Sạri Ghoṭna umul pańja kate̠ go̠lpo̠ “Sonotiaḱ so̠no̠t dulạṛ”

Ḍoman do̠ rạput́ parko̠mre̠ gitić ar lutur bit́kate̠ hõṛõ hõṛõ jhạlre̠ sereńe̠ ańjo̠m ńame̠da. Mońj te̠ ańjo̠m lạgit́ tho̠ṛae̠ koṭko̠ṭoe̠na. Pusṭạutẹyẹ ańjo̠m ńam ke̠da se̠reń do̠ are̠ thir hape̠ye̠na. Sereń do̠ nonka ge-

O̠ka cando dibi ho̠yoḱ

O̠ka cando kạli,

O̠ka cando raj rãs do̠.

Bale̠ muluḱ dibi hoyoḱ

Ambas re̠do̠ kạli

Kunạmi re̠ raj rãs do̠.

Hudis re̠ye̠ paṛao̠e̠na, ce̠daḱ bae̠ gunạno̠ḱa; e̠nte̠ dibi unumoḱ laha dinrege Ḍoman re̠n sadhe̠r gate koṛa Sushil ar Sono̠ti tạkinaḱ bapla do̠ jail (hajot) duạr rege ho̠yo̠ḱ lạgit́ High courte hukumle̠t́a. Hukum le̠t́ae̠ bapla re̠aḱ so̠mbat hõ je̠mon high court mit́ mạhina bhitri re̠ko baḍae̠ ocoye̠.

Bạrin ṭoṭha re̠aḱ ato kumbạ ṭolare̠n kuṛi koṛa Sushil ar So̠no̠ti. Rạsi ato kana, jo̠to̠kote̠ amdaj 200 (bar sae) ghãro̠ńj santal ho̠po̠nko girobạsi akana. Ato khon onḍok to̠rage ḍhe̠na mạ̃chi bajar ar primary school me̠naḱa. No̠a kumbạ ṭo̠la primary & High school khonge Sushil meṭtik pass tayo̠m mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m So̠no̠ti doe̠ pass le̠da. Mit́ ṭo̠lare̠n kin tãhe kante̠ Sushil do̠ gate koṛa ko são̠te̠ ar So̠noti hõ aćre̠n gateko sãote̠ hilsạ hako le̠ka lo̠boe̠ lo̠boe̠ ko hijuḱ calaḱ kan tahẽkana. Sushil do̠ jao̠ge Sonoti goṛo̠ae̠  kurumuṭu akada, ar no̠nka no̠nka te̠ge tin recoe̠ dulạṛ kede bae̠ baḍae̠ daṛe̠ada! Mit́ din bae̠ ńe̠l le̠khan jiwire̠ mo̠ńj bae̠ ạikạua. Ać school khone onḍoṅe̠n rẽhõ Sonoti do̠ hiṛiń ge bae̠ hiṛiń daṛe akadea. Sonoti hõe̠ sẽṛa idiḱ kante̠ mit́ din bae̠ sahao̠le̠t́ te̠ Sushil do̠ aćaḱ o̠nto̠r re̠aḱ coko kathae̠ lại so̠do̠r adea. Pạhil ańjo̠m kate̠ sonotiaḱ gunṭhi ar luṭi kin do̠ bo̠to̠r te̠ boge te̠ laṛao̠ le̠na. Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ katha ańjo̠m kate̠ So̠no̠ti do̠ mõṛẽ siń mõṛẽ ńindạ bae̠ jạpit́ daṛeaḱ tahẽkana.

So̠no̠ti ar Sushil do̠ ho̠rte̠ calaḱ re̠, bajar te̠ calaḱ re̠, kạmi kisni te̠ calaḱ re̠hõ ghane̠ ghane̠ kin ńapámo̠ḱ kan tahẽkana. Unkinaḱ be̠bo̠harko ńe̠lt̠e Ḍoman do̠ gate̠ taye̠ husiạr le̠de̠gea, Sushil paseć bam bujhạue̠da, ato gaõtare̠n jo̠to̠ hoṛ ge So̠no̠ti soṅge amaḱ dulạṛ so̠mpo̠k do̠ko bujhạu ńam akada. Dulạṛ re̠ye̠ unum akan Sushil do̠ Ḍomanaḱ katha tho̠ṛa hõ bae̠ he̠tawat́ tãhẽ̠kana. Sạrige So̠no̠ti ar Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ jo̠ So̠no̠tiaḱ hoṛmo̠ re̠ ńe̠l ńame̠na. So̠no̠ti re̠n go-baba kin ńe̠t́ena, ke̠kle̠se̠t́ e̠nte̠ ato mạńjhi ṭhe̠n kin dạṛ idike̠t́a. Ato mạńjhi do̠ jo̠to̠ ańjo̠m kate̠ aćre̠n jo̠g mạńjhi, paranik arkoe̠ ho̠ho̠aḱ koa; ańjo̠m baṛakate̠ kulhi duṛuṕ ho̠ho̠ lahare̠ koṛa ko kuli kedea. He̠nda bạbu am do̠ So̠no̠tim dulạṛede kana se baṅ!

Sushil doe̠ roṛ ruạṛat́ koa, Sonoti soṅge do̠ ińaḱ jahanaḱ so̠mpo̠k do̠ bạnuḱ tińa.

Mạnjhi haṛam doe̠ me̠ngot́ ke̠da, ce̠kate̠ bạnuḱ tamam me̠ne̠da? Ato gaõtare̠n huḍiń khon haṛam buḍhi hoṛ hõko lạie̠da, am do̠ So̠no̠ti soṅge ulue gutue e̠m tahẽkana.

Sushil doe̠ me̠nke̠t́a, hẽ do̠ hẽ ge, to̠be̠ jahan bạṛić mon do̠ bạnuḱtińa, ar ce̠daḱ baṅ tahen tiń iń do̠ So̠no̠ti iń re̠n mise̠ra le̠kań ohmaedea.

Jo̠g mạńjhi do̠ e̠kale̠ to̠ras ke̠t́te̠ye̠ me̠tadea, Sushil bạbu ce̠t́ am do̠ ale̠ lo̠ṛo̠m be̠nao̠e̠t́ le̠a, co̠ṭ te̠ uḍạuḱ cẽṛẽ ko̠le̠ ńe̠l ṭhike̠t́ koa, ar amaḱ urgạn do̠ bale̠ bujhạue̠t́a! Amge So̠no̠ti do̠m bhạrti hoṛmo̠ akadea! Baba le̠k jo̠g mạńjhiaḱ no̠nkan katha ańjo̠mte̠ Sushil do̠ e̠kal hape̠ geye tahẽye̠na.

Ae̠ma ae̠ma katha ko ro̠ṛ baṛake̠t́ tayo̠m mucạt́re̠ Sushil ko kulikedea, ce̠t́ to̠be̠ So̠no̠ti so̠ṅge ge amaḱ bapla do̠le̠ bo̠ndo̠bo̠sa! Thir do̠ thirgeye tãhe̠ye̠na me̠nkhan bo̠ho̠ḱ do̠ bae̠ ḍubuḱ le̠t́te̠ kulhi duṛuṕ ko go̠ṭa ke̠da. So̠maj re̠n mõṛẽ hoṛaḱ kathae̠ be̠batao̠ke̠t́te̠ So̠no̠ti do̠ court re̠ye̠ mambla ke̠da. Go-baba são̠te̠ ato gão̠tare̠n ko hõ court re̠ko teṅgoye̠nte̠ Sushilaḱ do̠ jabot jibon hajot (jail) re̠aḱ hạkim doe̠ hukum ke̠t́a. Kạidi o̠ṛaḱ te to̠l kate̠ ko idi kedea, hae̠re̠ dulạṛiạ Sushil, thoṛa mẽ̠tdaḱ jo̠ro̠ḱ tuluć ge So̠no̠ti se̠će̠ ko̠yo̠ḱke̠t́a. Katha baṅ hoe̠ le̠n re̠hõ o̠nto̠r jiwi do̠ dhuk dhuko̠ḱ e̠ho̠ṕe̠n taya. Hajot (Jail) re̠aḱ to̠no̠l re̠ tãhe̠n tinạḱ suk me̠naḱa, Sushil do̠ mo̠ńj te̠ye̠ aṭkar akada. Mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m ge Sushil do̠ kho̠bo̠re̠ ko̠l ke̠da ma jãhã le̠kate̠ge hajot (jail) kho̠n do̠ o̠r onḍokińpe̠. Ukil muktạr ar ạkilan ho̠ṛkoaḱ po̠ramo̠ste̠ baḍae̠ y̠ena e̠ke̠n So̠no̠ti baplaye̠ chaḍa do̠ Sushil hajot (jail) khon chaḍao̠ bae̠ ńama.

So̠no̠ti do̠ gidrại ńamana, me̠nkhan mo̠ne̠ jiwire̠ duk do̠ he̠ḍe̠jo̠ḱ te̠ge tãhẽye̠na. Gidrạ do̠ o̠ko̠e̠ pạrise̠ e̠maya? Baba ho̠po̠naḱ bicạr re̠ le̠k bicạr bae̠ ńamle̠t́ re̠hõ ato gão̠tare̠n kodo̠ bako dea giḍi le̠dea.  Go-babawaḱ bo̠ho̠ḱre̠ hamal bo̠jha do̠ ḍhe̠rge hamale̠na. Sonotire̠n ko̠ṛa gidrạ do̠ teheń school calaḱe̠ e̠ho̠ṕ akada.

Sushil re̠n go-baba do̠ e̠kal asoḱ ṭayo̠ḱ So̠no̠ti takoaḱ o̠ṛaḱte̠kin ńir he̠će̠na. Ce̠daḱ je̠ So̠no̠ti baplaḱe̠ rạmjạule̠n khange Sushil do̠ hajot (jail) khone̠ onḍo̠ḱ daṛeaḱa. Hae̠re̠ sirjo̠n manwa tho̠ṛa din lahage dulạṛ re̠aḱ bạṛićte̠t́ ar baṅ lạiyṣgo̠ḱ katha ko pasnao̠le̠t́a ar teheń do̠ jo̠to̠ dea bạgi kate̠ ataṅe lạgit́ banar tiko laha akat́a! So̠no̠ti ać go-baba ar mõṛẽ mukhiạ ko baḍae̠ ke̠t́re̠ kuṛi So̠no̠ti ko ne̠hõradea, koṛawaḱ nãwã jiṅgi ar gidrạwaḱ tayo̠m daram bhạlại hudis kate̠ Sushil baplaye hẽḱke̠da.

Bo̠cho̠r din paro̠mre̠ dibi he̠ćle̠n khange Doman do̠ Sushil ar So̠no̠tiaḱ dulạṛ re̠aḱ kathae̠ ro̠pha ruạṛa. So̠no̠ti-Sushilre̠n koṛa se̠će̠ be̠ṅge̠t́ le̠re̠ Ḍo̠man do̠ So̠no̠tiaḱ so̠no̠t dulạṛ ge̠ye ńe̠l ńamakat́a.




Godagaṛi upojilạre̠ Ạdibạsi (Khudro Nrigusṭi) pạṭhuạ gidrạ Goḱṛoko ńam keda

Hola do̠ Godagạṛi upojilạ re̠aḱ upojilạ porisod Auditoriam doṅgolre̠ 2019-2020 kạuḍi serma re̠aḱ Godagaṛi upojilạre̠ me̠naḱko Adibạsi (khudro nrigusṭi) 307 pạṭhuạ Gidrạko talare̠ oloḱ parhao̠ḱ re̠aḱ goṛo ar 400 pạṭhuạ gidrạ talare do oloḱ paṛhao̠ḱ lạgit́ jạruṛanaḱ jinisko em hoe akana arhõ 30 pạṭhuạ gidrạ ko ḍuluṅ gạḍi (By Cycle) ko ńam akada, ona chaḍa Ạdibạsi (Khudro nrigusṭi) re̠n 4 rạskạjoṅ gãotako do Rạskạjoṅ jinisko ńam keda,ona chaḍa arhõ 15 hoṛ kodo̠ ako tahen lạgit́ sarkar emaḱ oraḱ re̠aḱ Choṛanko em calat́ koa.ar hõ “Amar baṛi Amar Khamar” No̠a kạmi hora latarre̠ 100 hoṛko do̠ 25,00,000.00 rinko ńam keda. Adibạsi (khudro nrigusṭi) ko lạgit́ noa goṛoanaḱ kạmi re̠aḱ goḱṛo cal-capat́ akhṛare̠ Maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana: Godagạṛi-Tanore re̠n lahatiren ạḱyurić rapaḱ hasare hara buru akan A̠diba̠si saõtare̠n bhage peṛa se gate  Alhaj Omor Faruq Chaudhuri MP, Bises peṛa lekate seṭere tahẽkana Mn. Jahangir Alom-Chairman Godagạṛi upojilạ porisod, Mn.Abul Kalam Azad-Sabha mukhiạ (dayik emić) Godagạṛi upojilạ Awamileage, Mn. Md. Abdur Rashid- Secretary Godagạṛi upojilạ Awamileage, Mn. Biplob Baski-Godagạṛi Awamileage.