Bhage̠ O̠lo̠kić ho̠yo̠ḱ lạgit́ e̠ae̠ (7) go̠ṭe̠n jạruṛ biso̠e̠ko

Dhạrti jiṅgi re̠ o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ se̠ć te̠bon baḍaea je; O̠l o̠l te̠ O̠lo̠ḱić, se̠re̠ń se̠re̠ń te̠ge gae̠naha, ru ru te̠ge bajnaić ar banam banam te̠ge banam raja. Bhage o̠lo̠ḱić hoyoḱ lạgit́ tho̠ṛa ạn kodo̠ manao̠ kate̠t́ calaḱ jạruṛa. Mare Arts secretary ar columnist the economist samoyiki re̠n ro̠po̠ṛ guru hisạb te̠ye̠ oprom akan Le̠n Green bhage o̠lo̠ḱić ho̠yo̠ḱ re̠aḱ 7 go̠ṭe̠n tips do̠e̠ e̠m so̠do̠r akada. De̠labon baḍae̠ lege 7 go̠ṭe̠n jạruṛ tips kotae;

Pạhilaḱ; Maraṅ hudis kate̠t́ o̠lo̠ḱ e̠hoṕ

O̠ka biso̠e te̠ am juktim uduḱe̠t́ kan se̠ o̠ka biso̠e te̠ go̠lpo̠ me̠me̠ne̠m kho̠jo̠ḱ kan, o̠na re̠aḱ aso̠laḱ do̠ hiṛiṅ kaḱ me̠. E̠to̠ho̠bme̠ mit́ ṭe̠n mare hudis katha se̠ phe̠n katha te̠ o̠ne̠ o̠ka do̠ pạṭhuạko amaḱ o̠laḱ paṛhao̠ lạgit́ sạriaḱ mo̠n do̠e̠ ạgue takoa.

“Ạḍi ae̠ma se̠rma tayo̠m, tinre̠ uni do̠ gujuḱ le̠kan mũhim re̠ye̠ paṛao̠ le̠na….” O̠nkate̠ apanaraḱ maraṅ o̠laḱ ‘One̠ hundred years of solitude’ se̠ ‘e̠kla re̠ mit́ sae se̠rma’ e̠ho̠ṕ le̠dae O̠lo̠ḱić Gabriel Garsea Markeg. No̠a babot re̠ gujuḱ le̠kan mũhim re̠n o̠ko̠e̠ kanae ar ce̠daḱ co̠e̠ tahẽ kan? – No̠a do̠ ạḍi maraṅ ke̠ṭe̠ć kukli kana.

Do̠saraḱ; Khaṭo̠ katha te̠ o̠lo̠ḱ

Khaṭo̠ katha te̠ o̠l le̠khan pạṭhuạkoaḱ hudis do̠ khaṭo̠ do̠ bae buje̠da. Kạmi ạḍi baṅ sojhe re̠hõ jạruṛ ge̠a. No̠a jahan cohonk do̠ baṅ, me̠nkhan manwa aḱ mit́ gun e̠ke̠n. E̠nte̠t́ no̠nka ge aboaḱ bo̠ho̠ḱ re̠aḱ hataṅ do̠e̠ kạmiạ.  

Ạḍi jeleń mit́ katha, bạṛti kaete̠ o̠ne̠ o̠ka katha re̠do̠ ạḍi bạṛti katha/bakron tahen. O̠nkan katha bujhạu lạgit́ do̠ pạṭhuạko bakron se̠le̠t́ aso̠laḱ biso̠e̠hõ bo̠ho̠ḱ hudis re̠ mit́ tahen jạruṛa. O̠ne̠ o̠ka do̠ ạḍi ãṭ ge muskila(koṭhina) ar pạṭhuạko apnaraḱ o̠lo̠ḱ bakron lạgit́ ạḍi bạṛti ạujhạṛ tahen do̠ jahan biso̠e ge baṅ kana. O̠na khon bhage o̠lo̠ḱ re̠aḱ aso̠l biso̠e se̠ biso̠e ce̠tan re̠̠ bạṛti mon tahen ge bogea. 

Te̠saraḱ; Mit́ te̠ ạḍi ae̠ma jeleń kathako o̠l ho̠yo̠ḱa

Am do̠ hoe daṛẹaḱe̠m ańjo̠m akada: “jo̠to̠ aḱ re̠aḱ ge limit/porimiti hudis tahen jạruṛa, hoe daṛeaḱa limit/porimiti re̠aḱ hudis tahen ạḍi jạruṛa.” O̠kare̠ kạṭić kạṭić kathako o̠lo̠ḱaḱ koge ạḍi bạṛti laṛcaṛ jạruṛ, me̠nkhan jo̠to̠ kathako ge kạṭić o̠laḱ ho̠ele̠n khan ar e̠ṭaḱ jahã le̠kan katha baṅ tahen unre̠do̠ apnaraḱ o̠lak katha se̠ hudisaḱ o̠laḱ te̠ bạṛti samaṅre so̠do̠r(highlights) hoyoḱa.   

No̠nkanaḱ o̠lo̠ḱ te̠ mit́ le̠ka bạṛti rạskạ ko ńam jo̠ṅa pạṭhuạko; o̠ne̠ o̠ka do̠ am e̠mo̠ḱ baṅ kho̠jle̠n ar o̠nate̠ pạṭhuạko ạṛis hoko ạṛisoḱ ge̠a, o̠nate̠ jo̠to̠ le̠kan katha te̠ge o̠lo̠ḱ jạruṛa.

Ponaḱ; ṭhikaḱ/sạriaḱ kathako laṛcaṛ

Ṭhikaḱ se̠ Sạriaḱ kathako laṛcaṛ le̠khan pạṭhuạko ńe̠la, paṛhaoḱko, rạskạḱ ako, me̠taḱme̠ tite̠ jaṅga gạdur tinạḱ́ mo̠ńj e̠m ạikạua, ṭhik o̠nka ge pạṭhuạko se̠be̠l ko ńama. No̠nkanaḱ te̠ pạṭhuạko ạḍi do̠sra sebel soromko ńam joṅte̠, akoaḱ o̠nto̠r re̠aḱ mẽt́hãte̠ mit́ le̠kan naksako chapaea. Ar o̠nkanaḱ kathako te̠ge amaḱ o̠laḱ se̠ so̠do̠raḱ ko do̠ disạ dohoe̠a ar ạḍi ge bạṛti ahkao̠ḱaḱ (akorson) ho̠yo̠ḱa pạṭhuạko talare̠.

Mõr̠e̠aḱ; Baṅ ṭhikaḱ kathako d̠o baṅ do̠ho̠e̠ ge boge

O̠lo̠ḱ so̠mo̠e re̠ jo̠to̠ le̠kan kathako se̠ katha (sobdo) ko bin dusạn(marjoniyo) ho̠yo̠ḱ re̠aḱ hudisko tahẽn jạruṛa. O̠nate̠ amaḱ o̠laḱ do̠ ạḍi ce̠tan se̠ć do̠e rakaṕ me̠a. Bise̠s kaete̠ noako do̠ko me̠taḱ kana “Mononito Koron” se̠ ar hõ mo̠ńj katha te̠bon me̠n le̠khan “Bhotik Noun” bon me̠n daṛe̠aḱa.

No̠akodo̠ ạḍi ae̠ma ge jiwe̠t́ bạnuḱ akat́ le̠kan kathako kana; je̠le̠ka “Gho̠ṭo̠na”, “Phenomena”, “Estor” se “Porjobekhon”. Phenomena do̠ ho̠yo̠ḱ kana ańjo̠mte̠ ce̠t́ le̠ka ańjo̠mo̠ḱ kana? Porjo be̠khon do̠ ce̠t́ le̠ka aṭkaro̠ḱ kana? Prathikthanik, Amlatantrik se̠ e̠ṭaḱaḱ ạḍi mare o̠laḱ ko re̠aḱ ae̠ma le̠kan katha/sobdo me̠naḱa, o̠ne̠ o̠ka re̠aḱ do̠ ạḍi ae̠ma khạndrite̠t́ tahẽna. O̠nate̠ ạḍi sapha katha ar sạriaḱ katha/sobdo ko bachao̠ do̠ ạḍi jaruṛ ge̠a. 

Turuaḱ; Apnar o̠laḱ kodo̠ ̣ạdi bạṛti paṛhao̠ jạruṛ

E̠ke̠n apnar te̠ o̠l, arhõ o̠l se̠ ńe̠l jut gedo̠ baṅ, bicko̠m bạṛti paṛhao̠ jạruṛ. Tinre̠m paṛhao̠a unre̠do̠m bujhạu daṛe̠aḱ je̠, o̠kare̠ dom hiṛiń akada, se̠m o̠l bhul akada. Judi o̠l te̠ ạḍi ãṭ laṅgam bujhạu tahole̠ hudis me̠ je̠ paṛhao̠ hõ ạḍi kosṭo/bhabna do̠m aṭkara. Me̠taḱ me̠ o̠ka koredo̠m bhul akada se̠m hiṛiń akada, o̠nako hõm ãṭkar daṛe̠aḱa.    

Eae; Mo̠n se̠le̠t́ o̠l purạu me̠

Mucạt́ re̠do̠ apnaraḱ baḍae mo̠ńj kathako o̠lo̠ḱ re̠ laṛcaṛ jạruṛa. Ce̠t́ le̠kanaḱ kathako/sobdo ko do̠m hudis akada are bachao̠ akada. Baṅgla te̠ Katha me̠naḱa; ses bhalo jar sobie valo tar. Me̠taḱ me̠ mucạt́ bhage ho̠e le̠n khan jo̠to̠ ge bhage ge̠a. O̠nate̠ mucạt́ re̠aḱ kathako/sobdo do̠ jo̠to̠ khon so̠ro̠saḱ kana. 

O̠nate̠ de̠labon santal bo̠e̠ha/mise̠rako, go̠go̠/babako, gate̠ko, gidra̠ko apan ạpin ṭhạ̃i khon o̠l tabon pe̠ the santals times re̠. Ar no̠nka te̠ aboaḱ go̠go̠ aṛaṅ bon pasnao̠a go̠ṭa dhạrti te̠.

Ol tumal akana: BBC Bangla khon




Suluḱrey jirạuena America Supreme Court re̠n biḱcạrić  Ruth bader ginsburg

America re̠aḱ Supreme Court re̠n biḱcạrić  Ruth bader ginsburg sukolbar hilo̠ḱ niạ dhạrti puriye̠ bạgiyada. Biḱcạr ṭhạ̃i khon baḍae̠ akana uni do̠ pancreatic cancer ajarte jạbun kate Washington DC re̠ apanaraḱ o̠ṛaḱre̠ye̠  go̠će̠na. Gujuḱ o̠kte̠ uniaḱ ume̠r hoele̠na  87 se̠rma.

Maejiu koaḱ ạidạriante̠ kạmi lạgit́ uni do̠ ạḍi oporom ho̠ṛ me̠nte̠ ṭhạ̃ie hame̠ṭle̠t́ tahẽna sanam ko ṭhe̠n. 27 se̠rma  Supreme Court re̠  dạyike̠ purạu akada apnar kạmire̠. Supreme Court re̠ maejiu ko modre maraṅ dạyik purạuić do̠sar maejiu kanae̠ Ruth bader ginsburg.

1993 se̠rma re̠ Americare̠ un o̠kte̠re̠n diso̠̠m ạyurić Billclinton uni do̠e̠ bahal ledea. Niạko se̠rmare̠ uni do̠ court re̠aḱ Liberal kạmi ṭhạ̃ire̠ kạmie̠t́ tahẽna. Niạ se̠rma e̠to̠ho̠ṕre̠ unido cancer reaṅ chemotherapy hatao̠e̠t́ tahẽna me̠nte̠ baḍayo̠ḱ kana.




Diso̠mre nãwã bạnij pe̠ãj boloḱ ehoṕena

Bar dinre̠ (18 ar 19 September 2020) Myanmar khon 45 ṭon pe̠ãj Coxbazar khon Teknaf jahaj ghaṭre he̠ć se̠ṭe̠r akana. Amdaj bar cando tala bo̠nd tahẽn tayo̠m Myanmar khon pe̠ãj he̠će̠n re̠aḱ kho̠bo̠r sạrige kante̠ye̠ lạike̠da jahaj ghaṭren mukhiạ Md. Josim Uddin.

Md. Josim Uddin doe̠ baḍae̠ ocoḱkana, jun cando re̠aḱ mucạt́ se̠ć Moṅḍu- Akiyab  jahaj ghaṭre̠ ko̠ro̠na ajar ńamle̠t́ koa o̠nḍe̠n kạmia̠ko.  Ar o̠nate̠ bo̠nd tahẽkana sanam le̠kan bạnij-beparii jinis ạgu-idi. Nonkan o̠kte̠ 2 cando tayo̠m  so̠ko̠lbar  bare̠a jahaj te̠ 30 ṭon pe̠ãj he̠će̠na.

Sanicar ar mit́ṭe̠n 15 ṭon pe̠ãj pe̠re̠ć jahaj ghaṭre̠ he̠ć se̠ṭe̠r akana. Niạ bar din chuṭi tahẽkante̠ pe̠ãj re̠aḱ kagoj ko jo̠ma bako e̠m daṛe̠akada me̠nte̠ baḍaeoḱkana.

Teheń ge arhõ Bharot khon pe̠ãj paromoḱ reaḱ hukum ńamkate diso̠mte 199 ṭon pe̠ãj boloena.




Te̠he̠ń khon IPL re̠aḱ 13 aḱ khiạḍ akhṛa e̠ho̠bo̠ḱ kana

Mumbai Inḍians ar Chennai Super kings aḱ khilạḍ talate̠ te̠he̠ń sạnicar khon e̠ho̠bo̠ḱ kana IPL 13 aḱ khilạḍ akhṛa,Niạ se̠rma re̠aḱ IPL do̠ e̠ṭ̠aḱ se̠rma  le̠ka do̠ baṅ hoyoḱa. Niạ se̠rma do̠ udhạu be̠gorte̠ge Abu dhabire Baṅgladiso̠m re̠aḱ ạyuṕ 8 baja no̠a khilạḍ akhṛa do̠ e̠ho̠bo̠ḱa.

BCCI seć khon baḍae̠ oco hoe akana Diso̠m re̠aḱ niạ muskil dosare̠ se̠re̠ć do̠ ekk̠lte̠ ạuṛiaḱgea, Sanam khon maraṅ katha do̠ niạ dhao̠ re̠aḱ IPL do̠ hoyoḱa ńe̠ńe̠l hoṛko chaḍage, jãhã do̠ Crickeṭ ar o̠nako kusiaḱ jo̠to̠ ko lạgit́ bạṛić simbat, Ńe̠ńe̠l chaḍa khilạḍ maṭhre̠ Cricket e̠ne̠ćko ce̠t́ le̠kate̠ akoko udgạuḱa gate̠ arhõ jomokao̠ lạgit́ onage nit do̠ ńel re̠aḱ !

Niạ dhao̠ do̠ Rohit Sharmawaḱ Mumbai Inḍians do̠ uihạrea  Lasit malinga le̠kan khilạḍ jitkạr mit́ṭe̠n khilạḍiạ, No̠te̠ arhõ amdaj mit́ se̠rma tayom Cricket re̠ ruạṛ lạgit́ tạṅgire̠ menaea Dhạrti jakat Cricket khon bidạ e̠makat́ khilạḍiạ Mohendra Singh Dhuni.England- Australia re̠n 21 khilạḍiạ e̠ke̠n 36 gho̠nṭa re̠aḱ Quarantine mucạt́ kate̠ khilạḍ re̠ko se̠le̠do̠ḱa. IPL re̠aḱ niạ dhao̠ re̠aḱ no̠a khilạḍ re̠do̠ Baṅladiso̠m re̠n o̠ko̠e hõ bạnuḱkoa.




Rajshahire Rotary Club re̠aḱ Governors official hiri ar Assemble hoe purạuena

Padma Rajshahi Rotary Club re̠aḱ  ne̠ be̠tar calao̠ḱ kan kạmiho̠ra kạuḍi se̠rma re̠n Governors official hiri ar Assemble do̠ hoe̠ purạe̠na. Calao̠e̠n  16/09/2020 gurubar niạ khạtir saṕṛao̠le̠n akhṛare̠  maraṅ pe̠ṛa hisạbte̠ se̠ṭe̠re̠ tahẽkana Rotary Inernational District 3281 jilạ governer Rubaiyat Hossain,bise̠s mano̠tan pe̠ṛa Rajshahi university re̠n Pro-Vice Chancellor Professors D. Anand Kumar Shaha, o̠na chaḍa hõ Dhaka ar Rajshahi Rotary re̠n ạyuran hoṛkoaḱ se̠le̠t́te̠ 06 go̠ṭe̠n project do̠ purạu akana.

 

Project kodo̠ hoyoḱkana Amnura-Tanore RCC re̠aḱ go̠ṛo̠te̠ iskul college chaṭkare jo̠ dare ar ran dare, ar aṛaḱ sakam re̠aḱ itạ e̠m. Covid-19 muskilaḱ lagae lạgit́ Amnura Selại prokolpo khon te̠ar musk akriń lạgit́ governer sample em cal akadea.

Strategic planning kạmihora re̠ 01 hoṛ BBA, 06 ho̠ṛ Nursing ar 02 ho̠ṛ HSC pạṭhuạko siknạt go̠ṛo̠ko e̠maḱ koa. Subidha baṅ ńańamko modre 02 ho̠ṛ income generation lạgit́ selại mesin ko e̠maḱkinạ. Onkage 15 ho̠ṛ pạṭhuạ gidrạko Vocational Training (I.C.T) latare kạmi cet́ lạgit́ imagine computer and solutions aḱ go̠ṛo̠te̠ mit́ ekraṛ(cukti)ko o̠lto̠lke̠da.

Covid-19 muskilaḱ lagae kạmi lạgit́ Rajshahi Cancer Hospital ho̠te̠te̠ ạyuro̠ḱkan `Oxygen Pull’ ńutuman projectre Janata Bank Associations aḱ go̠ṛo̠te̠ 03 Oxygen cylinder e̠m hoye̠na.

Mit́le̠ka sanam project ge Dhaka Kawran Bazar ar Padma Rajshahi Rotary Club banar re̠aḱ go̠ṛo̠-go̠po̠ṛo̠te̠ hoyoḱkana. Akhṛa re̠n Maraṅ mano̠t pe̠ṛa Governor aćaḱ katha re̠ Rajshahi Club re̠aḱ aemae sarhao keda ar manwa go̠ṛo̠ kạmire̠ uskur e̠mo̠ić niạ club re̠aḱ kạmiho̠ra pańjae lekan kạmiko uduḱ akada.




Raja ar Ḍạn buḍhi

Mit́ diso̠mre mit́ṭen Rajae tahẽkana. Uni Rajare̠n do̠ mit́ go̠ṭenge ko̠ṛae̠ tahẽkantaya, Uni koṛa do̠ Raja ar Rạni ren ạḍi sadhe̠r jhẽ̠ṭ be̠ta kante̠ye̠ boge̠te̠kin dulạṛede kan tahẽkana. Janam hilo̠ḱ gekin go̠ṭa le̠da ko̠ṛa gidrạaḱ ńutum do̠ Milo̠n kin do̠ho̠ya, e̠nte̠ gidrạ mayage̠ ạkin haṛam-buḍhiaḱ dulạṛ do̠ sarsao̠ ocole̠da. Ńe̠lo̠ḱ te̠ Rajare̠n ko̠ṛa do̠ ạḍige mo̠ńj ar ce̠hrageye̠ tahẽkana, o̠nkage ạkil ar cạl co̠lo̠n hõ hoṛkoko kusiaḱ kan tae̠ tahẽkana. Me̠ne̠k haraḱ ko̠ṛaaḱ bud ar hudis do̠ ḍhe̠rge bujhạuḱ kan tae̠ tahẽkana. Mit́ din uni Rajare̠n ko̠ṛawaḱ mone̠re̠ mit́ṭe̠n hudis he̠će̠na, ać babaye̠ calao̠e̠t́ diso̠m re̠aḱ go̠ṭa ḍihạte̠ ńe̠l ạcura. Juạn ko̠ṛa do̠ aćaḱ mone̠r katha ać baba diso̠mre̠n calao̠ić ṭhe̠ne̠̠ so̠do̠r ke̠da. Sạrige ać baba hõ ko̠ṛ̣awaḱ katha ańjo̠m kate̠ bhabna salaḱ rạskageye̠ ạukạuke̠da, e̠nte̠ aćre̠n po̠rjako ṭhe̠ne̠ calaḱ ar kathae̠ baḍae̠ ạgu daṛe̠aḱa. Rajare̠n ko̠ṛa o̠kae̠ me̠ne̠t́ tahẽkan, o̠nahõye̠ o̠nkaye̠t́ tahẽkana.
Mit́ṭe̠n din ar o̠kte̠ se̠ndra ńam kate̠ Raj re̠n ko̠ṛa do̠ ać baba-go̠go̠ ṭhe̠n khon bidạ hatao̠ kate̠ sado̠mre̠ de̠ćkate̠ diso̠m ńeńel ar daṛane̠ o̠ḍoke̠na. Sado̠m re̠ de̠ćkate̠ calaḱ calaḱ te̠ mit́ṭe̠n birre̠ye̠ he̠ć bo̠lo̠ye̠na. E̠nan khon dãṛã dãṛãte̠ daḱ te̠taṅ akade̠ tahẽkante̠ sado̠m khon phe̠ḍkate̠ bir bhitrite̠ye̠ bo̠lo̠ye̠na daḱ se̠ndra lạgit́. O̠nte no̠te̠ se̠ndra se̠ndra tho̠ṛa sạṅgińre̠ uni ko̠ṛa do̠e̠ mit́ṭe̠n huḍiń tạti o̠ṛaḱe̠ ńe̠lńam ke̠da. Bại bại te̠ ṭạti o̠ṛaḱse̠će̠ calaḱ kan o̠kte̠ re̠ge mit́ṭe̠n buḍhiye̠ ńe̠l ńam ke̠de̠a. Raj ko̠ṛa do̠ buḍhiye̠ me̠tadea, e̠ buḍigo daḱ te̠taṅedińa, daḱe̠m emạńa! E̠nan khon daḱ te̠taṅediń kana. Ko̠ṛawaḱ katha ańjo̠m kate̠ buḍhi do̠ so̠ṅgre̠ me̠naḱ tiruṕaḱ ṭhe̠ṅga re̠ tho̠ṛa hilạu kate̠ye̠ me̠tade̠ya, de̠la o̠ṛaḱ se̠ć hijuḱ me̠. O̠ṛaḱ kandha se̠ć bo̠lo̠e̠nte̠ daḱ ar ae̠ma ae̠ma dare̠ jo̠koye̠ e̠made̠a jo̠m lạgit́.
Raj ko̠ṛa do̠ dare jo̠ ar daḱ ńukate̠ be̠jaye̠ biye̠na. Me̠nkhan uni ko̠ṛa do̠ bae̠ baḍae̠ kan tahẽkana buḍhi do̠ hoṛ do̠e baṅ kana, mit́ṭe̠n ḍan buḍhi kanae̠. Buḍhi do̠ Raj ko̠ṛaye̠ me̠tae̠ kana, e̠ Bạbu am do̠ ạḍi sȧṅgiń khone̠m he̠ć akana are̠m laṅga akana; pase̠ć am do̠ tho̠ṛa jirạuḱ jạruṛ kantama, jirạule̠n khane̠m phạriạu utạro̠ḱa. Iń do̠ am lạgit́ arhõ tho̠ra mo̠ńj jo̠mak iń se̠ndra ạgu lege, o̠n̠a me̠nkate̠ o̠ṛaḱ khon do̠e̠ o̠ḍo̠ḱ calao̠e̠na. Laṅga akante̠ mẽ̠t́ do̠ dhup ḍhupo̠ḱ kan tae̠ tahẽkana. Tho̠ṛae japit́ ńo̠ḱ le̠da ar o̠na o̠kte̠re̠ge mit́ṭe̠n miru cẽṛẽ doe̠ udạu he̠ć e̠nte̠ tire̠ye̠ aṕ go̠t́e̠na. Miru cẽrẽ do̠ raj koṛaye̠ me̠tae̠ kana, e̠ Raj kumạr ce̠t́ am do̠m baḍaya nui buḍhi do̠e o̠ko̠e̠ kana me̠nte̠? Nui buḍhi do̠e ḍan buḍhi kana. Am le̠kan ae̠ma ae̠ma manwa ho̠po̠n do̠e̠ ata jo̠m akat́koa.
E̠ Raj kumar ma usạrate̠ be̠re̠t́me̠ ar no̠nḍe̠ khon dạr pharako̠ḱ me̠. Ḍạn buḍhiye̠ ruạṛ he̠ćle̠n khan khạṭigeye̠ jo̠m rãṭruṭ me̠a. Miru cẽṛẽ do̠ so̠mbat e̠mkate̠geye̠ pharkao̠ e̠na. Raj kumạr do̠ bae̠ bilo̠m le̠da, hudis ke̠dae̠ miru cẽṛẽ do̠ pase̠ć re̠ pase̠ć sạri katha geye lại akadińa. Chaṭkare̠ tol akade̠ sado̠m re̠ de̠ć kate̠ pạchim se̠ć me̠naḱ diso̠m se̠će̠ kamsao̠ ke̠de̠a.




Tanor re Ạdibạsi koaḱ football tournament final khilạḍ

Tanor re 16 september 2020 tạrik Ạdibạsi koaḱ 2 din reaḱ football tournament final khilạḍ hoypurạuena. Amso `Ṭhik ache Bondhu’ sporting kelab aḱ ạyur te Amso Muthạrạpur foolball maṭhre Tanor Upojilạ reaṅ nanan ṭhại khon ạdibạsi koaḱ 16 goṭen khelạd dol ko oṅsoṅleda.
Mongolbar ạyuṕber Amritpur Jubo Soṅgho 0-1 golte ko harao ket́koa Ucạḍaṅga Adibasi Jubo Soṅgho ko jitạu akana. Final khelạḍ haparao re maraṅ neota peṛa hisạbte seṭere tahekate puroskare em calaḱkoa Tanore Pouro Meyar hudạ re Awami League darakan Meyor lek Abul Basar Sujon.
Rajshahi maraṅ naṅgraha Boalia thana Awami League ren são-chairman darakan dinre Tanore Pouroshova voṭe re Awami League dol khon Meyor hudạ re teṅgoḱ hoṛ Abul Basar Sujon do jitạu ńũ bubulaḱ ko khon sahaṛ akan tahen lạgit́ cehaona kathae lạiaḱkoa ar apnar thạilạḱ khon jitan khelạḍ dol18 hajar kạuḍi salat́ trofee emaḱkoa ar Runner up khelạḍ dol do 15 hajar kạuḍie em calaḱkoa. Niạ puroskar em akhṛa re maraṅ mukhiạ hisạbte seṭere tahekana Amso atoren gãota lahanti ạyur hoṛ Moslem Uddin Molla , manotan peṛa hisạbte seṭere tahekana tanore Pouro Awami League ren saṅgoṭhonik sompadok Wazir Hassan Protap Sarkar, Tanore Pouro Krisog League ren Sadharon Sompadok Entaj Ali. Niạ okte aema khelạḍ dulạṛ hoṛ ko 2 din reaḱ football khelạḍ haparao ńeńelko jarwalena.




Online te̠ BRTA re̠aḱ cecet́jo̠ṅ driving license  ńamo̠ḱa daraekan hapta

Baṅgali Jạtire̠n janamić Bo̠ṅgo̠bondhu Sheikh Mujibur Rahmanaḱ janam 100 Se̠rma purạu khạtir darae̠kan 20 September khon 24 september dhạbić Baṅgladesh Soṛok Poribahan Kotripokho (BRTA)

Bise̠s kạmiho̠ra go̠ṛo̠ hapta ko mano̠t re̠aḱ ko go̠ṭ̣a akada. Niạ o̠kte̠ online te̠ BRTA re̠aḱ cecet́jo̠ṅ driving license  ńamo̠ḱa.

Gurubar niạ bise̠s kạmiho̠ra hapta re̠aḱ katha ko baḍae̠ ocoakana BRTA.

Niạ hapta re̠ o̠kako kạmi go̠ṛo̠ ńamo̠ḱa o̠na do̠ hoyoḱ kana- kạmigo̠ṛo̠ kạmiho̠ra hapta calaḱ o̠kte cecet́jo̠ṅ driving license, online te̠ moṭor cycle registration hõ ńamo̠ḱa.

Ar niạ ko do̠ BRTA re̠ ardas akat́ hoṛko ko ńama Baṅgladesh Soṛok Poribahon Kotripokho (BRTA) re̠aḱ jo̠to̠ office khon se̠taḱ 9 baja khon ạyuṕbe̠la 05 baja bhitrire.




Rajshahire Podda Gaṅgare̠  5 kilạs iskul pạṭhuạ gidrại unum go̠će̠na

Rajshahire Podda Gaṅgare̠  5 kilạs iskul pạṭhuạ gidrại unum go̠će̠na. Uniaḱ ńutum do̠ Bibek gho̠s (10).

Uni gidrạ do̠ naṅgraha reaḱ kajihaṭa ṭo̠ṭha re̠n Sontosh ghos re̠n gidrạ kanae̠.

Fire service se̠ć khon baḍae̠ akana  lukhibar se̠taḱ 7 baja se̠ć Bibek do̠ naṅgraha re̠aḱ  shrirampur se̠ć gaṅgare̠ paeraḱe̠ phe̠ḍle̠na. Un o̠kte̠ gaṅga daḱ re̠aḱ khạndriń se̠će̠ boloye̠nre̠ uni gidrạ do̠e̠ unume̠na. O̠na aḍe̠pase̠re̠ tahẽkan ho̠ṛko kurumuṭu kate̠ hõ bako o̠war rakaṕ daṛeadete̠ domkol re̠n ko kho̠bo̠raḱkoa.

O̠na tayo̠m domkol (Fire service) re̠n ḍuburi o̠nḍ̣e̠ he̠ć kate̠ o̠war kạmiko e̠ho̠ṕke̠t́te̠ Ḍuburi Abdur Rajjak 10 miniṭ tayom gaṅga daḱ latarre uni gidrại ńamkede khan o̠war rakaṕ kate̠ usạra  Rajshahi Medical college haspatal te̠ko idikedea.  O̠nḍe̠nko doctor gidrạ do̠e̠ goćgeae me̠nte̠ko lại so̠do̠rke̠da.

Naṅgraha re̠aḱ Rajpara thana re̠n dạyik ńam office in charge  (OC) Shahadat Hosain Khan do̠e̠ me̠nke̠da ghoṭona doń ańjo̠m akada. Ạḍi usạra ge thana re̠ mit́ Opomrittu re̠aḱ mamla do̠ e̠mo̠go̠ḱa.




Ko̠ro̠na o̠kte̠ Diso̠mre̠ Kisạ̃ṛ hoṛko ḍhe̠r akana

Diso̠m re̠ niạ Ko̠ro̠na mahamari re go̠ṭ̣a dhạrti re̠aḱ ae rojgar ge ḍe̠l ḍe̠l te̠ṅgo akana. Bạnij-be̠pari re̠ hõ ae̠ma bạṛić o̠kte̠ paromo̠ḱ kana. Me̠nkhan niạ bhitrire̠ hõ diso̠mre̠ kisạ̃ṛ ho̠ṛko ḍhe̠ro̠ḱ kana. Jun cando re̠ diso̠m re̠ kạruṛ kạuḍi/dhon-sompotti te̠ le̠kha kate̠  ae̠ma ko laha akana-niạ cando ńe̠lo̠ḱ kana 86 hajar 37 hoṛ. Calaoe̠n March cando mucạt́re̠ ko tahẽkana 82 hajar 625 hoṛ. Me̠taḱme̠ pe̠ cando re̠ Bank re̠ kạruṛ kạuḍian ho̠ṛko ḍhe̠r akana 3 hajar 412 ho̠ṛ.

Bangladesh Bank re̠aḱ mit́ o̠lre baḍae̠ akana je̠, 2020 se̠rma re̠aḱ jun cando mucạt́ re̠ 50 kạruṛ kạuḍi doho ho̠ṛko me̠naḱoa 1 hajar 269 hoṛ.

Bangladesh Bank reaḱ mit́ o̠lre̠ baḍae̠ akana- 2019 se̠rma re̠aḱ 18 sepṭember khon Casino bạnij niạ o̠ka police aḱ saṕ calaoḱkan tahẽkan khon diso̠m re̠aḱ Bank re̠ kạruṛ kạuḍi do̠ho̠ ho̠ṛ ae̠ma ko tho̠ṛ̣ale̠na, un o̠kte̠ September cando re̠aḱ 30 tạrik Bank re̠aḱ hisa̠b le̠kate̠ kạruṛ kạuḍi do̠ho̠an ho̠ṛaḱ le̠kha hoyena e̠ke̠n 79 hajar 877 ho̠ṛ. Me̠nkhan ackage niạ se̠rma (march cando khon jun cando hạbićte̠ ) kạruṛ kạuḍian ho̠ṛko niạ se̠rma ko ḍher akana.

Niạ mit́ se̠rmare̠ kạruṛ kạuḍi bank re̠ do̠ho̠ ho̠ṛko ḍher akana- 5 hajar 641 ho̠ṛ. Ar noko modre niạ ko̠ro̠na o̠kte̠ rege ko ḍhe̠r akana 3 hajar 412 ho̠ṛ. Ae̠ma ho̠ṛ do̠ kạmiko at́ kate niạ ko̠ro̠na e̠kal te̠ko re̠ṅge̠ć akana. Diso̠m re̠ nit 72.6% gharo̠ńjko re̠ṅge̠ć akana.