Hạnḍi ńu re̠aḱ bhạlạite̠t́-1

Television se̠ kho̠bo̠r kagojkore̠ diso̠m re̠aḱ dinạmhilo̠ḱ kho̠bo̠r ko̠bon ńe̠l le̠khan so̠ho̠r-bajar ar ato pahṭa kore̠ juạn ko̠ṛako do̠ ńu bulo̠ḱte̠ko laṅga ar ulbuliạ caba akana. Nito̠ḱaḱ dhạrtire̠ jo̠to̠ khon lạṭu ar bo̠to̠ranaḱ e̠ṭke̠ṭõṛe̠ kangea ńu bulo̠ḱ se̠ madokasakti se̠ nisạ do̠. Ńu bulo̠ḱ so̠mpo̠kte̠ Bilạt diso̠mre̠n mare maraṅ go̠ṅke̠ Gladstone doe̠ me̠nle̠t́a, ‘Lạṛhại, Mãhãmạri ar Akal’ niạ pe̠a re̠aḱ tinạḱ bạṛić ho̠yo̠ko̠ḱa, no̠ako mit́kate̠ hõ ńu bulo̠ḱ se̠ mado̠k re̠aḱ bo̠to̠ranaḱ do̠ ḍhe̠rgea. Ạkilankoko uduḱ akada, cuṭi ńu, ńu bulo̠ḱ, kạmi be̠go̠r jiṅgi khe̠mao̠ ar jo̠m-ńu re̠aḱ khạntitẹt́ te̠ manwa jion re̠aḱ 12 (gel bar) se̠rma do̠ tho̠ṛaḱ kantabona. Se̠dae̠ khonge manwa so̠maj re̠ ńu bulo̠ḱ do̠ me̠naḱa ar no̠a do̠ baṅ ṭhikaḱ me̠nte̠ko me̠taḱ kana. Ńu bulo̠ḱ se̠ nisạ re̠aḱ sana gujuḱ umul se̠ć geye ạyur idibona, re̠ṅge̠ć o̠re̠ćko, be̠go̠r kạmiko se̠ kisã̠ṛ ho̠ṛko hõ boge̠ t̠eko ńir bo̠lo̠ḱ kana. Santal so̠majre̠n guruko hõko laṅga cabae̠ya, ce̠kate̠ santal ho̠po̠nko no̠a khonko rukhiyạ koa!

O̠na atore̠n mạńjhi haṛamaḱ do̠ tho̠ṛa mẽt́ marsal me̠naḱ taya, uni hõ jao̠ge ce̠kate̠ ńu bulo̠ḱ khon bo̠e̠ha-mise̠rakoe̠ ruạṛ ko̠a; o̠na re̠aḱ doe̠ guni bhạbiḱ kan tahẽkana. Ackage mit́din kulhi duṛuṕe̠ ho̠ho̠ ke̠da, go̠ḍete̠ me̠tadea jo̠to̠ko lại akome̠ te̠he̠ń do̠ je̠mo̠n atore̠n jo̠to̠ ho̠ṛko se̠ṭe̠r tahen. Jo̠to̠ko he̠ć se̠ṭe̠re̠n tayo̠m mạńjhi haṛam do̠ ato gão̠tare̠n ko ṭhe̠n aćaḱ katha lạ lạiye̠ e̠ho̠ṕe̠na. Ape̠ do̠ ae̠ma dhao̠pe̠ ańjo̠m akada ńu bulo̠ḱ do̠ bạṛić gea me̠nkhan te̠he̠ń iń apekoń me̠tape̠ kana ńui pe̠ ḍhe̠r  ḍhe̠r tạṛi-hạnḍi-pạurạ ko ńueipe̠; tinạḱ khusi unạḱge ńuipe̠, ape̠aḱ mon moṅgo̠no̠ḱ hạbić kusi-rạskạte̠ ńuipe̠. E̠nte̠ tạṛi-hạnḍi- pạurạ ńu le̠khan do̠ ae̠ma bhạlạitẹt́ me̠naḱa. Bhạlại te̠t́ko do̠ no̠age

  1. Ae̠ma gate̠ko ńamo̠ḱa;
  2. Amaḱ laṅga cabaḱ tama;
  3. Mo̠ńj ar napae̠ jạpit́ ho̠yo̠ḱ tama;
  4. Dhuṛi dhạrtire̠ nana hunạr hudis cintạ ar duk bhabna caba utạro̠ḱ tama;
  5. O̠kte̠ bo̠do̠lo̠ḱ são̠te̠ amaḱ taṛam laha se̠ aḍe̠pase̠ ho̠ṛko le̠ka calaḱ re̠̣aḱ jạruṛ bạnuḱa;
  6. Ho̠ṛko são̠te̠ e̠m-e̠pe̠m re̠aḱ jạruṛ baṅ tahe̠na;
  7. Calao̠ laha akan ạgil hapṛamko são̠te̠ mit́ pante̠re̠m duṛuṕ daṛe̠aḱa;
  8. Amre̠n o̠ṛaḱ ho̠ṛ, gidạr-pidạrko ar bako ạṛis me̠a, mo̠n jiwi hõ mo̠ńjgem aukạua;
  9. Ruạ haso, re̠ṅge̠ć te̠taṅ bam ạukạua;
  10. Mo̠ńj ho̠ro̠ḱ bande re̠aḱ hõ jạruṛ bam bujhạua;
  11. Amre̠n gate pe̠ṛa usạrte̠ dhạrti khon bidạ jo̠har ko e̠mgo̠t́ama, joe̠ hoe̠ko̠ḱ ma nisạ re̠aḱ, joe̠ hoe̠koḱ ma ńu re̠aḱ.

Duṛuṕ akan ko atore̠n ho̠ṛkodo̠ katha ańjo̠m kate̠ bo̠gete̠ko ko̠yo̠ḱ ńapamana. Mit́ ghạṛi tayo̠m lusur phusur ańjo̠mo̠ḱ kana, ko̠ṛa-kuṛi, haṛam ar gharo̠ńj mukhiạko ṭhe̠n khon hõ. Mạńjhi haṛam do̠ katha mucạt́ kate̠ge o̠ṛaḱ te̠ye̠ bo̠lo̠ hape̠ye̠na. Bại bạite̠ katha do̠ ḍhe̠r calao̠e̠na. Me̠pe̠ne̠nako, ce̠kate̠ te̠he̠ń mạńjhi haṛam do̠ no̠nkan kathae̠ me̠n ke̠da! Ce̠t́ ho̠e̠ akan taya? Ae̠ma le̠kan kukli mo̠nre̠ he̠ḍe̠jo̠ḱ kante̠ tho̠ṛa ho̠ṛ do̠ bako sahao̠le̠t́te̠ mạńjhi bakho̠l te̠ko bo̠lo̠e̠na. Mạńjhi haṛam ko kuli ke̠de̠a, ce̠daḱ nonkan galmarao̠ do̠m ho̠ho̠ke̠t́a ar no̠nkan katha do̠m me̠taḱle̠a. Ale̠kore̠n bạhu koaḱ do̠ ce̠t́ ho̠yo̠ḱa! Ale̠re̠n gidrạ kodo̠ ce̠t́ halot re̠ko paṛao̠ḱa! O̠ṛaḱ duạr do̠ ce̠kaḱa! Ko̠ṛa-kuṛi koaḱ tayo̠m halo̠t ce̠t́ ho̠yo̠ḱa! Mạńjhi haṛam do̠e̠ thir hape̠akana, jahan ro̠ṛ ruạṛ bae̠ e̠mat́koa. Ạḍite̠t́ko kạjiạu ke̠de̠te̠ye̠ me̠nke̠da, iń do̠ e̠ke̠n ape̠ko ńu bulo̠ḱ re̠aḱ bhạlạite̠t́ iń lại akat́pe̠a. Mit́ ho̠ṛ do̠ ạḍi ãṭ kastao̠ḱ ar ne̠ho̠re̠n te̠ye̠ me̠tadea ce̠t́ ce̠ka jạruṛ tale̠a? Mạńhi haṛam do̠ onkoe̠ me̠taḱ koa, te̠he̠ń do̠ ar jahanaḱ bạń galmarao̠ ape̠a, do̠ nito̠ḱ do̠ calaḱ pe̠ ar ganḍo̠no̠ḱ pe̠, tho̠ṛa din tayo̠m ińgeń kulipe̠a. Mạńjhi haṛamaḱ no̠nkan katha ańjo̠m kate̠ tumbut́ kate̠ mạńjhi bakho̠l khon ko onḍok he̠će̠na ar ạpan ạpin o̠ṛaḱ se̠ćko calao̠e̠na.




Dhạrti Jakat jạtiạri gão̠ta (UN) re̠ Mn. She̠ikh Hasinawaḱ Ro̠po̠ṛ

Diso̠m Mukhiạ She̠ikh Hasina Dhạrti Jakat jạtiạri gão̠ta (UN) re̠aḱ Virtual Sabha re̠  Ro̠po̠ṛe̠ (Bhasone) e̠ma Teheń ńindạ 8 baja ar New Your 10 baja o̠kte̠ UN re̠aḱ 75 se̠rma sabha re̠ virtual Ro̠po̠ṛe̠ (bhasone) e̠ma. Diso̠m jạtiạri re̠n baba haṛame̠ ro̠ṛle̠t́ le̠ka ge teheń hõ Baṅgla te̠ye̠ ro̠ṛa She̠ikh Hasina. Poro rasṭro Montri Dr. AK Abdul Momen 21 September virtual press se̠ć te̠ badạe̠ ocoakat́ koa je, diso̠m mukhiạ she̠ikh Hasina aćaḱ katha re̠ tahen COVID-19, Rohiṅga babot ar Hoe̠ lolo /Climate se̠le̠t́ e̠ṭaḱ jạruṛ biso̠e̠ko doe̠ ro̠ṛ rakaba. Niạ se̠rma re̠aḱ gapal marao̠/bo̠ho̠ḱ (Protipaddo) do̠ ho̠yo̠ḱ kana; Ale̠ do̠ darakan din lạgit́ le̠ kho̠jo̠ḱ kana, Dhạrti Jakat jạtiạri gão̠ta (UN) ale̠aḱ jạruṛ me̠naḱa: Ae̠ma le̠kan go̠ḱ kathako ar hudis ruạṛ jạruṛa. Dhạrtire̠ COVID-19 re̠aḱ halot te̠ Dhạrti Jakat jạtiạri gão̠ta (UN) 75 se̠rma sabha do̠ Nagam/Itihãs re̠ o̠l rakaṕ e̠na je̠, virtual se̠ć te̠ galmarao̠/meeting ho̠yo̠ḱ kante̠.

Source: BSS




Pherao hoyoḱ kana Coxbazar jilạren 14,00 policeaḱ

Police aḱ seṅgel sarte guren jirạu akan miliṭari mukhiạ Mejor Sinha Rashed Khan aḱ gujoḱ ar hoṛkoaḱ tạpis galmarao re tahekanako Baṅgladiso̠mren police bạhini. Coxbazar jilạ reaḱ sanam thanaren amdaj 1400 hoṛ police bodol reaṅ ko goṭa akada.

Coxbazar ren Police Super Mohammad Hasanujjaman e baḍae ocoaḱana, Dhaka police sodor doptor niạko goṭa akada baṅma police palṭon reaṅ mit́ nãwã seṭ ko calaoḱa Coxbazar ar nonḍe  okoe nitoḱ menaḱ ko onko do eṭaḱ reko calaḱa.

Niạ laha 31 july Coxbazar Merin drive re police aḱ sẽṅgel sarte Mejor Sinha waḱ gujuḱ tayom niạ jilạre police kạmiko cetan katha rakaṕlena. Ona ghoṭona khạtir Ṭeknaf thanaren mare OC Prodip Kumar Das são arho mit́bar nanan hudạren police ko gereptar kate nit bicạr samaṅreko teṅgo akat́koa. Niạ tayom jilạren police super, additional police super são arhõ 08 hoṛ akoaḱ dạyik hudạ khon ocoḱ kate nãwã ạyurko ko ạguakat́koa.

Police ạḱyurko jilạren kạmikan mukhiạ 34 plice ńeńelko (Inspecṭor) aḱ bodol reaṅ hukum ko jạrikeda 30 sepṭember.

Police Super Mohammad Hasanujjamane baḍae ocoḱ kana je jotolekan hudạren 14,00 police ko bodol hijuḱa niạ Coxbazar re. tobe nia bodol do ạḍi so̠rdinge hoyoḱa. Uni do ar hõ meneda je jilạ reaḱ 08 goṭen thanaren purạ seṭ police geko bodoloḱa. Ar niạ bodol se pherao do police department re ạḍi jạruṛ kạmihora kana oka do jao ge hoyogoḱ kan, niạ do ạn rege menaḱa. Ar onate thoṛa thoṛate niạ kạmi hora do hoy purạḱa.




Ko̠ro̠na lạgit́ niṭ akan Rajshahi Christian Mission Hopital do bondena!

Diso̠mre ko̠ro̠na ajar baṅ cabaakan re hõ ackage ko̠ro̠na rogiko lạgit́ hale benaokan Rajshahi Christian Mission Hospital do bondena. Cacalaoko ko meneda, Ko̠ro̠na ajar ren rogiko thoṛage ko ńamoḱ kan khạtir mit́leka do bond lagaoḱ kana niạ Hospiṭal.

Baḍaeoḱ kana diso̠mre ko̠ro̠na rogiko ḍheroḱ kan okte niạ serma reaḱ april cando re apnarte ạyuroḱkan besarkari hospiṭal ko  são diso̠m reaḱ Sastho Odhidoptor mit́ oltol do hotete hatao hataṛ hoelena ar onako hospiṭal do COVID-19 re jạbun akan ko joton koa ar khoroc do sarkare emoḱa. Ona leka niạ hospiṭal do cando re 12 lak ṭaka bhaṛae ńamet́ tahekana Sastho Montronaloy khon. Enre hõ rogiko lạgit́ mońj ạt ge baṅ tahekana noa hopiṭalre.

Menkhan rogiren hoṛkoaḱ aema nạlis tahekana niạ hospiṭal ren kạmiạko cetan. Khobor re nonka hõ ńel akana rogiren hoṛkoge oxygen cylinder niạko nir baṛae kana. Muskil oktere hõ hospiṭal ren nurse ko bako ńamoḱ kan tahena.

Calaoen gurubar khon niạ hospiṭal do bond ńelakana. Tolas kate baḍae akana je Hospiṭal do barhe khon bond kate bhitreko saphayeda rog-teju khon ar araḱko joto sapha aro kạmi ko calaḱ kana. Daraekan 2021 serma reaḱ january pạhil tạrik khon arhõ lahate leka joto lekan rogiko ran ar joton kạmiko ehoboḱa.

Niạ bisạete Rajshahi Medical College Hospiṭalren ạyurić (Upo Poricalok) Dr. Saiful Ferdous lạekeda Rajshahi Christian Mission Hospiṭal re ko̠ro̠na rogiko joton se cikitsa em thoṛa muskil hoyoḱ kan tahena ar nit do hospiṭal re rogiko hõko thoṛagea onate ale do niạ bond reaḱ le goṭa akada. Ar Rajshahi Medical College Hospiṭal reaḱ 15,22,25,27,29,30,39 ar 40 namber bolok ko̠ro̠na uniṭ lạgit́ saṕṛao doho akana. Ar hospiṭalre nit do central oxygen splay hi-flow nozzle canola reaḱ bondobostho hoyakana.   




Primary School Jhić re̠aḱ sapṛao̠ḱre̠ 9 go̠ṭe̠n ạn e̠m akana

Sarkari Primary Iskulko jhić dohṛae̠re̠ ol uduḱ ạn le̠kate̠ sapr̠ao̠ḱ lạgit́ mit́ olaḱ hukum do̠e̠ pasnao̠ akada Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe. Niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ ạn manao̠ kate̠ Siknạt gão̠tako jhić dohṛae̠ lạgit́ sapṛao̠ḱ kạmi ho̠ra hatao̠ kate̠ 9 go̠ṭe̠n ạn e̠m akat́  mit́ hokum do̠ e̠m hoe̠ akana.

Bud hiloḱ Montronaloe re̠n sẽṛa socib  Md. Akram-Al-Hossen sạhiaḱ mit́ o̠laḱ jạhir hoe̠ akana.

No̠a lahare̠ calao̠e̠n 3 September dohṛate̠ Iskul jhić ruạṛ lạgit́ niạm ạrikoe̠ be̠nao̠ le̠da Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe, no̠a o̠laḱ manao̠ kate̠ Primary Iskul jhić lahare̠ okako sapṛao̠ḱ re̠aḱ jạruṛ ona hatao̠ lạgit́ hukum e̠m hoe̠le̠na. Apnar ṭhạ̃i re̠ge jạruṛo̠ḱ jinisko kiriń ar Iskul racako ar sanam be̠ohar jinisko sapha sạphie̠ re̠aḱ hõ men hoe̠le̠na.

O̠na o̠laḱte̠ me̠n ho̠e̠ akana Covid-19 Mãhãmạri te̠ṅgo daram lạgit́ go̠ṭa dhạrti re̠aḱ Iskulko le̠ka Baṅgladiso̠m re̠aḱ Primary Iskul kohõ bo̠ndge me̠naḱa. No̠a karo̠nte̠ kilạs re̠aḱ sanam kạmiko se̠le̠t́ kạṭić gidrạ koaḱ cecet́re̠ gạkhuṛo̠ḱ cetanre̠ mit́ṭen akoṭaḱ hoe̠ paṛao̠ akana.Bise̠s kaete̠ re̠ṅgeć o̠re̠ć gidrạko tinạḱ Iskul bahre̠ re̠ko tahena,Iskulte̠ ruạṛo̠ḱ re̠aḱ as do unạḱge ko̠mo̠ḱa.

O̠nate̠ Niro̠po̠n ho̠ṛno̠ ạn manao̠ kate̠ daṛe̠aḱ bhor usạra Iskulko jhić dohṛae̠ do̠ ạḍi jạruṛa , Ar onate̠ dohṛate̠ Iskulko jhić lahare̠ sapṛao̠ḱ kạmi ho̠rako purạou hõ ạḍi jạruṛanaḱ kana. No̠a motlob te̠ge 3 Sepṭe̠mber Covid-19 halo̠t re̠hõ Niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ ạn manao̠ kate̠ Iskulko dohṛate̠ jhij lạgit́ mit́ṭe̠n hukum do̠ hoe akana ar o̠na le̠ka sanam kạmi ho̠ra hatao̠ kate̠ kạmi re̠aḱ  me̠n hoe le̠na.

Ponaḱ primary siknạt lahanti kạmiho̠ra (PEDP) re̠aḱ modre̠ paṛao̠ḱ kan Iskulko talare̠ lahanti kạmi ho̠ra (slip) be̠nao̠ ar kạmire̠ purạu re̠aḱ goḱṛo ạri le̠kate̠ apan ạpin Iskul re̠ge apnar kạmi ho̠ra be̠nao̠ ar kạmi purạu do̠ hoe hijuḱ kana. Nit do̠ Covid-19 halotre̠ o̠na goḱṛo ạn le̠kage apan ạpin Iskulko jhić re̠aḱ sapr̠ao̠ kạmiko do̠ hatao̠ hoyoḱa.No̠a khạtir Iskul re̠ slip Fundte̠  ạidari le̠kate̠ kạmiko hatao̠ daṛe̠aḱa.

Gão̠ta j̃ahã ce̠kae̠ hoyoḱ takoa:

  1. Paṛhao̠ḱ kandha são̠ sanam raca ko jao̠ge sapha ar be̠gor teju (jibanu mukto) dohoe̠ hoyo̠ḱa.
  2. Iskul re̠aḱ sanam le̠kan jinisko jao̠ o̠kte̠ge sapha sạphi do̠ho̠e̠ ar be̠go̠r teju (jibanu mukto) do̠ho̠e̠ hoyo̠ḱa.
  1. Ho̠ṛmo̠ re̠aḱ lo̠lo̠ so̠so̠ṅaḱ mesin (Inflared thermometer)  apnarte̠ kiriń hoyoḱa.
  2. Sạbun Bliciṅ paoḍar e̠manteaḱ kiriń.
  3. Ạbuk saphaḱ ar ṭoele̠ṭ jao̠ge sapha sạphi doho.
  4. Mog ,Jog ar Bạlṭin kiriń.
  5. Tho̠ṛa din lạgit́ ti ạruṕ jaega be̠nao̠ ar ti ạruṕ lạgit́ jạruṛ daḱ,daḱ bahre̠ḱ re̠aḱ be̠bo̠sta dohoe̠.
  6. Sapha sạpha lạgit́ jạruṛre̠ kạmiạ do̠ho̠ko.
  7. Covid-10 o̠kte̠re̠ Interne̠ṭ kiriń (judi no̠are̠ kharca lạgit́ bạnuḱ khan)

Source: Sonali sangbad




Te̠heń do̠ Mina Mãhã

Te̠he̠ń do̠ 24 September phente̠bon hudis Minawaḱ janam din. Uihạr le̠kate̠ rup e̠makade̠ uni  Minawaḱ gun/colon re̠aḱ sạgun e̠to̠hoṕ do̠ hoele̠na te̠he̠ńaḱ dinre̠.

1991 se̠rmare̠ ńutuman olo̠ḱ naksa guru (Chitra silpi) Mostofa Monowar no̠a gunạn re̠aḱ be̠go̠r jiwian hudis hoṛaḱ rup do̠e̠ be̠nao̠ le̠da. Nit do̠ no̠a ae̠ma pạrsite̠ ar ae̠ma diso̠mre̠ uchạno̠ḱ kana.Minawaḱ gunkote̠ udgạu arhõ bạṛti ao̠dhanko lạgit́te̠ 1998 se̠rma khon jao̠ se̠rma  24 September Baṅgladiso̠mre̠ no̠a Mina Mãhã manao̠ḱ kana.




Korona re cet́ le̠ka me̠naḱ koa Baṅgladiso̠m ren Santalko

Ko̠ro̠na Bhairas lekan maraṅ mũhin ro̠g (COVID-19) do̠ go̠ṭa dhạrti re lạgit́ ạḍi bhabna ar duk reaḱ kangea. Korona bhairas te go̠ṭa dhạrti ren manwakoe ạulạu akat́ bonae. Tinạḱ din tahẽna, cekate cabaḱa, tis no̠a ro̠g reaḱ ran ńamo̠ḱa, e̠manteaḱ kukli do̠ apnaraḱ mo̠nre he̠ḍe̠jo̠ḱ kana. Menkhan ko̠ro̠nate aema nãwãcecet́aḱdo̠ o̠mo̠n akana.No̠a mũhimro̠g do̠ pạhil ko ńamke̠da 2019 sal Wuhan, China disạm re, Inạ tayo̠m go̠ṭa dhạrti redo̠ pasnao̠ akana. Ko̠ro̠na ro̠g reaḱ pạhil cinhạ do̠ hoyoḱ kana; ho̠ṛmo̠re ruạ, khoḱ manda, sãhet́ re ko̠sṭo̠, ti jaṅga kore haso, thu/kharaḱ ho̠yo̠ḱa, leńje̠r ṭạnḍite, ho̠ṭo̠ḱ haso lekan cinhạkoaṭkar ńam lenkhange bujhạu me ko̠ro̠na do̠ hoe akana. No̠a mũhim ro̠g do̠ pasnao̠ ena go̠ṭa Pạchim Disạm Europe, Amerika, Dạkhin-Purub Asia se̠le̠t́ go̠ṭa dhạrtire ar no̠a mũhimro̠g Baṅgladiso̠mre hõ heć paṛao̠akana, ar nit hạbić o̠na re̠aḱ elaṅ do̠ calaḱ kan gea. No̠nkan mũhimro̠g re cet́ akadabon aema lekan nãwã kathako; lockdown, home quarantine, stay home, save life, Isolation,mask, hand sanitizer ar araḱko.

March cando 2020 reaḱ tala mala khon ge COVID-19 lekan maraṅ mũhimro̠g do̠ Baṅgladiso̠m rehõ hećbo̠lo̠akana. Ko̠ro̠na le̠kan maraṅ mũhim khon disạm ren ho̠ṛko bańcao̠ ko lạgit́ sarkar bahador ren maraṅ mukhiạko dupuṛuṕ kateko go̠ṭa keda je, 26th March 2020 khon ge go̠ṭa disạmre o̠laḱ pasnao̠te baḍae ocoko̠pe nito̠ḱ do̠ disạm re lockdown reaḱ jạruṛ menaḱa; jeleka Office, School, College, University, Hotel, Market, Court, Bus, Relgạḍi, Do̠kanko, Church, Mosque, Mundil, Pago̠da ar emanteaḱko.

Dinạm din kạmi kate jo̠jo̠m ho̠ṛkoaḱ kạmi hõ bond hoe ena, ente sarkaraḱ go̠ṭa aḱdo o̠ṛaḱ re tahen hoyoḱa. Baṅgladiso̠m redo̠ Santalko ạḍi tho̠ṛa ho̠ṛge Sarkari/Besorkari Nukri, Londbon kore do̠ menaḱ koa, Bạṛti santal ho̠ṛ hoponge cas-bas, nalha kạmi ar dinko kạmi dinko jo̠ma. Tinre no̠nkan kho̠bo̠rko heć bol̠o̠ena ạto o̠ṛaḱ́ korenhõ, maraṅ muskil reko paṛao̠ ena santal ho̠ṛko bạṛti kaete jo̠m ńu reaḱ ṭo̠ṇta do̠ hoyēna.

Nãhãḱjugre 99 percent ren mạlik do̠ dhạrti re e̠ke̠n 1 percent kisạ̃ṛ ho̠ŕ.Ar adha horte calaḱ kanako 99 percent ho̠ṛ.O̠na modre ar hõ menaḱa eṛeaḱ, phạsiạra ar mañmiko talare begarteć. Go̠ṭa dhạrti re 2/3 leka ho̠ṛ do̠ko re̠ṅgeć gea ar ạḍi tho̠ṛa se latar utạr ro̠jgar kate jãhã lekate apnaraḱ gharo̠ńjko calao̠e̠da. Dhạrti ren ho̠ṛko khon 9/10 bhitri re e̠ke̠n 1 ho̠ṛ ạḍi re̠ṅgeć, e̠kal te̠ge nacar.(Samakal; 11 may 2020, Orthonitibid Kaji Kolikujjaman Ahmed )

Dhạrti reaḱ report lekate, Babako khon Maejiuko bạṛti ko re̠ṅgejo̠ḱa, Maejiukoaḱ jo̠to̠ ṭhạ̃ikore so̠man ạidạri baṅ tahẽna, ko̠clo̠n ar hõ bạṛtiaḱa. (Prothom Alo; 5 September 2020, Najnin Akhtar)

“ 300 khon hõ bạṛti kićrić benao̠ karkhana bond akana ar lakh ce̠tan ho̠ṛaḱ kạmi bạnuḱa. noko modre bạṛtige dọ maejiuko. Be̠-sarkari kindergarten kore hõ aema maejiuko kạmie̠t́tahẽna.Kisạṛ ho̠ṛaḱ o̠ṛaḱ re, beauty parlar re, maejiu koaḱ apnar huḍiń lonbon ko hõ bond akana”.

“Aema maejiuko Ko̠ro̠na o̠kte re kạmi mucạt́ en takote ato o̠ṛaḱ ko ruạṛ akana, arhõ so̠ho̠r te ruạṛ kate̠ bạṛti ro̠jgar(income) do̠ bako daṛeaḱ kana”(Nanin Ahmed, Fello, Bangladesh Institute of Development Service-BIDS)

Calao̠en April cando BRAC reaḱ mit́ surver te ńel akana, mit́ le̠ka 90% maejiu ge eṭaḱ hoṛaḱ o̠ṛaḱ re̠ko kạmiạ ar onate ńeloḱ kana je, gharo̠ńj ko reaḱ jo̠to̠n kạmi hõ ḍhe̠r akan takoa. Maejiuko me̠ne̠t́ kana kạmi jalare jirạuḱ so̠mo̠ege bako ńame̠da.

“Kạmi ar aema le̠kan e̠ṭke̠ṭõ̠ṛe̠te̠, kạuḍi(orthonoytik) te̠ maejiuko mon se̠ć te̠ko bhenge/laṅgaḱ kana. O̠nkodo̠ bhabnate̠ko ar hudisteko laṅgaakana. Lock down re maejiuko o̠ṛaḱ re tahẽn te bạṛtiko ko̠clo̠n ocoakana” (Gender Bisesoggo Ferdos Sultana)

Maraṅ mũhim muskilaḱ ko̠ro̠na do̠ siknạte e̠mabon kan je, manwa koaḱ dhạrti jiṅgi do̠ tinạḱ ãṭbe̠suluk gea.Ko̠ro̠na re̠do̠ jo̠to̠ manwa gebon so̠man se mit́gea.Baṅ do̠ kisạ̃ṛ ar baṅ do̠ reṅgeć.Ko̠ro̠na do̠ jo̠to̠ ho̠ṛe aṭkar se disạ ocoke̠t́ bona.Kukli do̠ hoyoḱ kana; no̠a khon jo̠to̠ ho̠ṛ bon ce̠t́ daṛeada se baṅ?

Diso̠m re̠aḱ nonkan mũhim muskil re̠ diso̠m Sarkar “Ministry of Disaster & Rehabilitation Department” do̠ ạḍi kurumuṭu se̠le̠t́ jo̠maḱ go̠ṛo̠e e̠mat́ koa nacar/bhabna se̠ mũhim do̠sare̠ paṛao̠ akan ho̠ṛko talare̠. No̠a jo̠maḱ do̠ bạṛti baṅ tahẽle̠nte̠ jo̠to̠ ho̠ṛ do̠ bako anṭao̠ daṛe̠aḱ koa, sarkar go̠ṛo̠ae lạgit́ lạṭu kạṭić NGO’s, Saeotare̠ bhạlại kạmiạko, kisạṛ ho̠ṛko, lạṭu lo̠nbo̠nd ko hõko e̠m ke̠da aema go̠ṛo̠, ar no̠nkate̠ re̠ṅge̠ć nacar re̠ me̠naḱ ko ho̠ṛko ńamke̠da j̠omaḱko.

E̠ke̠n ruạ haso se̠ bo̠to̠r do̠ baṅ, bicko̠m ho̠ṛko gujuḱ re̠aḱ kho̠bo̠r hõ ńamo̠ḱ lagao̠ e̠na. Dinạm din ge Ko̠ro̠na ruạ te̠ko go̠ć e̠na 40/50 ho̠ṛkate̠t́ar bạṛti bo̠to̠r do̠ he̠ć paṛao̠ e̠na santal ho̠ṛko talare̠. No̠nkan mũhim muskil o̠kte̠ re̠ ińaḱ huḍiń hudiste̠ń kurumuṭu ke̠da je, ce̠t́ le̠ka me̠naḱ koa Baṅgladiso̠m ren santlako, bise̠s kae̠te̠ Utto̠rbo̠ṅgo̠ Rajshahi ar Rangpur Division se̠le̠t́ Sylheṭ jila. Ṭhạkurgaon re̠aḱ so̠do̠r Upojilạ re̠ye̠ kạmie̠t́ sarkari Officer Samiel Mardi so̠ṅge̠ jao̠ din ae̠ma gapalmarao̠ hoyoḱ re̠hõ, nitaḱ gapalmarao̠ do̠ tahẽ kana; ko̠ro̠na re̠aḱ maraṅ mũhim o̠kte̠re̠ ce̠t́ le̠ka me̠naḱ koa Thakurgaon re̠n santalko. Nui sarkari Officer Samiel Mardi do̠e baḍae̠ ocokedińa je, sarkar khon do̠ aema go̠ṛo̠ge ńam akana ar mũhim re̠ paṛao̠ akanko hõle̠ e̠mako kana. Uni do Ministry of Disaster & Rehabilitation Department re̠ye̠ kạmie̠t́a go̠ṛo̠ e̠mo̠ḱ lạgit́ ạḍi bạṛti do̠ jo̠po̠ṛao̠e̠ tahẽ kana se̠ me̠nae̠a are tahẽna. Mit́ ṭe̠n aćaḱ kạmi reaḱ gạkhuṛ katha do̠e so̠do̠r ke̠da; abo santal kodo̠ ạḍi usạrate̠ sarkari office kore babon calaḱa. Me̠nkhan deko pusi do̠ bin lajao̠ te̠ Office re heć kate̠ hõko kho̠jo̠ḱa. O̠nate̠ santalko hõ mũhim o̠kte̠ re̠do̠ calaḱ tabon pe̠ sarkari office kore̠ ar koe tud tabon pe̠ ạidạriko.

Ko̠ro̠na re̠aḱ maraṅ mũhim o̠kte̠re̠ se̠ lockdown re̠ barhe̠ te̠ calaḱ re̠aḱ ãṭ baṅ tahẽ kan te̠; mobile phone, imo, viver, whatsapps, messenger ar zoom meeting te̠ ae̠ma kho̠bo̠r ko do̠ hatao̠ hoe akana, ar daṛe̠aḱ bho̠r go̠ṛo̠ko e̠moḱ re̠aḱ iń kurumuṭu akada kạmie̠t́ kan gãota se̠ć khon.

Ińaḱ kạmi ṭhạ̃i so̠r re̠me̠naḱ koa Kolhe ho̠ṛko.Baṅglaso̠m re̠do̠ ạḍi tho̠ṛa ho̠ṛ kanako.Mit́ ho̠po̠n ńutum ol caṛhao̠ se̠ć te̠ baḍae̠ akana je; Baṅgladiso̠m re̠do̠ amdaj pe̠ (3) hajar Kolhe ho̠ṛme̠naḱ koa.Ạḍi rạskạń bujhạu e̠da je̠; no̠ko Kolhe ho̠ṛ bise̠s kaete̠ Babuḍaṅ, Santipaṛa, Bilbo̠lṭha, Catra, Philṭi paṛa, Cuṭṭigram, Sidnạ, Bo̠so̠tpur ar Chuṭipukur ato kore do̠ ạḍi be̠s go̠ṛo̠ko ńam akada.Noko Kolhe hoṛ do̠ 2 Upajilạre jeleka; Godagari re, Rajshahi jilạ ar So̠do̠r Upojila, Chapainawabgonj jilạ re̠ me̠naḱ koa. Diso̠m sarkar aḱgo̠ṛo̠ e̠moḱ re̠ tahẽkan ạn le̠kate̠ banar Upojilạ Office khonge goṛo emako reaḱ aṅgoc hatao̠ tahẽkana ar go̠ṛo̠ do̠ e̠m hoepurạu akana. Government re̠n officer (UNO) do̠e lại so̠do̠r ke̠da je, sarkar se̠ć khon nunaḱgo̠ṛo̠ e̠m bale daṛeaḱ re̠hõ ape se̠ć khon pe̠ e̠m daṛeaḱte̠ ạḍi ãṭ iń sarhao̠e̠t́ pe̠ kana. No̠nka ge judi jo̠to̠ ho̠ṛ mit́ mo̠nte̠ bon kạmi le̠khan Baṅgladiso̠m do̠ sạrige̠ so̠na reak diso̠m ge hoyoḱa, ar okoe hõ re̠ṅgeć te̠do̠ bako gujuḱa. Noko Kolhe ho̠ṛ do̠ sarkar khon mit́ bar gharo̠ńj re̠nko go̠ṛo̠ ko ńam le̠da, me̠nkhan purạpuri go̠ṛo̠ do̠ Tabitha Foundation se̠ć khon ko ńam akada.

O̠nkage Mahali jạtre̠n ko so̠ṅge hõ ạḍi mo̠ńj jo̠po̠ṛao̠ me̠naḱ te̠ algatege duk suk re̠aḱ kho̠bo̠r doń ńam go̠t́ ke̠da. Dinajpur re̠aḱ Birampur bajar aṛere̠ me̠naḱ koa ạḍi tho̠ṛa Mahaliko. Noko jạtre̠n khon mit́ bo̠eha Mr. Dilip Tudu do̠ mãt́ re̠aḱ be̠nao̠ jinisko kiriń samṭao̠ kate̠ pạikạṛi te̠ye̠ ạkhrińa. Uni ṭhe̠n kukli do̠ń do̠ho̠ le̠da ce̠t́ le̠ka me̠naḱ pe̠a no̠a ko dinkore̠; uniaḱ ro̠ṛ ruạṛ do̠ tahẽkana no̠nka le̠ka, ạḍi haron te̠ Mahalikoaḱ din do̠ calaḱ kana. E̠nte̠t́ baḍae geabon je, Mahaliko do̠ mãt́ te̠ḍạlić, kaṭha, khạclạḱ, haṭaḱ, mạlại, cạṅgri, khạlại e̠mante̠aḱgharo̠ńj re̠aḱ ae̠ma le̠kan jạruṛjinisko be̠nao̠a ar haṭ/bajar re̠ ạkhriń kate̠ le̠ jo̠ma. Me̠nkhan no̠a Ko̠ro̠na o̠kte̠ re̠ lo̠nbo̠nd do̠ ạḍi bạṛić o̠bo̠stha ar be̠nao̠ akan jinisko ạkhriń baṅ hoyoḱ kante̠ ạḍi muskil re̠ me̠naḱ le̠a. Niạko o̠kte̠ re̠ae upại(income) do̠ bạnuḱa ar kharca do̠ ạḍi ḍhe̠r akana.

Tanor Upajilạ latarre̠ me̠naḱa Santal ato Bo̠do̠lpur ar Badhair. No̠a ato re̠hõ cetan re̠ o̠l akan ạn ar dhara le̠kage go̠ṛo̠ le̠e̠m akada. Tanore Upozilạ ren Chairman manotan Md.Lutfor Haidar Roshid Moena doe menkeda nonkan kạmi re̠go̠ṛo̠ e̠mo̠ḱkan ńutumte̠aema sarhao ar ać se̠nkhon hõ santalko lạgit́ Musk doe e̠m mit́ ke̠da. Uni do aćaḱ ro̠po̠ṛ re̠ye̠ me̠n saḍe ke̠da, Ạdibạsi ko jãhãe judi jo̠maḱ bạnuḱ tae khan je̠mon ińaḱ mobile phone re̠ye̠ ro̠ṛ se̠ sms te aćaḱ kho̠jo̠go̠ḱ doe ol daṛeaḱa aćaḱ ṭhạ̃i se̠le̠t́. Ińre̠n ho̠ṛ do̠ko sapr̠ao̠ ge̠a o̠na ṭhạ̃i re̠ go̠ṛo̠ se̠ṭe̠r kaḱ lạgit́.

Mano̠tan Mithusilak Murmu okoe do Santalko modre mit́ Onolia, Columnist, Reasearcher kanae, uni so̠ṅge ạḍi jeleń galmarao̠ do̠ tahẽ kana. Baḍae geabon je, o̠no̠liạ koaḱ hudis do̠ ạḍi khạndri gea. O̠nka ge uniaḱ hudis ar kạmi kodo̠. Aćaḱ kạmi ṭhạ̃i khon e̠ke̠n go̠ṛo̠ e̠mo̠got́ do̠ baṅ, bickom aćaḱ gharońj khon hõ aema go̠ṛo̠ do̠e e̠m so̠do̠r akada nacar nindha̠n ho̠ṛko ṭhe̠n.Ạḍi aema boge hudis me̠naḱ taea ạdibạsi ho̠ṛko lạgit́.Onate uniaḱ lại sodoraḱ do kana, No̠a bo̠to̠r anaḱ Ko̠ro̠na bhairas khon jo̠to̠ko so̠nto̠r tahẽn tabon pe̠ ar aboren sisirjạoić bon hohoae ma.

Nachol re̠aḱ sarkari Upajilạ health Complex reye kạmi kan Nurse biṭi Ronjoli Hembrom so̠ṅge jao̠ ge jo̠po̠ṛao̠ iń do̠ho akada mobile phone te̠ ar office re̠ se̠ṭe̠r kate̠ galmarao̠ hõ. Cedaḱ je, abo ho̠ṛ hoponko ruạ haso re̠sorkari hospital re̠ me̠naḱ koa secet́, santalko muskil re̠ me̠naḱko khan hõ daya kate baḍae̠ ocoń me̠.Uni se̠ć khon mit́ bar ho̠ṛaḱ katha do̠ nonkae o̠l so̠do̠r akada;

  1. Santalko modre do̠ ḍher geko re̠ṅgeć ar nacar gea. Ko̠ro̠na re̠ bako kạmi daṛeaḱ kante̠ kạuḍi re̠aḱ ạḍi ṭonṭa re̠ me̠naḱ koa. Ae serojgar(Income) tho̠ṛagete̠ gharo̠ńj re̠ ạḍi harket ar saset se̠le̠t́ dhạrti jiṅgi ko khe̠mao̠ e̠da.
  2. Iskul college ko bond gete ae̠ma gidrạko do̠ o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ khon mon do̠ e̠ṭaḱ se̠ć calao̠ akan takoa. Aema gidrạko do̠ ạuṛiaḱ so̠mo̠e ko khe̠mao̠ e̠da. O̠nline te̠ class calaḱ kana, me̠nkhan smart phone se̠ o̠nkan be̠bo̠stha bạnuḱ te̠ bako class daṛeaḱ kana.
  3. Ko̠ro̠na le̠kan maraṅ mũhimre̠ ae̠ma ko go̠ć akan re̠hõ santal ho̠ṛaḱ do̠ nit hạbić baṅ ańjo̠m akana.

Rajshahi jilạ Go̠dagạṛi Upajilạ re̠aḱ Cobbisno̠go̠r High Iskul & College ren juạn mahaso̠e Biplob Baski; One uni apnaraḱ ṭhạ̃i khon Rajshahi jilạ Go̠dagạṛi upajilạ re̠aḱ Kakon haṭ aḍe̠pase̠ re̠n santalko sarkar ar ać se̠ć khon daṛe̠aḱ bhore go̠ṛo̠ akat́ koa.E̠ke̠n no̠a Ko̠ro̠na re̠aḱ do̠ baṅ.Bickom jaega jumi, bicạr sạlis se̠le̠t́ santalkoaḱ jo̠to̠ le̠kan duk suk re̠ ạḍi sor khon go̠ṛo̠ do̠e̠ e̠moḱ kana.

Rajshahi JilạTanor Upojilạ re̠aḱ 3no Pachondor Union Porisod 7,8,9 ward re̠n maejiu Somiron Kisku do̠ ạḍi tukhạṛ kạmi se̠le̠t́ aćaḱ ward re̠n santal ho̠ṛko daṛe̠aḱ bhore̠ go̠ṛo̠ akat́ koa sarkar se̠ć khon.O̠kte̠ re̠ Council re̠n chairman se̠ Upojilạ re̠aḱ aema le̠kan go̠ṛo̠ko santal ho̠ṛ ho̠po̠n lạgit́e̠ ko̠e oḍok ạgu e̠da ar santalko tala re̠ye̠ e̠m hạṭiń ako kana no̠a Ko̠ro̠na le̠kan maraṅ mũhim re̠.

Gaibandha jila Gobindoganj Upojilare̠n Ạdibạsi ạyurić Dr. Philimon Baskey so̠ṅge hõ e̠ṭaḱko le̠ka aema galmarao̠ hoe e̠na. Bạṛti do̠ Bagda Farm re̠ me̠naḱ koaḱ do̠sa babo̠t. Ado̠ baḍae̠n je, aḍepase̠ re̠ me̠naḱsȧotakhon go̠ṛo̠ do̠ko ńam akada.Me̠nkhan o̠na do̠ tho̠ṛa gea, arhõ go̠ṛo̠ ńam le̠n khan ạḍi boge hoekoḱa me̠nte̠ye̠ baḍae̠ oco kedeńa.

Ko̠ro̠na do̠ go̠ṭa dhạrti re̠aḱ jo̠to̠ khon muskil uta̠r ruạ me̠n kate̠ bujhạuḱ kana. Ar bạṛtikaete̠ ume̠rte̠ laha akan haṛam buḍhi ar O̠nto̠r ( ) re̠aḱ muskil, HBP(bạṛti mayam cap), high level risk se̠ jạsti muskilaḱ re̠ me̠naḱ ko ho̠ṛaḱ ge hoyoḱ re̠aḱ ạt me̠naḱa. O̠ko̠eko do̠ hạnḍi pạurạ, cuṭi ko se̠ judạ judạ nisạko jo̠m ńuya. O̠nkoaḱ do̠ no̠a ruạ bạṛti hoe daṛekoḱa. To̠be Baṅgladiso̠m re̠ Ho̠ṛ ho̠po̠n koaḱ hoyoḱ re̠aḱ ạt do̠ me̠naḱ gea, e̠nte̠ Santal Ho̠ṛ do̠ bin bo̠to̠r te̠ dilgạṛiạ le̠ka bon cạl colone̠da, jaha man tãhã bon daṛan kana, jo̠m ńu ar Mask ar be̠go̠r mo̠ńj sapha sạphite̠ tahen ar eman te̠aḱ koge karon hoe daṛeaḱa. Hisạb le̠kate̠, ạḍi so̠nto̠r iạte̠ Dhaka se̠ lạṭu nangraha re̠n tho̠ṛa ho̠ṛ hopon ńamle̠t́ ko re̠hõ 99.9% ko bogeyna. Bạṛti ao̠dhan r̠eaḱ kạmi kạmie hoyoḱ tabona.O̠na lạgit́ kạuḍi ar so̠mo̠e hõ e̠m jạruṛa.

Dhaka Judge Court ren Advocate Provat Tudu doe meneda je,Nia Covid 19 oktere Bangladesh ren Santal horko monj do banuk’ koa. Aema Hor hopon ge akoak’ kamiko khonko jirao ocoakana ar bankhan thora kaudi te Kamire bahal menak’koa. Ar okoe ko do cas-bas re menak’ko onko ho adi monj do bạnuk’koa. Ar disom reak’ an aricali ho hoṛ hopon pahaṭa do ekalte baṅ mon̄ja. Sarige okte okte abo santal somajren hoṛkoaḱ oṛak’ bhiṭa- jomi jaega, khet baṛge ko eṭak’ Jạtren ar Sorkari ho jor-jobor kateko dokholet́ tabona. Noa covid-19 oktere aboren maejiu ar kuṛi gidrạko jaega jaegare do ko bạric’ (rape) ocowakana. Jemon Hobigonj reak’Cunarughaṭ Upozila, Rajshahi reak’ Godagari Upozila, Dinajpur reak’ Nobabganj Upozilare nonkan ghoṭona ko ghoṭao akana. Aema jaegare ạuṛiak’ te hoṛ hopon ko mamlawakat́ koa. Ar aema hor hopon do courṭ re bicạr ho bako n’ameda. Sạrige sorkar bahadur ṭhen dạbi ar nehorin’ dohoyeda- Okoe do hoṛ hopon koak’ jaega- jomi ko dokholet́, hoṛ hopon ko koclonet́ ko ar maejiu se kuṛi gidrạ ko bạṛic’et́ ko onko sanam bạṛic’ hoṛ jemon ko sap’ ko arko bicạr ko.

Dhaka University ren paṛhaoḱkanbạbu Susil Kisku so̠ṅge ạḍi jeleńgalmarao̠ hoe e̠na aema din tayom. Ạḍi aema galmarao̠ bhitrire̠ jạruṛaḱ do̠ tahẽ kana; Ko̠ro̠na re̠ cet́ leka me̠naḱ koa aboren ạḍibạsi santal ho̠ṛko. Dhaka re̠ o̠lo̠ḱ paṛhao̠ khạtir tahen te̠ aema ho̠ṛ so̠ṅge mo̠ńj jo̠po̠ṛao̠ do̠ hoe akan taya. O̠nate̠ mũhim muskil o̠kte̠re̠ Ko̠ro̠na re̠aḱ go̠ṛo̠ko e̠msohot akada Sushil bạbu se̠ć te̠. Bises kaete̠ ako atore̠n Santal ko̠ṛa/kuṛi ko o̠lo̠ḱ paṛhao̠ se̠ć laha idiḱ lạgit́ ạḍi ãṭ te̠ye̠ uskure̠t́ koa.

Ansel Tudu, Van calaoić, Bo̠ṛo̠bo̠n ato, Amnura, Chapainawabgonj; Pahil do Caritas khon calaḱkan school ren mahasoe hisab teye kạmi kan tahē kana. School bond en khan do cas-bas kạmi selet́ bazar re van doe calao eda. Ạḍi kạmi koṛa kan geae, ente uniaḱ nonkan kurumuṭu ńelte sạrige gharońj re mońj ae upại se rojgar do hoyoḱ kana. Ado noa Korona oktere uni son̄ge ropoṛ ńapamre uniaḱ roṛ ruạṛ do nonka tahekan, “Nia Korona okte aema lekan muskil rege menaḱ lea ale reṅgeć oreć hoṛko do. Korona khạtir dher hoṛ barhe bako daṛan kana ar ińaḱ van re hō bạṛti hoṛ baṅ deć daṛeako kana. Onate lahate khon do aema thoṛa rojgar do hoyoḱ kana.Ar onate gharońj calao ho ạḍi muskil do hoyoḱkana. Niạ Korona do ale thoṛa aerojgar hoṛ lạgit́ do ạḍi muskil ge kana.

Cas-Bas kạmire̠n gạkhuṛ kạmiạić Manotan Dhoronjoy Hembrom, Kaharol, Dinajpur; Caritas ren Field worker khon gakhuṛ cas-bas kạmiạić doe hoy akana. Uni do Ạlu, Kaira, Pepe, Jonḍra, Hoṛo selet́ emanteaḱ phosolko cas-bas se londbond kạmi kore jopṛao menaeya. Sạrige Disom Baba Shekh Mozibur Rahaman doe menlet́ katha leka ge, Sona reaḱ disom kan tabona. Onka ge nui gạkhuṛ cas-bas kạmiạić hō sona leka geye jo-bele ocoeda.

Goṭa disom leka ge Kaharol Upozila reaḱ Cuḍuk Mutni ato reho Korona reaḱ halot do heć seṭer akan gea. Hoṛko Korona baṅ ńam akat́ko reho jom-ńu sećte ạḍi ṭonṭa reko tahen kana. Dareaḱ bhor sorkar seć khon em hoe akana jom-ńu se jạruṛaḱ jinisko.  

Bo̠ho̠ḱ uṕ ge̠ge̠t́ ić/lạpit Fransis Hembrom, Amnura Jhilim Bajar, Chapainawabgonj; Lạpit kạmi lạgit́ ho̠ṛ ho̠po̠n kodo̠ ạḍi ãṭ ko lajao̠ḱa. Me̠nkhan Fransis Hembrom d̠o no̠a kạmi te̠ ạḍi aema lahanti do̠ hoe akan taea. Ko̠ro̠na o̠kte̠ re̠ aema din lock down tahẽkante̠, aema din duṛuṕ re̠ tahẽ kate̠ aema do̠e loksan akana. Me̠nkhan ạḍi mo̠ńj uṕ ge̠ge̠t́ićkan te̠ye̠ o̠ṛaḱ re̠hõ ko ho̠ho̠aete̠ tho̠ṛa rojgar tahẽ kantaea. Sarkar khon loksan babo̠t re̠ jahan g̠oṛo̠ do̠ bae ńam akada; me̠nkhan Rotary Community Corps se̠ć khon jo̠maḱ lạgit́ boge go̠ṛo̠ do̠e ńam akada me̠nte̠ye̠ so̠do̠r ke̠da.

Kicrić lonbondić Bạbulal Ṭudu, Kakonhat, Godagaṛi, Rajshahi do̠ pạhil te̠ Ạdibạsi ̣Unnoyon Songstha re̠n ạḍibạsi lahanti hisạb te̠ye̠ kạmie̠t́ tahẽna.So̠ṅgstha re̠aḱ project mucạt́ e̠n khan o̠t baṛge re̠ cas-base kạmie̠ e̠ho̠ṕ ke̠da.Cas-Bas kạmi re̠ ạḍi be̠s bae daṛe̠aḱ te̠ ar hoe dhurạu e̠na huḍiń lonbond kạmi re. O̠na do̠ hoyoḱkana Kicrić londbond kạmige. No̠a lonbond kạmi do̠ ạḍi be̠sge calaḱ kan tae tahe̠na. Me̠nkhan o̠ko̠e barḍaea je, Dhạrti re̠ nun maraṅ mũhim muskil do̠ he̠ć paṛao̠ḱa.No̠a Ko̠ro̠na te̠ lonbond re̠ ạḍi maraṅ loksan do̠ hoe akan taea.Bae baḍaea tinạḱ din te̠ no̠a loksankoe purun ruạṛ daṛeaḱa.

Sylhet Jila khon Dinesh Kisku; Ca bagwan re kạmi katet́ aema santal hoṛ koaḱ gharońj jahā lekage do calaḱ kan tahena. Menkhan noa Korona reaḱ muhun muskil oktere ạḍi aṭ do haron reko paṛao akana. Onate iń men daṛeaḱ je, eken Korona do baṅ bickom sedae khon ge ạḍi muskilaḱ ko talate Sylhet ca bagwan re menaḱ ko hoṛ hopon doko thamgaḍi akana ar jiyi hoṛmo ko jiwer doho akada.

Dinajpur re̠aḱ Ghoraghaṭ Upojilạ re̠n Vice-Chairman manotan Rusni Soren; Baṅgladiso̠m re̠ pạhil maejiuko mod khon do̠sar do̠m hõhaprao̠ kate̠ vice-chairmań hisạb te̠ me̠nae̠a. Mobile te ropoṛ katet́ baḍae kedań je, sarkari aḱ goṛoko reṅgeć orećko cet́ lekate baṛtiko ńam daṛekea onado ać aḱ dạyik seć khon ạḍi bes doe kạmi purạu akada. Ạḍi aema jạruṛ menaḱ rehō, tinaḱ doe daṛeakada ona do kạmi teye purạu akada. Darakan dinkore arhō hoṛko soṅge mońj jopoṛao tahē katet́ santalkoaḱ bhạlại kạmi lạgit́ aćaḱ jińgi khemao lạgit́ doe ekraṛ gea.

Bangladesh Santals MusicianAssociation re̠n President John Hembrom;Baṅgladiso̠m re ato o̠ṛaḱ koren santal ko do̠ Korona ajar reaḱ bo̠to̠ranaḱ khạndri tet́ do̠ nithõ bako ãć daṛe akada.Menkhan no̠a ajar iạte santal boeha miserako ạḍi duk ar bhabna re menaḱ koa.Ente sorkar khon ńamoḱ kan go̠ṛo̠ babot baḍae hõ mońjte bako baḍae daṛeaḱ kana ar cet́leka teko ńam daṛeaḱa o̠na babot hudisan ho̠ṛ ko hõ bako go̠ṛo̠wako kana. Ạricạli sãote saote jo̠po̠ṛao̠ akanhoṛko hō no̠a Korona ajar iạte ạḍi bhabna selet́ din ko khemao̠ da. Ente so̠rkaraḱ hukum se nawã ạn iạte jahan akhṛa ko hõ baṅ hoyoḱ kana. Onate okoe do̠ Sereń durạṅ sãote re jo̠po̠ṛao̠ menaḱ ko onkoaḱ ae ro̠jgar do̠ bạnuḱa.Onkage so̠ho̠r bajar kore o̠ko̠e ko kạmi ạsulo̠ḱ kan tahekan, onko hõ bako sen daṛeaḱ kana kạmi lạgit́, o̠nate atokoren dhon doribte nijo̠rakan ho̠ṛ do̠ ạḍi eṭkeṭõṛe re ko paṛao̠ akana. Korona ajar iạte kạmi ko bạnuḱ rehõ ho̠ṛ ho̠po̠naḱ jo̠m-ńu se ruạ-haso kodo baṅ ko̠mo̠ḱ kana.Onate ạḍi haron din ko khe̠mao̠eda.Ińaḱ hudisre reṅgeć ar ho̠ṛmo̠ jo̠to̠n babot santal ho̠ṛko so̠rkar ar NGO ko selet́ sãotaren akelan hoṛkoaḱ go̠ṛo̠ do̠ ạḍi jạruṛakoa.

Ińaḱ noa oloḱ reaḱ mucat́ re noa geń mena; De̠labon jahãe jahanaḱ gebon kạmi kan, baṅ do̠ nukri, lonbond, labor, van calao̠, uṕ ge̠t́/lạpit, o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ re̠ me̠naḱ ko pạṭhuạko, school/college re̠n mahaso̠eko, o̠no̠liạ, sereń durạn re jopoṛao akanko, ạkilanko ararko  jo̠to̠ aḱ hiṛiń kate̠ ar no̠a mũhim khon siknạt hatao̠ kate̠ te̠ṅgo ruạṛo̠ḱ re̠aḱ bon kurumuṭuea darakan dhạrti jiṅgi mońjte khe̠mao̠ lạgit́.




Jạtiạri Maejiu gão̠tare̠n Nãwã Ạḱyurić

Maejiuko lạgit́ niṭ akat́ Jạtiari so̠ṅsod re̠n Mare̠ić rạsiạ “Mn.Cemon Ara Toyo̠ba” Jạtiạri Maejiu gão̠ta re̠n Mukhiại Bahal ke̠de̠a Sarkar.

Calao̠en Moṅgol hiloḱ Jạtiạri maejiu gão̠ta A̠n 1991 le̠kate̠ Uni doe̠ bahal ke̠de̠a Jonoprosan Montroloe

Ạnre̠ me̠n hoe̠ akana Ńum uduḱ din khon Mukhiạwaḱ kạmi nirik din 2 se̠rma hạbić no̠a do̠ ạnre paṛao̠ḱa. O̠na somoe mucạt́ lahare̠ sarkare̠ menle̠khan jaha okte̠ge o̠na hẽḱaḱe̠ bạtil daṛe̠aḱa. Uni hõ jaha okte̠ge aćaḱ no̠a dạyik kạmi khin jitạue̠ hatao̠ daṛe̠aḱa mente sarkar samaṅre̠ye̠ suhi akada. No̠a bahalaḱ kạmi do̠ be̠go̠r tolopte̠ hoyoḱa me̠nte̠ ńum uduḱ akana.

Jạtiari Maejiu gão̠tare̠n Mukhiạ Mahaso̠e̠ (Oddhapok) ar Advocate Momota̠ Begum calao̠e̠n 16 May go̠će̠nte̠ no̠a dạyik kạmi jae̠ga do̠ khạlige le̠na.

Cemo̠n Ara Toyo̠ba 2008 Se̠rmare̠ Maejiuko lạgit́ niṭ akat́ Jạtiari so̠ṅsod re̠ye̠ bachao̠ bahal le̠na. Uni do̠ 2017 se̠rmare̠  Chittagong Dakhsin Jilạ Maejiu Awamileage re̠n Mukhiạe bachao̠lena.

 

Source: Dhakatimes




Diso̠mre̠ do̠sarte̠ KO̠RO̠NA re̠aḱ ḍhạu he̠ć paṛao̠e̠na:Ho̠rmo̠ montri

Ho̠ṛmo̠ Montri jahid Maleke̠ me̠nke̠da,diso̠m re̠ KO̠RO̠NA virus re̠aḱ do̠sar  dhạu e̠to̠ho̠ṕe̠na.Nit do̠ nalha ạsulo̠ḱ lạgit́ ho̠ṛko  bahre̠ te̠ko o̠ḍo̠go̠ḱ kana.

Ho̠lano̠ḱ diso̠m Baba aḱ mit́ sae Se̠rma janam mãhã ńutumte̠ Dhaka medical college re̠aḱ mit́ṭe̠n akhṛa re̠ no̠a kathae me̠n ke̠da ho̠ṛmo̠ mo̠ntri.

Ho̠ṛko niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ re̠aḱ ạn bako manao̠e̠da me̠nte̠y ro̠ṛ saḍe ke̠da.Me̠nkhan diso̠m re̠n doctor ar nurse ko no̠a KO̠RO̠NA virusaḱ do̠sar hạnre̠ te̠ṅgo daram lạgit́ sapṛao̠ge me̠naḱ koa me̠nte̠ye̠ so̠do̠r ke̠da.O̠na o̠kte̠ niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ ạn babot ḍher po̠rcar lạgit́ kho̠bo̠r sapṛao̠ koe̠ nẽ̠horat́ koa.

Ar hoe̠ me̠nke̠da re̠aṛ din do̠ bapla bihạ ar bahre̠ te̠ ḍherko daṛana ho̠ṛko,o̠na o̠kte̠ no̠a virus ḍher pasnao̠ḱ re̠aḱ mit́ṭe̠n bo̠to̠r do̠ me̠naḱa.o̠na iạte̠ diso̠m ho̠ṛ ṭhen nẹ̃ho̠re̠ do̠ho̠ ke̠da je̠mo̠n no̠ako akhṛa bako hoe ocoe.




Jhinạphulbạṛi re̠ uḍhạue̠na Iskul gidrạ ko lạgit́ niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ tahẽ̠n ạbuk sapha o̠ṛaḱ

Jhinạphulbạṛi re̠ uḍhạue̠na Iskul gidrạ ko lạgit́ niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ tahẽ̠n ạbuk sapha  se̠ (sastho sommoto latrine) o̠ṛaḱ. Teheń se̠taḱ 11 baja o̠kte̠ Tabitha Foundation ho̠te̠te̠ calao̠ḱ kan Jhinạphulbaṛi Ạdibạsi primary school rẹ gidrạko  lạgit́ niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ tahẽ̠n ạbuk saphaḱ  se̠ (sastho sommoto latrine) o̠ṛaḱ uḍhạu do̠ hoe̠ puṛạu akana. Niạ o̠ṛaḱ do̠ World Vision aḱ go̠ṛo̠te̠ be̠nao̠e̠na. Jhinạphulbari Ạdibạsi Primary school do̠ Baṅgladiso̠m Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) Rajshahi circle re̠aḱ Jhinaphulbaṛi manḍe̠r re̠ me̠naḱa.

Niạ uḍhạu akhṛare̠ se̠le̠t́ko tahẽkana BNELC-re̠n mano̠tan General Superintendent Rev. Amin Hembrom, Rajshahi Circle Pasṭor Rev. Soban Kisku, chairman Mr. Robindronath Hembrom, Tabitha Foundation re̠n Program coordinator Mr. Shamson Soren, World Vision Godagari AP re̠n Sontosh Mitra, schoolre̠n mahaso̠e̠ Francis Mardy ar school managemennt committee re̠n ho̠ṛko.  Uḍhạu ạkhṛare̠ ạyurić maraṅ mukhiạ hisạbte̠ye̠ tahẽkana Jhinạphulbaṛi Ạdibạsi Primary School re̠ chairman mano̠tan Biplob Baskey.

Gidrạ ko napae̠ tahe̠n lạgit́ niạ go̠ṛo̠ ńame̠nte̠ Tabitha Foundation ar BNELC-re̠n mukhiạko do̠ World Vision ae̠ma sarhao̠ko e̠mae̠kana.