḍi ate.

Cekayam e̠nte̠ re̠ṅgeć hoṛ

Kạmi lạgit́ o̠koe̠hõ bako roṛ

Baṅ molin le̠n e̠nrehõ mẽt́

Onate ban rạskaya ce̠t́

Dibi  ṭanḍi dãṛã o̠kte̠

Mon do̠ pase̠ć se̠rma coṭte̠.

Kạṭić gidrạwaḱ duluṅ gạḍi

Ṭhe̠pe̠ ṭhepe̠ hae̠re̠ sạḍe.

Jage kulạḱ biṛi cuṭi

Ce̠kayam  bạnuḱ jel kuṭi.

Ne̠s nãhãḱ  thoṛa thoṛa

Kalo̠m nãhãḱ jo̠to̠ pe̠ṛa

Jo̠mabo bhage̠ bhage̠

Sanam nãhãḱ mońj tege.

Jilạpi khạjạṛi ro̠so̠go̠lla

Aṅgro̠p jhaṅga ḍhilạ ḍhala.

Pạńci paṛhãṭ chapa sạṛi

Daṛanabon kuṭum baṛi.




Mit́ Bitạ Lać ar Cuput́ Sumuṅ Jiwi – 1

Mit́ Bitạ Lać lạgit́

Cuput́ Sumuṅ Jiwi lȧgit́

Dhạrtire̠ Manwabon Lạṛhại kan

Dhạrtire̠ boehabon kaphạriạḱ kan

Dhạrtire̠ jaejug babon tahen

Caḱbon tahen kan be̠sulukre̠

De̠bon cehaoḱ ma, de̠bon hudis ma

Mit́ bitạ Lać ar Cuput́ Sumuṅ Jiwi lạgit́

“Jhabare̠  daḱ mạnḍiń do̠ho̠ akada, jo̠mme̠ nãhaḱ” Surại do̠ ro̠ro̠ṛ tuluć oṛaḱ khone̠ oḍoṅe̠na. Surại apat Junu haṛam do̠ aćre̠n juạn ho̠po̠n Surại oṛaḱ khon oḍoṅo̠ḱe̠ be̠ṅge̠t́ got́ adea. Sukri le̠kanaḱ ce̠ple̠-ce̠ple̠ mit́ kandha re̠aḱ o̠ṛaḱ. Duạrre̠ ṭạṭi silpiń Junu ar Surạiaḱ o̠na ho̠po̠n ho̠po̠n, nacar nindhạn oṛaḱ o̠na Kusbạ ato lạgit́ jahan nãwã se̠ ạjgut jinis do̠ baṅ tahẽkana. Hẽ e̠ṭaḱ o̠ṛaḱre̠ do̠ tahen hoṛ jạstiko tahekana, ar Junu tạkin do̠ bar hoṛge. Junu ar Surại, apat ar ho̠po̠n.

Bhado̠r cando go̠ṭa ńindại daḱ akat́te̠ raca do̠ lo̠so̠t́te̠ paṭao̠ akan tahe̠na. Raca lo̠so̠t́re̠ Surạiaḱ pańja be̠ṅge̠t́aḱ tuluć Junu haṛamaḱ hudis do̠ tayo̠m se̠ć paro̠m calao̠ akan din se̠ć ruạṛe̠ntaea. Ạḍi sạṅgiń, mit́ isi bo̠cho̠r sạṅgińre̠ Junu haṛam mit́ṭe̠n po̠lso̠ po̠lso̠ muṭhạne̠ ńe̠l ńam ke̠da…..mittṭe̠n maejiuaḱ muṭhạn…Surại e̠ṅgataḱ muṭhạn…….aćre̠n ghirni – Mạtiaḱ muṭhạn. Ar …… luṭire̠ rimṭa akat́ cuṭi parko̠m kuṭhạre̠ o̠ta urić kate̠ uphar re̠ye̠ re̠be̠t́  kada. Junu haṛamaḱ luturre̠ mit́ isi bo̠cho̠r laha re̠aḱ katha bại bạite̠ gurlạuḱ e̠ho̠ṕe̠na- “Ma nuḱue ho̠bo̠rre̠n gidrạń jimạwam kana….be̠ste̠ harae̠m ar ….ar hara kate̠ khub mo̠ńj bạhu ạguae̠ tińme̠ so̠na do̠….” Gujuḱ lahare̠ Mạti do̠ Junue̠ me̠tade tahe̠na. Uni do̠ Surại ho̠bo̠r re̠ye̠ tahekana ar e̠ṅgatte̠t́ são̠geye̠ gitić akan tahena. Unre̠ Junu do̠ aćaḱ aṛaṅre̠ aćaḱ o̠nto̠r re̠aḱ sanam dulạṛ sanam bho̠rsa ar sanam daṛe samṭao̠ kate̠ aćre̠n ghirniaḱ cạndire̠ ti capo kate̠ye̠ dib le̠na…. “Alo̠m bhabnaḱa, alo̠m raga, Surại do̠ e̠ke̠n am motore̠n do̠e̠ baṅ kana; ińre̠n hõ kan geae̠; alaṅ bana hoṛre̠n kan geae̠. Ar Surại do̠ rajre̠n ho̠po̠n le̠kań do̠ho̠yea. Ar jahe̠r e̠ra le̠kan bạhuń ạguwae̠a”. Unre̠ Junui me̠nle̠da. Ar Sạrige Junuaḱ katha do̠ Junu geye̠ baḍae̠a se̠ sisirjạuiće̠ baḍae̠a je̠ Junuaḱ monre̠ jãhãn pap do̠ baṅ tahẽkana. Ar e̠nte̠ un jo̠khe̠n do̠ Junu takoge ato̠re̠n mạńjhiḱ koko tahẽkana. Junue̠ duṛuṕ akan no̠a o̠ṛaḱ do̠ un jo̠khe̠n go̠ṛa tahẽkana. Ar Junue̠ ro̠ṛle̠t́ onako katha o̠na re̠aḱ tahẽkan jae̠gare̠ do̠ ne̠tar raca tahẽkana; ar racare̠ lo̠so̠t́ ar lo̠so̠t́ ce̠tanre̠ Junure̠n e̠kaputạ ho̠po̠n Surạiaḱ Juạn pańja tahẽkana; o̠ka do̠ Junu ko̠ko̠r le̠kae̠ ko̠yo̠ḱ thir akat́ tahẽkan.

Junu haṛam do̠ be̠re̠t́ kate̠ jhaba khho̠naḱ ḍekciye̠ phe̠ḍ ke̠da. Ḍe̠kcire̠ ko̠de̠ lạpsi lo̠po̠r lo̠po̠r tahẽkana. O̠na mit́ṭe̠ć bạṭire̠ dul kate̠ ńuńue̠ dhurạue̠na. Pạhil do̠m ńu torageye̠ ạikạu ke̠da buluṅ ma bae̠ lagao̠ akat́. Buluṅ ṭoklaḱe̠ hạtṛạuke̠t́ ma ce̠t́ hõ bạnuḱ. Ạḍi haenisạs kate̠ ar hõ kurumuṭute̠ o̠na ko̠de̠ daḱ mạnḍige ńuńue̠ dhurạue̠na. Re̠ṅgeć jo̠khe̠ć do̠ sanamaḱge se̠be̠l gea. Junue disạ ke̠da ać juạne̠ tahẽkan o̠kte̠ go̠ṛo̠mte̠t́ e̠ra ạṛti-ạṛtite̠ gho̠re̠ e̠mae̠ kan tahẽna. To̠wa dahe ma e̠nte̠ ạṭhikan ho̠yoḱkan tahẽna, me̠nkhan Junu do̠ gho̠r ge jạsti doe̠ kusiaḱkan tahẽna; ṭaṭka urut́ sondhaṛ sondhaṛ re̠aṛ ghor, go̠ṭa hoṛmo re̠aṛ aṛgona. Are̠ laḱ khone̠ he̠ć le̠nre̠ mit́ jam bạṭi gho̠re̠ ńu lahae̠a tobe̠ ane̠ć jaṅgae̠ ạbuko̠ḱkan tahena. “Khub jom me̠ ya Junạ, (goṛomte̠t́ uni do̠ Junạgeye̠ me̠tae̠kan tahena) tobe̠ tho̠r bạhu hoko kusiyama” goṛomte̠t́ e̠rae̠ me̠tae̠kan tahena. Un jo̠khan do̠ jãwãe̠aḱ do̠ e̠ke̠n kondoram geko ńelet́ tahena. O̠nate̠ goṛomte̠t́ e̠ra do̠ Junu kakṛa le̠ka bae jo̠m rub-rubu ocole̠ khan bae̠ beret́ ocoae kan tahena. Junu ńe̠lko he̠ć le̠nre̠ do̠, Junu hońharte̠t́ do̠ Junuwaḱ kondoram khon do̠ Junu te̠koaḱ ḍhulạ ce̠tan re̠aḱ bạndige ḍher garte̠ doe̠ be̠ṅge̠tat́ tahena; ar pase̠ć o̠na ńe̠ltegeye̠ kusile̠na. Ar Bandorjuṛi Jugin Parganare̠n talaić ho̠po̠n-e̠rat namko̠ra naconiạ=gaenaha kuṛi Mạti do̠ Junu dạuṛa ce̠tan kho̠ne̠ phe̠ḍ le̠dea. He̠se̠ć se̠kre̠ć re̠aḱ mit́ṭe̠ć go̠ṭa bo̠cho̠r tayo̠m e̠ne̠ uni Surại……Junure̠n e̠kaputạ ho̠po̠n. Ar Mạti do̠ ae̠ma din Junu bae soṅge daṛeawadea; maṅgaṛ gupie̠ lahae̠na.

O̠kte̠ mit́ le̠ka baṅ tahena. Junu te̠koaḱ o̠bo̠sta hõ ńuro̠ḱ e̠hoṕe̠na. Pạhil do̠ o̠ṛaḱ re̠aḱ jho̠gṛa, kaka-goṅgo boe̠ha tala. Inạ tayo̠m bhạyạdi salaḱ jho̠gṛa; ar inạ tayo̠m hanko tora cikạ̃ṛ pinḍạ. E̠nte̠t́ ḍhulạ ce̠tanre̠ bạndi tahẽn khan do̠ budhu hõ onatege̠ te̠nkoḱa.

Go̠ṛa gudṛi khaliye̠na; o̠ṛaḱ duạr dhasao̠e̠na; ḍhulạ hõ rawale̠na ar mạńjhi man hõ calao̠e̠na. Rajre̠n ho̠po̠n le̠ka harakić Surại e̠ṭaḱ hoṛre̠n mĩhu-me̠ro̠m gupi gupite̠ye̠ harae̠na; ar nite̠ juạne̠n khan e̠ṭaḱ hoṛ ṭhe̠n din bhore̠ nalhale̠re̠ ane̠ć banar apa-hon mit́ be̠la kin ńu lo̠lo̠ḱa. Jahe̠r e̠ra le̠khan bạhu do̠ nit hõ buru paro̠mre̠ge me̠nae̠a ar o̠na katha do̠ e̠ke̠n Junu haṛamge̠ye̠ baḍae̠a; ar o̠na katha do̠ uniaḱ koṛamre̠ bursi se̠ṅge̠l le̠ka huruṅ huruṅoḱ kana.

Ol tungiak………………




HeliKapṭar

Se̠dae̠ khon ge manwa koaḱ cẽṛẽ le̠ka uḍạuḱ sana khon ge uḍa̠uḱ jahaj se̠ helikopṭar be̠nao̠ re̠aḱ hudis do̠ he̠ć akana. Hahaṛa katha do̠ hoyoḱ kana uḍạuḱ jahaj be̠nao̠ tayo̠m ge manwa kodo̠ usạra ar algatege se̠rmare̠ uḍạuḱ re̠aḱ ko kurumuṭu akada ar ae̠ma ae̠ma kạrigo̠lko uduṛ dhupuṛ akana. O̠ka ńe̠lte̠ helikopṭar be̠nao̠ lạgit́ bigganiko do̠ ko kukmu ke̠da se̠ sanake̠t́ koa o̠na do̠ hoyoḱ kana bakaḍulu (banglate do Foring) ńe̠l te̠. Ḍher hoṛgeko lại akat́a baṅma bigganiko do̠ bakaḍulu ńe̠l kate̠ ge helikopṭar ko be̠nao̠ akada. Dhạrti re̠ me̠naḱ ko uḍạuḱ ar le̠ńo̠ḱ ko modre̠do̠ e̠ke̠n bakaḍulu soṅge ge ńe̠l le̠kate̠ se̠ uḍạuḱ le̠kate̠ helikopṭar re̠aḱ do̠ milạu me̠naḱa.

Baḍayo̠ḱ kana pạhil do̠ France diso̠mre̠n hoṛ koge nonkan uḍạu calaḱ jahaj re̠aḱ ko guni bhạbi akada. bakaḍuluaḱ goṛhon muṭhạn ar uniyaḱ il te̠ uḍạuḱ re̠aḱ do̠ ḍher ko ạri bạndhi ke̠t́te̠ 1924 se̠rma re̠ Atiyen Winminch do̠ pạhil biḍạu le̠kate̠ helikopṭar be̠nao̠le̠t́a. O̠na tayo̠m te̠ bạṛti kae̠te̠ helikopṭar re̠aḱ muṭhạn, il, tho̠ṛa jae̠ga re̠ uḍạuḱ ar phe̠ḍo̠ḱ se̠ te̠ṅgo thir kate̠ hõ se̠rma re̠ uḍạuḱ re̠aḱ daṛe nonkan jahaj ko be̠nao̠ le̠t́a. Tobe hẽ ge, helikopṭar re̠aḱ tinạḱ mońj ar bhagete̠aḱ hoe̠ akan, jo̠to̠ge onko bakaḍulu ńe̠lte̠ge.

France diso̠m re̠aḱ nonkan be̠nao̠te̠ go̠ṭa dhạrtire̠n hoṛko bhaṛo̠le̠n re̠hõ, sạrige onko huḍiń bakaḍulu khon ge uskur ko ńam akada. Ne̠be̠tar dhạrti re̠ nana hunạr helikopṭar me̠naḱa, me̠nkhan jo̠to̠ ge bakaḍulu le̠kage be̠nao̠ḱ kana. Hoe̠ daṛeaḱa tayo̠m daram do̠ arhõ bo̠do̠l bon ńe̠l ńama.




Sulukrey jirạuena Diso̠m ren mare Ạn ạyurić Mukhiạ Rafiq-Ul-Haque

Mare Attorney General ar Supreme Court ren maraṅ ạnbepari barrister Rafiq-Ul- Haque do̠e jirạuena. Sanicar hilo̠ḱ setaḱ 8 baja tala seć diso̠m reaḱ maraṅ naṅgraha Dhaka reaḱ Ad-Din ho̠spiṭal reye go̠ćena.  Gujuḱ o̠kte uniaḱ umer do̠ 86 serma ho̠ylentaea.

Ho̠ṛmo̠ re mãyãm anjẽt́ ar umer lahanti reaḱ nanan ro̠gko̠te jạbune tahekante 16 O̠cṭo̠ber ńuhum Dhaka reaḱ Mo̠g bajar re menaḱ Ad-din ho̠spiṭal re bho̠rti ledea nui ạnbepariyić do̠. Ar o̠na ho̠spiṭal regey cikitsai hatao̠et́ tahekana.  17 o̠cṭo̠ber  tho̠ṛa mo̠ńj ńoḱe aṭlere uni do̠ chuṭi hatao̠ kate o̠ṛaḱteye rua̠ṛena. Menkhan tikin berge ar hõ ko̠ bhurti kedea. Daktar Ricmo̠nḍ Ro̠lanḍ Go̠mej aḱ tạṅkhere tahẽkana.

Niạ laha calao̠en jun cando̠re diabetes ko̠mlenre ho̠ṛmo̠ re muskile aṭkarlenre o̠na ho̠spiṭalreye bho̠rti ICU re cikitsae hataet́ tahena. O̠nre hõ bo̠gelena.

Barrister Rafiq-Ul- Haque  do̠ 1935 serma reaḱ 2 No̠vember Ko̠lkata reaḱ Subarno̠pur ato̠reye janamlena. Uni do̠ 1990 serma reaḱ 07 April kho̠n o̠na serma reaḱ 17 December dhạbić diso̠m ren Maraṅ Ạn ạyurić Mukhiạ hisạbte dạyike purạuleda. Uni do̠ diso̠m ren 06 no̠. ạn ren maraṅ ạyurić mukhiạe (Attorney general ) tahekana.




Gapa do̠ MOHA OSṬO̠MI

Gapa do̠ Hindu boeha koaḱ sanam khon maraṅ porob Dorgạ Moha sṭomi Ạḍi jakjo̠mo̠k se̠le̠t́ teheń do̠ cabae e̠na soptomi pujạ orcona. Gapa do̠ Moha stomi. O̠na din Ma Durga re̠ pa̠tia̠u akanko do̠ O̠ṛaḱ re̠ tahẽ kate̠ geko pujạ orconaea. Sokolbar se̠taḱ khon pạńji re̠aḱ le̠kate̠ bo̠lo̠ ar soptomi re̠aḱ pujạ orcona do̠ hoe akana. Man manot kate pạtiạu akanko do̠ Onjoliko hataoa. Menkhan Corona le̠kan maraṅ muhinko he̠ć paṛao̠ akan te̠ ne̠s bo̠cho̠r do̠ Onjoli hatao re̠aḱ ạt samaṅ so̠do̠r do̠ bạnuḱa, me̠taḱme Television ar Facebook se̠ćte̠. Pạtiạr akanko do̠ o̠ṛaḱ re̠ duṛuṕ kate ge Onjoli e̠moḱ re̠aḱ kathako so̠do̠r akada Baṅgladesh Puja Manao Porishod re̠n Manotanko. Pạhil re̠ pasnao̠ akan Moha soptomi din do̠ tikinre̠ ae̠ma Monḍop rege corona khon rukhiạ ńam lạgit́te Disạm-jạtiạriko ar go̠ṭa dhạrti re̠ suluk ńam lạgit́ koejoṅ do̠ hoe akana. Baḍae̠ me̠naḱa je̠, corona le̠kan maraṅ muhin viruse rog khon bańcao̠ḱ lạgit́ niạ se̠rma do̠ ae̠ma dho̠ro̠m onusthan kore ge khaṭo te̠ko hoe ocoe̠da. Ạyuṕ pujạ orcona kate̠ ge bo̠nd tahẽna pujạ monḍop do̠. Baṅ tahẽn kana ạricạli se̠ e̠ne̠ć ser̠eňko. Manowa koaḱ jarwaḱre je̠mon samajik sạńgiń manao̠ ar hoṛmo̠ rukhiạ lạgit́ ạn ko manot kate̠ Durgạ Pujạ re Proshad e̠m hạṭiń ar Bijoe̠a Doshomir Shovajatra hõ bond hoe akana. Gapa do̠ Mohastomi pujạ, Robibar se̠taḱ do̠ pujạ hoe kate Maraṅ Mohanobomi pujạ ar so̠mbar se̠ṭaḱ do̠ Debi basan se̠ćte̠ mucạdo̠ḱa. Niạ se̠rma do̠ Debi doe̠ he̠ć akana Dolai are calaḱa hạti re̠ de̠ć kate. Baṅgladesam Pujạ Udjapon Porishod re̠aḱ mucạt́ information le̠kate̠ niạ se̠rma do̠ go̠ṭa disạm re̠ 30,232 goṭen monḍop re̠ durgạpujạ hoyoḱ kana. Calaoe̠n se̠rma re̠do̠ goṭa disạm re̠ durgạpujạ re̠aḱ monḍop tahẽkana 31,398 go̠ṭen. Calaoe̠n se̠rma khon niạ se̠rma do̠ 1,175 go̠ṭe̠n monḍop kom akana. Ona chaḍa Dhaka re̠ge niạ se̠rma re̠aḱ pujạ monḍop do̠ 233 goṭe̠n. Calaoe̠n se̠rma do̠ tahẽ kana 237 go̠ṭe̠n. Ar Dhaka jilạ re̠ko pujạ edako 740 go̠ṭe̠n.

Source; BSS




Amnurare̠ Kolhe Ạdibạsi kuṛi gidrạko online talate siknạt goṛoko ńam keda

KORONA mãhãmạri okte̠ re̠aḱ goṛo sopohot́ ar oloḱ paṛhao̠ḱ calao̠ idiy lạgit́ nacar Kolhe kolej Kuṛi gidrạko Online Meeting talate̠ no̠a ge pạhil dhaote̠ Smart phone ar Tabitha Foundation ar RCC do mit́ṭe̠n Desktop Computer  noko gidrạko trainingte gạkhuṛko lạgit́e̠ ńam keda.

Calaoe̠n Lukhibar hiloḱ ńuhum 7 baja okte̠ mit́ṭe̠n Virtual Meeting talate̠ no̠a 5 goṭen kolejre̠ paṛhao̠ḱkan kuṛi gidrạ koaḱ tire calako akhṛare̠ peṛa ar manotanko seṭerko tahẽkana Rotary Club of Rajshahi Padmare̠n Mn. President Saroar Jahan Sohel Tabitha Foundation re̠n Director Mr.Stephen Soren, BNELC Rajshahi Circle ar Amnura Bible Seminary re̠n Principle Rev.Soban Kisku. ̣No̠a Goro sopohot́ do Tabitha Foundation, RCC Amnura aḱ saṕsor ar Rotary Club of Kawran Bazar Dhaka ar Rotary Club of Rajshahi Padmawaḱ g̣oṛo sopohot́te̠ hoe purạu akana. Sodor tahen kana noko kolhe kuṛi gidrạ do no̠a KORONA khạtirte School Kolejko bondge menaḱte ako oṛaḱ korege ko tahe kana ạuṛiaḱge, ado noko gidrạ koaḱ oloḱ paṛhaoḱ jemon alo teṅgo tahen no̠a hudis kate̠ 3 cando re̠aḱ mit́ program do̠ ehoṕ hoe akana Amnurare̠, No̠a oktere nonḍe do noko Basic computer, tailoring, ar English Grammar ko ceda, ado School/Kolej jhić ruạṛlen khan arhõ ko ruạṛa.




Ńuhum seć jalapuri ḍhipe parom daṛe̠aḱa hoedaḱ

Uttạr-Pạchim baṅgla Jalapuri (Bongopsagor) ar ona aḍepasere̠ menaḱ hoedaḱ do̠ teheń ńuhum amdaj 6 baja seć ona re̠aḱ aḍepaseko parom kate arhõ e̠r̠aḱ seć sen pasnao̠ daṛe̠aḱa. Ar o̠na khạtir te Dhaka, Khulna, Barisal, Chitagang, Sh́́ylet, Mymenshing, Rangpur ar Rajshahi Bibhag re̠aḱ ḍher jaega kore muruk khon arhõ bạṛti muruk daḱ ar ona são hoedaḱ hoe daṛe̠aḱa mente hoedaḱ Ạpise baḍae oco akana. Teheń sokolbar tikin 1 baja okte no̠a kathae lại sodor keda Hoedaḱ ạpis.

No̠a khạtirte Koksbajar(Cox bazar) ar Moṅgla jalapuri ghaṭ do̠ 3 no̠ husiạr jhạnḍi uduḱ lạgit́kin men oco akana, note ona hoedaḱ bhitrire̠ 44 kilomiṭar bhitrire̠ hoe re̠aḱ tạpiste̠t́ tahẽn kana 40-50 kilomit̠ar ar ona do hoedaḱ birbão̠ te pherao̠ḱ kana

O̠nate̠ utạr jalapuri ar khạndri sećte̠ hoako sasaṕ ko calao ̠ akan sanam lạukạre̠n lạuṛiako do̠ tayom daram jahan khobr ạuri ńam hạbić aḍ se asrae akan jaegare tahen lạgit́ko baḍae oco akana.

Source:Banglar jonopod




Tayo̠m

Santal ho̠po̠n tayo̠me̠nako,

O̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱre̠

Santal koko tayo̠me̠na

Kạmi kaj kore̠ge

Beret́pe jo̠to̠ santal ho̠po̠n

Mo̠n re̠aḱ jạpit́ khon

E̠ṭaḱ jạtikoko Lahaḱ kana

Abo do̠ tayo̠mge.




KORONA Ajar re̠aḱ teheńaḱ Khbor

Mãhãmari KORONA Viruste jạbun kate̠ nit hạbićte̠ goṭa dhạrtire̠ goće̠n koaḱ lekha do̠ 11 lakh 29 hajare parom keda. Ar No̠a ruạre̠ko jạbun akan hoṛaḱ lekha do̠ nit 4 kạruṛ 10 lakh 29 hajar hoe akana. Teheń do̠ noa Mãhã mạri ruạ teko jạbunena arhõ 3 lakh 81 hajar hoṛko ar dhạrtiko bạgiyada 6 hajar 141 hoṛ.

World Omiteraḱ tumạl lekate̠ Bud hiloḱ setaḱ hạbićte̠ goṭa dhạrtire̠ KORONA te jabun akan hoṛaḱ lekha do̠ 4 kạruṛ 29 hajar 279 hoṛ ar goće̠n hoṛaḱ lekha do ̠ hoe akana 11 lakh 29 hajar 492 hoṛ. Ar No̠a Maraṅ mãhã mạri ruạ khon phạriạ kate̠ gharonj teko ruạṛen hoṛaḱ lekha do̠ 3 kạruṛ 6 lakh khon bạṛtige.

Gota dhạrtire nit hạbićte KORONA te jạbun kate joto khon bạṛtiko nosṭo akana Amerikare̠, O̠na diso̠mre̠ nit hạbićko jạbun akana 85 Lakh 20 hajar 307 hoṛ arko goć e̠na 2 lakh 26 hajar 149 hoṛ.

Dosar lekhare  menae Bharot Diso̠mre̠ nit hạbićte̠ko jạbun akana 76 lakh 49 hajar 158 hoṛ ar nit hạbićteko goće̠na 1 lakh 15 hajar 950 hoṛ.

Source: BD Protidin




Phenire̠ Ạdibạsi Kuṛi gidrạwaḱ bar dhao beabruk/Konac(Dorson), 2 hoṛaḱ giriptar.

Phenire mit́ ạdibạsi kuṛi (18) bar dhao konac re̠aḱ lạliste̠ 2 hoṛko giriptar akat́kina pulis,nuking dokin hoyoḱ kana Md. Riaj ar uṕ geget́ić kạmiạ Choṭon Chandra Sil.

Pulis ko meneda uni ạdibạsi kuṛi do Khagṛa chuṛiren kanae̠.Robibar ńindạ gharońjre̠nko sãote̠ kaphạriạ kate̠ ona hiloḱ ńindạ 1.30 seć Phenitey heće̠na. Unire̠n mit́ gate kuṛi Pheni caṛipurre̠ Bisik ṭoṭhare mit́ sạlai Phektori reye kạmia. Uni do Bisik calaḱ khạtir Mohipal khon Riksa calao̠ić Riajaḱ Riksarey deće̠na, Riaj uni do Bisik calaḱ katha menkate Pheni Pouro ṭoṭha 12 no. word re̠aḱ  Moktar baṛi ṭoṭhare idikate ńindạ 2.30 okte konac kedea mente uni kuṛi do pulis ṭhene lại keda.

No̠a okte̠ uni kuṛi raraḱe̠ ehoṕe̠n khan Riaj do uni arhõ Bisik seće mohnḍa kedea. Noa okte pheni sodor re̠aḱ Amtoli hor re̠aḱ mucạt́ ṭhen uṕ geget́ić Choṭon do Riksa khon uni phrḍ kedete sor re̠aḱ mit́ṭen or̠ḱ teye idikate̠ uni hõe konac kedea. Sombar do uni kuṛi Pheni Moḍel thanate senkate mit́ mamlae dạkhil keda, ona ńindạge pulis do ńindạ amdaj 8 baja okte Moktar baṛi ṭoṭha sorre dewanganj re̠aḱ mit́ mes khon Riaj ar Amtoli re̠aḱ koloni khon Choṭon ko giriptar ket́kina.

Pulisko meneda Riksa calao̠ić Riajaḱ oṛaḱ do Lukhipur jilạ re̠aḱ komol nogorre, uni do pheni dewanganj Babul Mia aḱ oṛaḱreye tahena.Uṕ geget́ić Choṭon Pheni pouro Ṭoṭha 12 no. word hajari Road ṭoṭhare̠ mit́ selun reye kạmia. Uni do Chitagang Sitakunḍu dhormopur atore̠n Somir Chandra Silre̠n koṛa kanae.

Source: kalerkantho.com