Suluk re Nobel siropa (Nobel Prize) ńamkeda Dhạrti Jo̠m-ńũ Kạmi ho̠ra são̠ta (United Nations World Food Programme)

Go̠ṭa Dhạrti re reṅgeć birudre lạṛhạire̠ maraṅ dạyike̠ hatao̠e̠t́ te 2020 se̠rma re̠aḱ No̠bel siropa (No̠bel Prize) ńamkeda Dhạrti jakat ‘ Dhạrti jo̠m-ńu kạmiho̠ra’ (WFP). So̠ko̠lbar 5 ho̠ṛ re̠aḱ mit́ co̠mmittee do̠ mano̠t re̠aḱ niạ siropako̠ jạhirke̠da. Po̠dartho̠ (physics), Ro̠sayo̠n (Chemistry)  Ran-murgạn (Cikitsa),  kạuḍi (Eco̠no̠mics), O̠no̠l niạko do̠ Suiḍe̠n diso̠m kho̠n jạhiroḱa. Eke̠n suluk re̠aḱ siropa do̠ No̠rway diso̠m  O̠slo̠ naṅgraha kho̠n jạhiroḱa.

No̠rwegian no̠bel co̠mmittee ko̠ baḍae o̠co̠ḱ kana, re̠ṅge̠ć lagae̠re̠ ar lạṛhại te̠ laṅga akan ṭo̠ṭha re̠ suluk nirại hara rakaṕ lạgit́  ar reṅgeć je̠mo̠n lạṛhại re̠ khanḍa bhanḍa hisạbte̠ je̠mo̠n bako̠ o̠na kạmi lạgit́  niạ sãõ̠ta do̠ 2020 se̠rma re̠ Suluk re̠ no̠bel siropa ko̠ e̠mae̠ kana. No̠rway re̠n no̠bel co̠mmittee re̠n mukhiạ Berit Reiss-Andersen niạ se̠rma suluk re̠ siropako ńamet́ koaḱ ńutum. Ko̠ro̠na khạtir niạ dhạo ạḍi ke̠̠ṭe̠ć mana tahẽkana. Unie̠ me̠nke̠da- Dhạrti Jo̠m-ńu Kạmi ho̠ra sãota do̠ suluk re̠ niạ siropa  e̠mae̠ re̠aḱ lạgti do̠ ho̠yo̠ḱ kana go̠ṭa dhạrti re̠n lakh lakh manwa ko̠ re̠ṅge̠ć  ar jo̠m-ńu re̠aḱ o̠kulạn kho̠n bańcao̠ ko̠ lạgit́ ạḍíe̠ kạmi akada.

Dhạrti jakat sãota do̠ ạḍi gurutto̠purno̠ são̠ta kana nia WFP. Manwa ko̠aḱ ạidhạri rukhiạre ạḍi jạruṛ kạmie kạmiyeda niạ são̠ta do̠. Manwa ko̠aḱ jo̠m-ńu do̠̠ ạḍi jạruṛ kana bańcao̠ḱ lạgit́.  Go̠ṭa dhạrti re̠  2019 sermare̠ 88 go̠ṭe̠n diso̠mre̠ 10 kạruṛ ho̠ṛ jo̠m-ńu re̠aḱ go̠ṛo̠e̠ e̠m akat́ ko̠a niạ são̠ta.  Dhạrti jo̠m-ńu kạmiho̠ra  do̠ Dhạrti jakat re̠aḱ jo̠m-ńu go̠ṛo̠ e̠m babo̠t mit́ dạr kana. Niạ re̠aḱ maraṅ kạmi ho̠ra ṭhại re̠aḱ o̠ffice do̠ Itạli re̠aḱ  Ro̠m re̠.




HSC re̠ GPA-5 ko ńama jãhãeko

Bạtil hoe akana niạ se̠rma re̠aḱ HSC biḍạu. No̠a lạgit́ JSC ar SSC biḍạu re̠ ńam akat́ jo se Nombor ce̠tanre̠ tojbij kate̠ HSC re̠aḱ Jo se result do̠ em hoyogoḱa. Niạ dhao do̠ baḍaena okoeko JSC ar SSC banar biḍạu rege GPA-5 ko ńam akat́ onko do̠ HSC re̠hõ inạ mit́ jo̠ geko ńameda. Calaoe̠n bud hiloḱ diso̠m re̠aḱ siknạt board pahṭa khon no̠a katha do̠ baḍae̠ ńam akana.

 Biḍạu e̠moḱ gidrạko ce̠t́ dharare̠ no̠a goṛ nomborko ńama ona goṭae̠ lạgit́ ce̠tan hudạre̠ dupuṛuṕ kankoante̠ mit́ komiṭi be̠nao̠ hoyoḱa. Onko komiṭire̠n koaḱ tojbij ar ńeljut dharate̠ be̠gor biḍạu emtege jo do̠ jahiro̠ḱa. Okoe̠ko mit́ se bar bisại re̠ phel kate̠ arhõ biḍạu emo̠ḱ lạgit́ko sapṛao akana onko kodo̠ Auto Pass ko ńama.

Diso̠m jakat siknạt board re̠n sabha mukhiạ Md. Jiaul Hauqe doe̠ me̠ne̠da je, okoe pạṭhuạ gidrạko ISC ar SSĊ re̠ GPA-5 jo̠ me̠naḱ tako onko do̠ GPA-5 ko ńam daṛeaḱa, ar mit́ se bar bisai re̠ ko phel akat́ biḍạu e̠mo̠ḱ lạgit́ ko sapṛao̠ akan ko do̠ onako bisạire̠ pass kako te̠ sanam GPA te̠ onkoaḱ jo̠ se Result do e̠m hoyoḱa.

Uni do̠ arhõe̠ menke̠da Latar biḍạu kore̠ kom GPA ko ńam akat́ pạṭhuạ gidrạ kodo̠ no̠a HSC biḍạu re̠ arhõ bhage jo̠ ńam re̠aḱ as do̠ tahen tako gea, no̠a iạte̠ pass kako re̠hõ GPA nombor do̠ komge tahena,  Menkhan sanam lekan goṭawaḱge siknạt montronaloe re̠aḱ calao banao̠ komiṭiaḱ tojbij dharate̠ hoe purạuḱa.

Niạ dhao̠ HSC ar ona orasora biḍạu re̠ 13 lakh 65 hajar 689 biḍạu e̠moḱ pạṭhuạ seledo̠ḱ re̠aḱ katha tahẽkana. Onko modre̠ nãwãnko do̠ 10 lakh 79 hajar 181 hoṛ ar marenko do̠ 2 lakh 66 hajar 208 hoṛko kanako,.