Mit́ Bitạ Lać ar Cuput́ Sumuṅ Jiwi – 2

Surại do̠ bajar re̠aḱ he̠nde̠ ḍaharre̠ de̠ne̠ banar re̠aḱ mo̠ńj mo̠ńj o̠ṛaḱ ạḍi hahaṛate̠ ṭo̠ya le̠ka cahaṕ kate̠ koyoḱaḱ tuluće̠ taṛam idie̠t́ tahẽna. Apat́te̠t́e̠ me̠n akawade tahẽna; “Sorkal bạbu ṭhe̠n calaḱme̠. Unige alaṅre̠n ukil do̠. Ạḍi maraṅ ukil kanae̠. Khạṭige no̠a mamlare̠ doe̠ jitạulaṅa. Lahare̠ge mõṛẽ isi ṭakae̠ koe̠ lidińa; o̠ne̠ apho̠r khe̠t bạisạu kateń e̠madea. Alaṅaḱ tho̠r inạ motoge khe̠t do̠ tahẽkana. Ado̠ ma nãhãḱ mamla laṅ jitạu le̠n khan ma sanam khe̠t ruạṛ talaṅa. Jo̠gaṛ leda  uniaḱ tire̠ do̠ kạṭić khonge ṭo̠ḍo̠r tahẽkana. Surại ać babae̠ lại akawade tahẽkana baṅma Surại e̠ṅgat gujuḱ jo̠khe̠n Surại apate̠ humạn ocoledea je̠, uniaḱ hạsli re̠aḱ do̠ ṭo̠ḍo̠re̠ be̠nao̠ ocoya Surại lạgit́. Surại ać towa dareaḱ umul ar muṭhạn do̠ bae disạya nase hõ; me̠nkhan jahatin jahatinre̠ ạḍi gạhirte̠ye̠ hudis le̠khan se̠ eṅgatte̠t́aḱ rup disạ ńame̠ me̠njoṅ khan mo̠ne̠ reaḱ khandri hạbić ạḍi ṭo̠nḍaṅgeye ạikạua ar o̠nkan o̠kte̠̠ o̠na ̣ ṭoḍo̠r ać gogowaḱ se̠s cinhạ ạḍi tanmane̠ ṇ́e̠la; e̠nkathae̠ o̠na ṭo̠ḍo̠rrege ać gogowaḱ rup do̠ tol akana. Ar o̠nka e̠skarre̠ o̠na oyoṅ urić kate̠ hanapuri akan eṅgatte̠t́ babo̠t hudisre̠ Surại mo̠nere̠ ạḍi suluk ar bhorsae̠̣ ạikạuet́kan tahẽna. Me̠nkhan jumi bańcao̠ lạgit́te̠ ać go̠go̠waḱ se̠s utạr cinhạ hoe̠ ạkhriń ke̠da. Aćre̠n dulạṛiạ janam datawaḱ cinhạ hõ mẽt ́khone̠ danaṅke̠da. Kacahạrire̠ sahe̠b samaṅre̠ calaḱ re̠ Surạiaḱ ko̠ṛam do̠ dhak dhakao̠e̠n tae̠tey te̠ṅgo thire̠na. Saheb hõ ukil bạbu le̠ka ce̠tatko coe̠ kuli kedea. Me̠nkhan. Bo̠to̠r bo̠to̠rte̠ e̠nhõ o̠na pinḍạ seće̠ se̠n sore̠na ar jo̠ṛhat kate̠ Surại do̠ bae bujhạu le̠t́te̠ amdajte̠ge tho̠ṛa hoṛte̠, tho̠ṛa baṅgla-hindite̠ye̠ ro̠ṛ ke̠da. O̠kaṭaḱ katha re̠aḱ ce̠t́ jobabe̠ e̠mle̠da o̠na hõ bae̠ disạe̠da Surại, e̠ke̠n mit́ṭe̠ć kathageye̠ disạ ke̠da; khub be̠ste̠. Kacahạri khon o̠ḍok kate̠ Sorkal bạbu ukil tinre̠ ruhe̠de tuluće me̠tadea! “Am do̠ amte̠ge amaḱ mamla do̠m harao̠e̠na. Jumi do̠ bam ńama. Jumi do̠ am kakage̠ye ńam ke̠da. Me̠n calaḱme̠.” Ar Surạiaḱ koṛamre̠ ceṭer ńure̠n le̠kae̠ ạikạu ke̠da. Tarasiń o̠kte̠ gade̠l hoṛ talare̠ se̠toṅre̠ teṅgo kate̠ hoye̠ ạikạu ke̠da ać kathae̠ kaṛaṅ ńutre̠ ajana bir talare̠ye̠ bo̠lo̠ at́ akana o̠kare̠ do̠ e̠ke̠n jo̠jo̠m janwarko me̠naḱko. O̠nḍe̠ khon Surại do̠ so̠jhe o̠ṛaḱ seće̠ mohnḍae̠ana.  Tayo̠mre̠ kakatte̠t́ takoaḱ landa bis le̠ka uniaḱ luturre̠ bo̠lo̠e̠na. Togoć daṭa kate̠ ạḍi hae̠ nisas kate̠ ạḍi cand-candte̠ o̠nḍe khon doe̠ pharake̠na. Surạiaḱ monre̠ do̠ e̠ke̠n mit́ṭe̠ć kathage bharḍo̠ le̠ka gurlạuḱkan tahẽna, “Ce̠kate̠ iń do̠ o̠na roṛ bạń ce̠t́ le̠da o̠ne̠ Sorkal bạbu ar sahe̠bkin roṛe̠t́ kan? Ce̠daḱ unkin do̠ ińaḱ pạrsite̠ baṅkin kuli lidińa? Ce̠daḱ! Ce̠daḱ!! Ce̠ka ińaḱ do̠ste̠ o̠laḱ bạń ce̠t́ le̠da? Se̠, iń babawaḱ do̠ste̠? Se̠ bana hoṛaḱ do̠ste̠? Se̠ o̠koe̠ e̠ṭaḱ hoṛaḱ do̠ste̠?” Surại do̠ bae̠ hudis ńam daṛeada o̠ko̠e̠aḱ do̠ste̠ teheń no̠a o̠bo̠sta ho̠ye̠ntae̠ do̠. Ar sojhete̠ as chuṭạu kate̠ ańjo̠m ce̠t́ kathate̠ aćtegeye̠ roṛana, “Ińaḱ kopalre̠ no̠age me̠naḱa, iń do̠ń ce̠kaya?” Me̠nkhan o̠na são̠ são̠tege ać disại bho̠r khon nit hạbić re̠aḱ paro̠makan dinko Surạiaḱ mẽt́ samaṅre̠ tiryạue̠na, me̠ro̠m gupi, bhiḍi gupi, mạhindar ar …..ar hõ ce̠t́ko coṅ. O̠lo̠ḱ re̠aḱ, iskulte̠ calaḱ re̠aḱ opso̠rge bae̠ ńam le̠da Surại. E̠ke̠n lać bhe̠d regeye̠ tahẽye̠na Surại, ce̠kate̠ o̠lo̠ḱe̠ ce̠da? Nindhạn hoṛaḱ ko̠pal hõ nindhạnge tahẽna pase̠ć. Purub nakha se̠rmare̠ rimil do̠ he̠nde̠ idiḱ kana. Siń cando hõ cãkre̠ye̠ bạisạue̠na. Surại do̠ e̠skar suṛuć sinić horre̠ bhucuṅ-bhucuṅe taṛam idiye̠da. Po̠roe̠-po̠roe̠ daḱ ńurade̠ khan thoṛa re̠aṛ machae̠ ạikạu ke̠da, e̠nte̠ uniaḱ ḍanḍa ce̠tanre̠ jahan kicrićge baṅ tahẽ kana. Puruạ hoe̠ re̠aḱ re̠aṛte̠ Surạiaḱ koṛam re̠aḱ se̠ṅgel do̠ ar hõ ạkul bạkuloḱ eho̠ṕe̠na. Uni do̠ muruk kate̠ canḍ-canḍ taḱṛame̠ dhurạue̠na je̠mon usạra o̠ṛake̠ tiog ar ać baba, aćaḱ koṛam re̠aḱ joloḱ se̠ṅge̠le̠ uduḱae̠. Jumi re̠ć ocoḱ re̠aḱ kathae̠ lạiạe̠ ar ać baba salaḱ mit́te̠ mẽt́ daḱe̠ joroe̠. E̠nte̠ nit do̠ Surại ṭhe̠n aćaḱ daṛe ar mẽt́ daḱ chaḍa ce̠t́ puńjige bạnuḱa. Sanamaḱe̠ siboṛ oco akana. Poroe̠ poroe̠ khon bại bạite̠ daḱ do̠ mo̠ṭa idie̠na. Ar tho̠ṛa ghạṛi tayo̠m do̠ jho̠mo̠r jho̠mo̠r dadaḱe̠ e̠ho̠ṕ ke̠da, ar Surại do̠ o̠na ńut horre̠ khadar khapar mit́ mohnḍa taḱṛamtege me̠nae̠a.




Baḍae̠jo̠ṅ-01 Kulup Cho̠ṛan

Goṭa dhạrtirege kulup choṛan reaḱ bebohar ḍher thoṛa menaḱa. oṛaḱ duạr, office, gạḍi se emanteaḱ rehõ kulup choṛan reaḱ jạruṛ bujhạu akana. Kulup choṛan leka ḍher do̠ ar cet́ hõ baṅ laṛcaṛ akana. Paseć re̠ sendra tedo̠ mit́ goṭaṅ hõ babon ńama oṛaḱ re kulup choṛan bạnuḱa? Nana hunạr ar ḍhena-lạṭu hõ mẽt́ re paṛaoḱa. Baḍae reaḱ bon kurumuṭua ce̠kate̠ ar o̠kare̠ pạhil kulup choṛan do̠ be̠ho̠har le̠na. Amdaj ḍhe̠r hajar bo̠cho̠r lahare̠ mit́ ạkilan hoṛge kulup choṛane̠ be̠naole̠t́a. Tobe̠ hẽge Misor (Egypt) diso̠mre̠n hoṛkoge akoaḱ oṛaḱ kore̠ kulup ko lagao̠e̠t́ tãhẽkana. O̠nko do̠ kulup jhić lạgit́ hõ mit́ le̠kan choṛan ko be̠nao̠le̠t́a. Misor diso̠mre̠ do̠ un o̠kte̠ kaṭ re̠aḱ kulup ko be̠nao̠et́ tãhẽkana. O̠na do̠ kaṭ re̠aḱ palla sãote̠ko jilạt́ kaṭ kan tãhẽkana. O̠ka se̠ćre̠ khil tãhẽna, o̠na se̠ć khonge kulup do̠ko kulupe̠t́ tãhẽkana arko jhiće̠t́ kana. Ḍher din tayo̠m onkoaḱ kuluṕ choṛan khon hõ mońj ar ke̠ṭe̠ć kulup choṛan do̠ Greece diso̠mren hoṛko kurumuṭu ke̠da.

O̠ka se̠ć khon khilạn e̠mogoḱ ho̠yo̠ḱ kan tãhẽkana, o̠na khon e̠ṭaḱ se̠ć te̠hõ kuluṕ do̠ko jhić daṛe̠aḱ kan tãhẽkana. Ne̠be̠tar ce̠t́ le̠ka kulup re̠ choṛan bo̠lo̠e̠ lạgit́ bhugạḱ me̠naḱa, un o̠kte̠ rẽhõ tãhẽkana. Bhugạḱ khonge mẽṛhe̠t́ re̠aḱ hũk ko bo̠lo̠ye̠t́ tãhẽkana. O̠na tayo̠m bhitri re̠aḱ khil ạcur kate̠ ko kulupe̠t́ tãhẽkana, noko hoṛ koaḱ choṛan do̠ kubạ ge tãhẽkana. choṛan re̠aḱ muṭhạn do̠ ṭhik datrom le̠ka ńe̠lo̠ḱge. lạṭu utạraḱ choṛan do̠ 3 feet jeleń ge. Hoṛ kodo̠ choṛan ko go̠ḱ baṛae̠t́ tãhẽkana. Rom diso̠mre̠n hoṛkoge pạhil do̠ kạtić kulup choṛan ko be̠nao̠ke̠t́a. kạṭić ko be̠nao̠ akat́te̠ sạrige jo̠har ńam le̠k kanako. Ro̠man koge lạṭu-kạṭić ar ae̠ma le̠kanaḱ kulup choṛan ko ạguakat́a. No̠ako hijuḱ lahare̠ jo̠to̠ kulup ge kapaṭ sãote̠ jilạt́ tãhẽn kan tãhẽkana. Mit́ duạr khon e̠ṭaḱ duạr re̠ do̠ bạṅko lagao̠ daṛe̠aḱ kan tãhẽkana. Roman koge judạ judạ kulup ko be̠nao̠ akat́a, kusi leka jo̠to̠ jae̠ga re̠ge ko idi daṛe̠aḱ kan tãhẽkana. Jãhã le̠kan duạr re̠ge se̠ sinduk kore̠ hõ ko siń daṛe̠aḱ kan tãhẽkana, choṛan do̠ huḍiń ge tãhẽkana. Hoṛko do̠ kạṭuṕ re̠aḱ mundạm le̠ka ko ho̠roḱe̠t́ tãhẽkana, menek ti re̠aḱ horoaḱ me̠nte̠ge ko le̠khae̠t́ tãhẽkana. Ar nito̠ḱ do̠ dhạrti re̠aḱ ae̠ma diso̠m ge mo̠ńj ar keṭeć kulup choṛan ko be̠nao̠e̠t́a. Ńe̠lo̠ḱ kana nombor anaḱ ar cumuk kulup hõ bajar re̠do̠ ńamo̠ḱ kana.




Dinajpurre̠ mit́ dinte bar Ạdibasi maejiuko Konac (Dhorson) ket́kina

Dinajpurre̠ Mit́ dinte̠ barea Adibạsi maejiu bạṛić hoṛko hotete̠kin konac (dhorson)  oco akana calaoe̠n bud hiloḱ no̠a do̠ hoe akana bar ṭhãi re̠ no̠a ghoṭnare̠ pulis do onko bạṛić hoṛko aṭok akat́koa.

Onḍe̠nko hoṛ ar pulis ṭhe̠n khon baḍae̠ akana Nobabganj Upojilạ re̠aḱ Torpon ghaṭ golabaṛi atore̠n mit́ hoṛmo nijor (Protibondhi) kuṛi gidrạ eskar oṛaḱre̠ ńam kate̠ konac (dhorson) kedea atore̠n Lal Hembrom re̠n koṛa Komles Hembrom(30). No̠a ghoṭnare̠ uni kuṛire̠n apatte̠t́ Nobabganj thanare̠ mit́ mamlae emket́te̠ Komles Hembromko saṕ kedea.

Arhõ inạ dinge ona upojilạ re̠aḱ Carlipara atore̠n mit́ ạdibạsi bạhukuṛi oṛaḱre̠ eskar ńam kateye konac (Dhorson) kedea noa atote daṛane heć akan Gaibandha Jilạ Gobindoganj upojilạ re̠aḱ Cangura atore̠n Bicạr Hembromre̠n koṛa Gonesh Hembrom (25) ar no̠a kạmireye̠ goṛoade tahẽkana uni saõte hećlen ać sãotenić Khudu Mardire̠n koṛa Onik Mardi (25)

No̠a oktere̠ uni bạhu kuṛi doe̠ kạumạuket́te̠ atore̠n hoṛ kodo̠ heć kate̠ Gones Hembrom ar Onil Mardi saṕ kate̠ pulis ṭhe̠nko  soprot ke̠t́kina. No̠a ghoṭnare̠ uni bạhu kuṛi aćge badi hoekate̠ thanare̠ mamlae em akada.

No̠a judạ judạ banar ghoṭnare̠n saṕ oco akan kodo hajot teko kol oco akana mente baḍae̠ oco akana Nobabganj thanare̠n SI (Todonto)  Md. Samsul Alom.

Source- Jonojatir kontho




Tanorre̠ Santal kuṛikoaḱ phuṭbol haparao̠

Teheń 30 October 2020 Rajshahi Jilạ re̠aḱ Tanor thana Badhair pargana porisodaḱ sapṛao̠te̠  Badhair Union re̠aḱ Ramdebpur (Guccho Gram) Sarkari Primary Iskul Maṭhre̠  Adibasi Santal kuṛi koaḱ Mit́ din re̠aḱ (One day) Phuṭbol  khilạḍ haparao̠ ạḍi rạskạ ar jakjomok selet́ hoe purạu e̠na, No̠a khilạḍ haprao̠re̠ moṭre̠ 8 goṭe̠n atore̠n Santal kuṛi phuṭbol khilạḍiạ gãotako selet́lena, O̠nko selet́le̠n joto gão̠ta re̠n sanam kuṛi phuṭbol khilạḍiạ koge ạḍi muruk ar kurumuṭute̠ ko khilạḍena tobe mucạt́re̠ do̠ Dhamdhum santal kuṛi khilạḍiạ ko 1 golte̠ bhagao̠ ket́ kote̠ Atahạr santal kuṛi khilạḍiạko jitkạr  Siropako hameṭ keda, No̠a khilạdre̠ pạhil Siropa do 4,000/- ar Dosar Siropa do 3,000/- Taka tahẽkana,Khilạḍ re̠aḱ Siropa cal-Capat́ akhṛare̠ Maraṅ peṛa lekare̠ seṭere̠ tahẽkana Badhair Union Porisodre̠n Mn. Chairman.Ataur Rahman, Bises peṛa lekate̠ Ramdebpur Iskul re̠n Sabhamukhiạ Mn.Samsul Haque,Badhair Union Pargana-Mn.Raimon Murmu (Ram) arhõ no̠a ṭoṭhare̠n ae̠ma manotanko selet́ko tahẽkana.




Ḍumkạre Santali pạrsi Roman haropte Siknạt ar Rajbhasa lạgit́ akelan koaḱ Memorandum e̠m cal

Ho̠la 29aḱ Okṭobor 2020 tạrik Bharo̠r diso̠m Jharkhand reaḱ Ḍumkạre SLCA ren rạsiạko Adivasi Buddhijivi Manch ren Founder President Mn Premchand Murmu ko ńapamkedea ar Chief Minister Mn Hemant Soren ńutum, Santali pạrsi Roman harop beoharkate o̠loḱ paṛhaoḱ ar Santali pạrsi mit́ Rajbhasa benao babot Memorandum ko e̠m caladea. Uni soṅgete Tribal Advisory Council, Jharkhạṇḍ ren Founder President Mn Ratan Tirkey, AJSU ren Founder Member Mn Prabhakar Tirkey tạkin hõ̠kin tahẽ̠kana.
Unko do̠ Memorandum re o̠lakan kathako manotan Mukhiạmontri oṛe-oṛpat́ lạikate bujhạu ocoye reaḱko kạmia menteko lạikeda. Arko menkeda je noakin bab ãṅgoc ocoe lạgit́ unko do okaṭaḱ hõ bin leṭeć do bako bạgiaḱa. SLCA se̠ć kho̠n Mn Barnabas Bhusan Kisku, Mn Ignasius Marandi, Mn Manuel Soren, Mn Michael Hansdaḱ, Adv Samson Murmu ar Ḍumkạ kho̠n Dr Sushil Marandi, Dr Michael Marandi, Dr Joy Raj Tudu tako hõko tahẽkana.
Santal Parganakoren sanam Santali pạrsi duḱlạṛko lạgit́ noa do mit́ sonero ạtge tahẽkana one oka daraete Ḍumkạ re heć ńapamkate nitaḱ Sorkarren Uji do̠l hotete Santali Roman Harop babot bhab ãṅgoc reaḱ bhorsa ńamen.



Ḍ A H A R

 Bhul ḍaharte  taṛam taṛamte

Oktei jurite kunạmi bagwan bạgikate

Ạḍi jhạliń laha heć en

Kạṛuṅ ńutre noa ḍahar ma iń

Bạń oromet́  kan!

 

Terdeć marsal bạgi kate

Iń okoreń teṅgo akan?

Noa ma ińaḱ ḍahar baṅ kan

Tobe cekate rilạmala ḍaharteń ruạṛa ?

Ňu-bul pharnao hoṛmo lekań

Aṭkaret́ kan.

 

Ińaḱ daṛema bại-bạite cabaḱ kan

Bạń baḍae jạdu – mantarte —

Nit ińma sãota  teṅgokate

Sãota  juḍạsi hoe ma

Bạń bis kate

Bhiṛkạu kane.

 

Baṅkhan iń ma sãota-gãota ren

Dulạṛiạko metạń kan  tahen

Menkhan nui dare nạṛi  sãotage

Bạń baḍaea tinạḱ jugiń

Ekal sãotaren bạiri hoe kate

Hiskạ umul latar re

Tạṅgiń tahena—

Noa joto eṛe- toṛe khon

Bańcao  ḍahar do cet́

Eset́ cabaena?

 

Mengeạń iń ol

Ru katege ḍhol.

Oka rebań chapae

Noṅka tegeń gapae.

 

Oloḱ hoṛma menaḱkoge

Sadhuram murmu khon hõ bhage

Oloḱ pạilạre aema jol

Okaṭaḱ horop tebań ol.

Olciki, Roman baṅ do Baṅgla

Okaṭaḱte bań ol iń thoṅla.

Noa bhạbit te baṅ hoelen ol

Ạuri ru rege tapaṕen ḍhol.

 




Siknạt gão̠ta kore̠naḱ chuṭi 14 November hạbić baḍhao̠ hoe akana

Siknạt gãota kore̠naḱ calaḱkan bond do̠ darakan 14 November hạbić baḍhao̠ hoe akana, teheń Lukhibar mit́ virtual khobor uchạn okhṛare̠ no̠a kathae̠ lại sodor keda Siknạt Montri Dipu moni.

Teheńaḱ no̠a virtual dupuṛuṕre̠ Dipu Moni do̠e̠ menkeda khaṭo machate̠ Siknạt gão̠tako jhić re̠aḱ hudis calaḱ kana, tobe sanamaḱ koge obosta ce̠t́leka tahena ona ńel kate goṭa hoyoḱa. Diso̠mre̠ KORONA Virus karonte̠ calao̠e̠n 17 March khon joto le̠kan siknạt gão̠ta do̠ bond me̠naḱa. O̠na bond do̠ ae̠ma dophate̠ darakan 31 October hạbić e̠m juṭić akana.

KORONA re̠aḱ no̠a halot ia̠te̠ ḍher din khon siknạt gão̠tako bond me̠naḱ khạtir diso̠mren amdaj 4 kạruṛ pạṭhuạ gidrạko oloḱ paṛhao̠ḱ re̠aḱ muskil re̠ aka akan me̠naḱkoa.

No̠a muskil dosare̠ mahasoe̠, gidrạko ar Go-Babakoaḱ kukli tahẽkana! noa bond do̠ ce̠t́ arhõ ḍhero̠ḱa se ko jhija siknạt gão̠tako. No̠a obostare̠ teheń arhõ bond baḍhao̠ re̠aḱ ḍhạrwạḱ jạhire̠na.

KORONA mãhãmạri iạte̠ noa laha pạhil siknạt ar Ibtedayi somaponi biḍạu ar junior school certificate (JSC)biḍạu ar junior dakhil certificate (JDC) biḍạu bạtil hoe akana.

7 October jạhir hoyle̠na niạ se̠rma do̠ HSC biḍạu hõ baṅ hoyoḱa mente̠,niạ tayo̠m talamala(maddhomik) ṭhại re̠aḱ se̠rma mucạt́ biḍạu hõ baṅ hatao̠ re̠aḱ lại jạhir hoyena, Biḍạu chaḍage joto gidrạko cetan kilạsteko rakaṕa.

No̠te̠ KORONA khatirte bond me̠naḱte̠ maraṅ siknạt gão̠ta (University) re̠aḱ papaṛhao̠ okte̠ko hõ sanam jhạwạ caba akana ar Be sarkari Iskul Kolej kohõ kạuḍi ṭonṭa re̠ko paṛao̠ akana.

Calaḱkan no̠a obosta re̠aḱ e̠ṭaḱ dhara le̠kate̠ Iskul pãhṭare̠ TV ar Redio talate̠ kilạs uduḱ ar Kolej ar Maraṅ siknạt gãota (University) re̠ onlinete̠ kilạs re̠aḱ bạṛti ko mone̠aḱ lerehõ  onakote̠  do̠ ạḍi bạṛti jo do̠ baṅ ńam akana.




Sạri Ghoṭna umul pańja kate̠ go̠lpo̠ “Sonotiaḱ so̠no̠t dulạṛ”

Ḍoman do̠ rạput́ parko̠mre̠ gitić ar lutur bit́kate̠ hõṛõ hõṛõ jhạlre̠ sereńe̠ ańjo̠m ńame̠da. Mońj te̠ ańjo̠m lạgit́ tho̠ṛae̠ koṭko̠ṭoe̠na. Pusṭạutẹyẹ ańjo̠m ńam ke̠da se̠reń do̠ are̠ thir hape̠ye̠na. Sereń do̠ nonka ge-

O̠ka cando dibi ho̠yoḱ

O̠ka cando kạli,

O̠ka cando raj rãs do̠.

Bale̠ muluḱ dibi hoyoḱ

Ambas re̠do̠ kạli

Kunạmi re̠ raj rãs do̠.

Hudis re̠ye̠ paṛao̠e̠na, ce̠daḱ bae̠ gunạno̠ḱa; e̠nte̠ dibi unumoḱ laha dinrege Ḍoman re̠n sadhe̠r gate koṛa Sushil ar Sono̠ti tạkinaḱ bapla do̠ jail (hajot) duạr rege ho̠yo̠ḱ lạgit́ High courte hukumle̠t́a. Hukum le̠t́ae̠ bapla re̠aḱ so̠mbat hõ je̠mon high court mit́ mạhina bhitri re̠ko baḍae̠ ocoye̠.

Bạrin ṭoṭha re̠aḱ ato kumbạ ṭolare̠n kuṛi koṛa Sushil ar So̠no̠ti. Rạsi ato kana, jo̠to̠kote̠ amdaj 200 (bar sae) ghãro̠ńj santal ho̠po̠nko girobạsi akana. Ato khon onḍok to̠rage ḍhe̠na mạ̃chi bajar ar primary school me̠naḱa. No̠a kumbạ ṭo̠la primary & High school khonge Sushil meṭtik pass tayo̠m mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m So̠no̠ti doe̠ pass le̠da. Mit́ ṭo̠lare̠n kin tãhe kante̠ Sushil do̠ gate koṛa ko são̠te̠ ar So̠noti hõ aćre̠n gateko sãote̠ hilsạ hako le̠ka lo̠boe̠ lo̠boe̠ ko hijuḱ calaḱ kan tahẽkana. Sushil do̠ jao̠ge Sonoti goṛo̠ae̠  kurumuṭu akada, ar no̠nka no̠nka te̠ge tin recoe̠ dulạṛ kede bae̠ baḍae̠ daṛe̠ada! Mit́ din bae̠ ńe̠l le̠khan jiwire̠ mo̠ńj bae̠ ạikạua. Ać school khone onḍoṅe̠n rẽhõ Sonoti do̠ hiṛiń ge bae̠ hiṛiń daṛe akadea. Sonoti hõe̠ sẽṛa idiḱ kante̠ mit́ din bae̠ sahao̠le̠t́ te̠ Sushil do̠ aćaḱ o̠nto̠r re̠aḱ coko kathae̠ lại so̠do̠r adea. Pạhil ańjo̠m kate̠ sonotiaḱ gunṭhi ar luṭi kin do̠ bo̠to̠r te̠ boge te̠ laṛao̠ le̠na. Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ katha ańjo̠m kate̠ So̠no̠ti do̠ mõṛẽ siń mõṛẽ ńindạ bae̠ jạpit́ daṛeaḱ tahẽkana.

So̠no̠ti ar Sushil do̠ ho̠rte̠ calaḱ re̠, bajar te̠ calaḱ re̠, kạmi kisni te̠ calaḱ re̠hõ ghane̠ ghane̠ kin ńapámo̠ḱ kan tahẽkana. Unkinaḱ be̠bo̠harko ńe̠lt̠e Ḍoman do̠ gate̠ taye̠ husiạr le̠de̠gea, Sushil paseć bam bujhạue̠da, ato gaõtare̠n jo̠to̠ hoṛ ge So̠no̠ti soṅge amaḱ dulạṛ so̠mpo̠k do̠ko bujhạu ńam akada. Dulạṛ re̠ye̠ unum akan Sushil do̠ Ḍomanaḱ katha tho̠ṛa hõ bae̠ he̠tawat́ tãhẽ̠kana. Sạrige So̠no̠ti ar Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ jo̠ So̠no̠tiaḱ hoṛmo̠ re̠ ńe̠l ńame̠na. So̠no̠ti re̠n go-baba kin ńe̠t́ena, ke̠kle̠se̠t́ e̠nte̠ ato mạńjhi ṭhe̠n kin dạṛ idike̠t́a. Ato mạńjhi do̠ jo̠to̠ ańjo̠m kate̠ aćre̠n jo̠g mạńjhi, paranik arkoe̠ ho̠ho̠aḱ koa; ańjo̠m baṛakate̠ kulhi duṛuṕ ho̠ho̠ lahare̠ koṛa ko kuli kedea. He̠nda bạbu am do̠ So̠no̠tim dulạṛede kana se baṅ!

Sushil doe̠ roṛ ruạṛat́ koa, Sonoti soṅge do̠ ińaḱ jahanaḱ so̠mpo̠k do̠ bạnuḱ tińa.

Mạnjhi haṛam doe̠ me̠ngot́ ke̠da, ce̠kate̠ bạnuḱ tamam me̠ne̠da? Ato gaõtare̠n huḍiń khon haṛam buḍhi hoṛ hõko lạie̠da, am do̠ So̠no̠ti soṅge ulue gutue e̠m tahẽkana.

Sushil doe̠ me̠nke̠t́a, hẽ do̠ hẽ ge, to̠be̠ jahan bạṛić mon do̠ bạnuḱtińa, ar ce̠daḱ baṅ tahen tiń iń do̠ So̠no̠ti iń re̠n mise̠ra le̠kań ohmaedea.

Jo̠g mạńjhi do̠ e̠kale̠ to̠ras ke̠t́te̠ye̠ me̠tadea, Sushil bạbu ce̠t́ am do̠ ale̠ lo̠ṛo̠m be̠nao̠e̠t́ le̠a, co̠ṭ te̠ uḍạuḱ cẽṛẽ ko̠le̠ ńe̠l ṭhike̠t́ koa, ar amaḱ urgạn do̠ bale̠ bujhạue̠t́a! Amge So̠no̠ti do̠m bhạrti hoṛmo̠ akadea! Baba le̠k jo̠g mạńjhiaḱ no̠nkan katha ańjo̠mte̠ Sushil do̠ e̠kal hape̠ geye tahẽye̠na.

Ae̠ma ae̠ma katha ko ro̠ṛ baṛake̠t́ tayo̠m mucạt́re̠ Sushil ko kulikedea, ce̠t́ to̠be̠ So̠no̠ti so̠ṅge ge amaḱ bapla do̠le̠ bo̠ndo̠bo̠sa! Thir do̠ thirgeye tãhe̠ye̠na me̠nkhan bo̠ho̠ḱ do̠ bae̠ ḍubuḱ le̠t́te̠ kulhi duṛuṕ ko go̠ṭa ke̠da. So̠maj re̠n mõṛẽ hoṛaḱ kathae̠ be̠batao̠ke̠t́te̠ So̠no̠ti do̠ court re̠ye̠ mambla ke̠da. Go-baba são̠te̠ ato gão̠tare̠n ko hõ court re̠ko teṅgoye̠nte̠ Sushilaḱ do̠ jabot jibon hajot (jail) re̠aḱ hạkim doe̠ hukum ke̠t́a. Kạidi o̠ṛaḱ te to̠l kate̠ ko idi kedea, hae̠re̠ dulạṛiạ Sushil, thoṛa mẽ̠tdaḱ jo̠ro̠ḱ tuluć ge So̠no̠ti se̠će̠ ko̠yo̠ḱke̠t́a. Katha baṅ hoe̠ le̠n re̠hõ o̠nto̠r jiwi do̠ dhuk dhuko̠ḱ e̠ho̠ṕe̠n taya. Hajot (Jail) re̠aḱ to̠no̠l re̠ tãhe̠n tinạḱ suk me̠naḱa, Sushil do̠ mo̠ńj te̠ye̠ aṭkar akada. Mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m ge Sushil do̠ kho̠bo̠re̠ ko̠l ke̠da ma jãhã le̠kate̠ge hajot (jail) kho̠n do̠ o̠r onḍokińpe̠. Ukil muktạr ar ạkilan ho̠ṛkoaḱ po̠ramo̠ste̠ baḍae̠ y̠ena e̠ke̠n So̠no̠ti baplaye̠ chaḍa do̠ Sushil hajot (jail) khon chaḍao̠ bae̠ ńama.

So̠no̠ti do̠ gidrại ńamana, me̠nkhan mo̠ne̠ jiwire̠ duk do̠ he̠ḍe̠jo̠ḱ te̠ge tãhẽye̠na. Gidrạ do̠ o̠ko̠e̠ pạrise̠ e̠maya? Baba ho̠po̠naḱ bicạr re̠ le̠k bicạr bae̠ ńamle̠t́ re̠hõ ato gão̠tare̠n kodo̠ bako dea giḍi le̠dea.  Go-babawaḱ bo̠ho̠ḱre̠ hamal bo̠jha do̠ ḍhe̠rge hamale̠na. Sonotire̠n ko̠ṛa gidrạ do̠ teheń school calaḱe̠ e̠ho̠ṕ akada.

Sushil re̠n go-baba do̠ e̠kal asoḱ ṭayo̠ḱ So̠no̠ti takoaḱ o̠ṛaḱte̠kin ńir he̠će̠na. Ce̠daḱ je̠ So̠no̠ti baplaḱe̠ rạmjạule̠n khange Sushil do̠ hajot (jail) khone̠ onḍo̠ḱ daṛeaḱa. Hae̠re̠ sirjo̠n manwa tho̠ṛa din lahage dulạṛ re̠aḱ bạṛićte̠t́ ar baṅ lạiyṣgo̠ḱ katha ko pasnao̠le̠t́a ar teheń do̠ jo̠to̠ dea bạgi kate̠ ataṅe lạgit́ banar tiko laha akat́a! So̠no̠ti ać go-baba ar mõṛẽ mukhiạ ko baḍae̠ ke̠t́re̠ kuṛi So̠no̠ti ko ne̠hõradea, koṛawaḱ nãwã jiṅgi ar gidrạwaḱ tayo̠m daram bhạlại hudis kate̠ Sushil baplaye hẽḱke̠da.

Bo̠cho̠r din paro̠mre̠ dibi he̠ćle̠n khange Doman do̠ Sushil ar So̠no̠tiaḱ dulạṛ re̠aḱ kathae̠ ro̠pha ruạṛa. So̠no̠ti-Sushilre̠n koṛa se̠će̠ be̠ṅge̠t́ le̠re̠ Ḍo̠man do̠ So̠no̠tiaḱ so̠no̠t dulạṛ ge̠ye ńe̠l ńamakat́a.




Godagaṛi upojilạre̠ Ạdibạsi (Khudro Nrigusṭi) pạṭhuạ gidrạ Goḱṛoko ńam keda

Hola do̠ Godagạṛi upojilạ re̠aḱ upojilạ porisod Auditoriam doṅgolre̠ 2019-2020 kạuḍi serma re̠aḱ Godagaṛi upojilạre̠ me̠naḱko Adibạsi (khudro nrigusṭi) 307 pạṭhuạ Gidrạko talare̠ oloḱ parhao̠ḱ re̠aḱ goṛo ar 400 pạṭhuạ gidrạ talare do oloḱ paṛhao̠ḱ lạgit́ jạruṛanaḱ jinisko em hoe akana arhõ 30 pạṭhuạ gidrạ ko ḍuluṅ gạḍi (By Cycle) ko ńam akada, ona chaḍa Ạdibạsi (Khudro nrigusṭi) re̠n 4 rạskạjoṅ gãotako do Rạskạjoṅ jinisko ńam keda,ona chaḍa arhõ 15 hoṛ kodo̠ ako tahen lạgit́ sarkar emaḱ oraḱ re̠aḱ Choṛanko em calat́ koa.ar hõ “Amar baṛi Amar Khamar” No̠a kạmi hora latarre̠ 100 hoṛko do̠ 25,00,000.00 rinko ńam keda. Adibạsi (khudro nrigusṭi) ko lạgit́ noa goṛoanaḱ kạmi re̠aḱ goḱṛo cal-capat́ akhṛare̠ Maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana: Godagạṛi-Tanore re̠n lahatiren ạḱyurić rapaḱ hasare hara buru akan A̠diba̠si saõtare̠n bhage peṛa se gate  Alhaj Omor Faruq Chaudhuri MP, Bises peṛa lekate seṭere tahẽkana Mn. Jahangir Alom-Chairman Godagạṛi upojilạ porisod, Mn.Abul Kalam Azad-Sabha mukhiạ (dayik emić) Godagạṛi upojilạ Awamileage, Mn. Md. Abdur Rashid- Secretary Godagạṛi upojilạ Awamileage, Mn. Biplob Baski-Godagạṛi Awamileage.




Konac (Dhorson) se Jor jobosti kuṛi hoṛmo hame̠ṭ ar Sạjại

Konac (Dhorson) se̠ sapha Santali te̠ do̠ bon me̠n daṛeaḱa jor jo̠bo̠sti kate̠ kuṛi koaḱ ho̠ṛmo̠ hame̠ṭ. O̠ka do̠ sạrige abowaḱ so̠maj re̠ ạḍi maraṅ rog (bidhi) kana. Din din no̠a Rog (bidhi) se̠ muskil do̠ abo diso̠m, so̠maj re̠ ạḍi ãṭ hoyoḱ se gho̠ṭaḱ kana. Ae̠ma o̠kte̠ kuṛi ko no̠a muskil re̠ paṛao̠ kate̠ lajao̠ te̠ se̠ bo̠to̠r te̠ bako lại baṛaye̠da ar ae̠ma o̠kte̠ do̠ bicạr hõ bako ńame̠da. Ae̠ma o̠kte̠ bicạr kho̠j khạtirte̠ ako ge bạṛić kuṛi se̠ maejiu ko le̠kha ocoḱ kana ar Ạdalo̠t re̠ hõ aćaḱ oko katha jo̠to̠ lại jạruṛo̠ḱ kana je̠ no̠nka kate̠ uni doe̠ konac (dhorson) se̠ jor jobosti oco akana. Ar ado̠m o̠kte̠ Ạdibạsi ho̠ṛ do̠ bise̠s kaete̠ ạḍi bon nacarge khạtir te̠ Court se̠ Adalo̠t hõ babon se̠ṭe̠r daṛeaḱ kana. O̠nate̠ abo hõ so̠nto̠roḱ hoyoḱ lagawabona ce̠kate̠ no̠a muskil khon kuṛi gidrạ ko rukhiạ lạgit́ ar kurumuṭu lagawabona Judi jãhãe̠ kuṛi gidrạ se̠ maejiu no̠a muskil re̠y paṛao̠ le̠n khan Court se̠ Adalo̠t re̠ ce̠kate̠ se̠n kate̠ bicạr bon dạbi daṛeaḱ se̠ mo̠ńj bicạr bon ńam daṛeaḱa. Noa biso̠e te̠ tho̠ṛa o̠l caṛhao̠ lạgit́ iń kurumuṭu ke̠da.

1860 sal re̠aḱ 45 nombor ạn o̠ka do̠ English te̠ do̠ ko me̠taḱ kana ‘Penal Code’ ar baṅgla te̠ do̠ ‘Donḍo Bidhi’. No̠a puthi re̠ge e̠kalte̠ phae̠lao̠ te̠ o̠l akana dhạrti re̠aḱ o̠kaṭaḱ ạn rạput́ le̠khan ce̠t́ le̠ka sạjại do̠ hoyoḱa. No̠a puthi re̠aḱ 375 dhara re̠ konac (Dhorson) babo̠t ạḍi saphate̠ o̠l caṛhao̠ akana o̠kaṭaḱ do̠ konac (Dhorson) se̠ Jo̠r jobosti kate̠ kuṛikoaḱ ho̠ṛmo̠ hame̠t́ do̠ ko me̠taḱ kan. Ar 376 dhara re̠ jãhãe̠ hoṛ no̠a dos rey dusi le̠n khan do̠ jabot jibon hajot se̠y bicạro̠ḱa o̠kaṭaḱ raye̠ lại so̠do̠r; to̠be̠ 10 (gel) serma (bochor)  latar hajot sạjại khon kom do̠ baṅ me̠nte̠ o̠l caṛhao̠ akana.

Penal Code se̠ Donḍo̠ Bidhi re̠aḱ 375 dhara le̠kate̠, Jãhãe hoṛ e̠ṭaḱaḱ karon chaḍa latarre̠ o̠lakan 5 (mõṛe) go̠ṭe̠n katha le̠kate̠ jãhãe kuṛi se̠ maejiu jor jobosti kate̠ye̠ hame̠ṭi se̠y bạṛije uni doe̠ konac (Dhorson)  akat́ ae̠ me̠nte̠y le̠khaḱa ar sạjại ńam le̠ke̠ hoyoḱa. No̠a ko do̠ nonka le̠ka-

  1. Uni kuṛi se̠ maejiuwaḱ sana be̠go̠r;
  2. Uni kuṛi se̠ maejiuaḱ rạji be̠go̠r;
  3. Uni kuṛi se̠ maejiuaḱ rạji te̠, o̠ka do̠ uni goć se̠ haso oco nonkan bo̠to̠r ocokate̠ uni rạji ocoye̠.
  4. Uni kuṛi se̠ maejiuaḱ rạji te̠, tobe̠ uni baba hoṛ doe̠ baḍaya je̠ uni do̠ aćre̠n bạhu doe̠ baṅ kana ar Uni kuṛi se̠ maejiu do̠ pạtiạu akanae uni do̠ ạn le̠kate̠ aćre̠n jãwãe kanae̠ me̠nte̠ se̠ uni do̠ ạn le̠kate̠ aćre̠n jãwãye̠ hoyoḱa.
  5. Uni kuṛi se̠ maejiuaḱ sana se̠ rạji te̠, tobe̠ Judi uni do̠ 14 (gel pon) serma (bo̠cho̠r) khon kạṭić kuṛi gidrạ kanae̠ me̠nte̠y le̠khale̠n khan.

Be̠tikrom: Tobe̠ jãhãe̠ baba hoṛ aćre̠n bạhu 13 (gel pe) serma (bochor) latar re̠n baṅ kan khać do̠ konac (Dhorson) no̠a dusi re̠ do̠ baṅe paṛaoḱa.

No̠a ‘Penal Code’ se̠ ‘Donḍo Bidhi’ chaḍa hõ ar mit́ṭe̠n ạn me̠naḱa o̠ka do̠ ‘2000 (Amendment-2003) sal re̠aḱ Nari o Shisu Nirjatan Domon Ain’ ko me̠taḱkan o̠na re̠aḱ 7/8/9 dhara soṅge ạḍi milạu me̠naḱ te̠ court se̠ adalo̠t re̠ do̠ no̠a kin ạn hotetege bicạr kạmi do̠ calaḱ kana.

‘Penal Code’ se̠ ‘Donḍo Bidhi’ re̠aḱ 376 dhara re̠ no̠nka o̠l me̠naḱa, “o̠koe̠ he̠re̠l ho̠po̠n no̠a do̠s re̠y dusiḱ uni do̠ jabot jibon hajot (jeil) hoyoḱ taya se̠ bicạro̠ḱ o̠kaṭaḱe̠ hudis le̠ka tobe̠ 10 (gel ) serma (bochor) latar do̠ baṅ ar no̠a soṅge kạuḍi hõ ko ḍanḍomea judi uni Uni kuṛi se̠ maejiu do̠ aćre̠n bạhu baṅ kanae̠ me̠nte̠ le̠kha ar 12 (gel bar) latar serma (bochor) ume̠r baṅ hoe̠ akan tae̠ khan. O̠na chaḍa hõ he̠re̠l ho̠po̠n Judi aćre̠n bạhu hõ jor jobosti kate̠ uniaḱ ho̠ṛmo̠ ce̠tan re̠ ạidạri hame̠ṭ le̠khan o̠na hõ  konac (Dhorson) me̠nte̠ le̠khaḱa ar no̠a re̠aḱ Sạjại do̠ 2 (bar) serma (bochor) hajot (jeil) hoyoḱ taya.

-Ol Toṅgeḱa