Rajshahire̠ Ạdibạsi kuṛi jormoṭte̠ bạṛije (Dhorson) re̠aḱ kurumuṭu

Rajshahi jilạ Godagaṛi upojilạre̠ are̠(9) kilạs paṛhao̠ḱ mit́ ạdibạsi kuṛiaḱ hoṛmo jormoṭ bạṛić ocoḱ re̠ye̠(dhorson) paṛao̠ akana. Sunicar 10 October tayo̠m be̠la amdaj 3 baja o̠kte̠ upojilạ re̠aḱ Gogram union Baliạḍaṅga atore̠ no̠a ghoṭna do̠ hoe̠ akana.

Henostarey paṛao̠e̠n kuṛi gidrạwaḱ o̠ṛaḱ do̠ o̠na Borgitola atorege mente̠ baḍae̠ akana. Hola ńindạ  9 baja o̠kte̠ uni kuṛi do̠ ar ać Baba- Go são̠ aḍe̠pase̠re̠n tahẽkate̠ Godagaṛi thanare̠ye ijạhar akada.

Ijạhar dạkhil se̠ćte̠ baḍae̠o̠ḱ kana, uni ạdibạsi kuṛi (14) hola tayom be̠la amdaj 3 baja oakte̠ o̠ṛaḱ khon praebheṭ(privet) paṛhao̠ḱ lạgit́ bạliạḍaṅ atote̠ mahasoe̠ o̠ṛaḱe̠ calaḱ kan tahẽkana, o̠na horre hoṛo khet pinḍhạre̠ Baliaḍaṅ atore̠n Alom Hossain re̠n koṛa Al- Amin do uni kuṛi  eskar ńamkedete̠ jormoṭte̠ bạṛić kạmie̠ (Dhorson) lạgit́e̠ kurumuṭuet́ tahẽkana, menkhan uni kuṛiaḱ kạumạu hohore̠ aḍepaserenko ńir heće̠n khan Al-Amin doe daṛ keda.

Godagari thanare̠n daroga(OC) Khairul Alom doe meneda mamla ol caṛhao̠ re̠aḱ kạmi calaḱ kana(report ol hạbić) uni dusiić sabe re̠aḱ hõ kurumuṭu do ̠e̠hoṕ akana.

Mamla e̠m tayom uni ạdibạsi kuṛi ar gharońj re̠n sulukre̠ko tahẽ daṛe̠aḱ ar uni dusi hoṛ usạra giriptare lạgit́ mit́ hokum e̠m hoe akana mente̠y lạikeda Rajshahi Otirikto pulis super Ifte Khayer Alom

 

Source: Jonojatir Kontho-11.10.2020




Hạnḍi ńũ re̠aḱ bhạlạite̠t́-3

Iń kumạṅ Mo̠ṅgla Hasdaḱ tho̠ṛae̠ ńũ lase̠rle̠n tayo̠m guhuṛ guhuṛ se̠reń iń ańjo̠m kedere̠ń kuliledea, ce̠t́e̠m sereńe̠da! Niạbar do̠ tho̠ṛa muruk te̠ye̠ sereń ke̠da are̠ lại ạdińa-

‘Hạnḍi tạṛi ńũ te̠

Baro̠ bighạ so̠mpotim bho̠rnake̠da.

Bulmam ce̠tao̠e̠n, hudis ạcure̠n

Po̠ṭo̠r ṭo̠ya le̠kam uḍạu baṛae̠.’

No̠a sereń re̠aḱ bhe̠d se̠ khandrite̠t se̠ndrań e̠ho̠ṕe̠na. Baṅgladiso̠m re̠aḱ bạrin ar utạr nakha jilạko̠re̠ santal ho̠po̠n ko̠aḱ ae̠ma ae̠ma so̠mpoti eṛe o̠co̠ḱ re̠aḱ maraṅ e̠ṭke̠ṭõ̠ṛe̠ kana hạnḍi do̠. Jạnum jhạnti deko̠ pe̠ṛa do̠ e̠kal se̠taḱ ạyuṕ ko̠ hiri lebo̠nre mo̠ne̠ jiwi do̠ lạbit́ go̠do̠ḱ tabo̠na. Pe̠ṛaḱ abo̠n, o̠nko̠ tuluć jo̠m-ńũ e̠dabo̠n to̠be̠ e̠ke̠n abo̠ko̠aḱ ghạro̠ńj ko̠rege. Jo̠m-ńũ do̠ bạṛti kaete̠ tạṛi-hạnḍi, pạurạge. Gharo̠ńj re̠aḱ muskilre̠ rin dhar lạgit́ hõ̠ kạudi e̠mo̠ḱ e̠kal geko̠ khaṛa go̠do̠ḱa.  Mo̠ne̠r katha ma mo̠n regeye̠ re̠be̠t́ akat́, rin re̠aḱ jhạlire bo̠lo̠kate̠ algatege aosan e̠mo̠ḱ hõko lại sadego̠da. Me̠ne̠k unạḱ do̠ ce̠daḱe̠m guni bhạbiḱ kana, amaḱ khe̠t-baṛge tho̠ṛam e̠mạń khange rin do̠ń me̠tao̠ gidikaḱa. Ganḍra le̠ka rubuḱ rubuḱ ghạrõńj, so̠maj re̠aḱ bisi jaṅko̠ rạput́ akada, sanam so̠mpoti ho̠e̠ le̠ka o̠ṭaṅ caba akan tabo̠na. Santal ho̠po̠nko̠ me̠ne̠da, no̠a kando̠r re̠ ale̠aḱ jumi tahẽkana! No̠a baṛge do̠ So̠ko̠l go̠ṛo̠mba tako̠aḱ kana. Mit́ piṛhi hõ̠ ạuri paro̠mo̠ḱ rege ako̠aḱ khe̠t baṛge re̠ nito̠ḱ do̠ kamlako̠ khaṭao̠ḱ kana. Haere santal ho̠po̠n, haere santal so̠maj!

Abo̠ko̠ren juạn ko̠ṛa-kuṛi ko̠hõ ne̠be̠tar ma hạnḍi, tạri pạurạ bo̠ge teko̠ kusiaḱ kan. So̠ho̠rae ar e̠man po̠ro̠bko̠re naṅgraha ko̠re kho̠nko̠ so̠ho̠r se̠ṭe̠r le̠nre̠ o̠raḱ ko̠ca geko̠ o̠yo̠ṅ baṛaya. Kubrạj ar Sunil do̠ mit́ ato̠re̠n kanakin. Mit́ dhao̠ Kubrạj ar Sunil do̠ so̠ho̠rae re̠ o̠ṛaḱkin he̠ćle̠nre̠ Kubrạjre̠n mamo̠te̠t́ tako̠ ṭhe̠n pe̠ṛaḱkin ãṛgo̠e̠na. Naṅgraha re̠kin tahẽna ar po̠̠ro̠̠b kana bạṛti rạskạjo̠ṅ lạgit́ge hạnḍiko̠ do̠ho̠akada. Juạn ko̠ṛa mo̠ṭo̠r cycle re̠kin co̠ghaye̠nte̠ giṛ giṛạu calao e̠nakin. Bo̠gete̠ko̠ jo̠m ke̠da, ńũ ke̠da arko̠ rạskạe̠na. Ńuhum ńuhumko̠ bidake̠t́ kina, bidaḱ lahare̠ bar bạṭi kate̠ se̠be̠l hạnḍi ko̠ calat́kinre̠ po̠yo̠ṛ po̠yo̠ṛkin ńũ go̠t́kada. Kubrạj do̠ mo̠ṭo̠r cycle start go̠t́ke̠da ar de̠će̠nte̠ ṭipạ ṭape̠kin mo̠hnḍae̠na. Hudiń ḍahar kho̠n district ro̠ad re̠kin rakaṕ go̠t́e̠na. Bul akankin tahẽkante̠ so̠jhe do̠ bạkin calao̠ daṛeaḱ kana. District ro̠ad te̠do̠ o̠na district kho̠n raj naṅgraha calaḱ night co̠ach e̠ne̠geko̠ aṛaḱgo̠t́ akada. Ńuhum ńoḱ tahẽkante̠ ar Kubrạj do̠ ḍhe̠rge bulakane̠ tahẽkante̠ ro̠adrege samna sạmni tạpińena. Night co̠ach do̠ calao̠ paṛo̠me̠n re̠hõ mo̠ṭo̠r cycle ro̠ad kho̠n o̠ṭaṅe̠nte̠ Kubrạj ar Sunil do̠ accident te̠ ạḍikin ghạle̠na, e̠nte̠ bana ho̠ṛaḱge mit́go̠ṭaṅ kate̠ jaṅga do̠ ge̠je̠re̠n tạkina. Ho̠spiṭal te̠ko̠ idike̠t́ kina, tho̠ṛa din tayo̠m do̠kin ro̠phae̠na me̠nkhan le̠ḍha ge taṛam do̠kin eho̠̠ṕke̠da. Gate ar pe̠ṛako̠ ṭhe̠n kho̠n ańjo̠me̠na ḍherge bulkin tạhẽkante̠ no̠nkan accident do̠ ho̠eakana. Pase̠ćre̠ pase̠ć baṅkin bulko̠ḱ khan o̠ho̠ge muskil re̠kin
paṛao̠ko̠ḱa.

Ińaḱ ńe̠lre̠ ae̠ma Santal ho̠po̠nko̠ ńu bulkate̠ accidentte̠ ako̠aḱ mo̠ńj ho̠ṛmo̠ko̠ ko̠mjuri akan tako̠a. Juri pạri ko̠aḱ bhinạ-bhini ho̠e akana, go̠ć-go̠po̠ć ho̠e akana. Haere Santal bo̠eha, haere Santal ho̠po̠n delabo̠n hạnḍi-tạṛi, pạurạ kho̠nbo̠n ńir pharako̠ḱa.