Dhạrti jakat Po̠rjo̠ṭon Mãhã

Teheń do̠ Dhạrti jakat Porjoton Mãhã kana. Covid-19 maraṅ muskil halo̠t re̠ ạḍi bạṛti lo̠ksan hisạb te̠ ńe̠lo̠ḱ kana niạ se̠rma manao̠ ganao̠e̠t́ kan Dhạrti jakat Porjoton Mãhã. Niạ se̠rma re̠aḱ ‘Ato o̠ṛaḱ Lahantire̠ Porjoton’ – bo̠ho̠ḱ katha samaṅ se̠ć do̠ho̠ kate̠ go̠ṭa diso̠mre̠ ‘Dhạrti jakat Porjoton Mãhã’ manao̠ ho̠yo̠ḱ kana. 1980 se̠rma khon United Nation (UN) re̠aḱ go̠ṛo̠ go̠po̠ṛo̠te̠ no̠a mãhã do̠ manao̠ hoyoḱ kana. Teheńaḱ Mãhã re̠aḱ maraṅ jo̠s do̠ hoyoḱ kana Porjoton babo̠t re̠ hoṛko ao̠dhan e̠mako, são̠ta, ạricạli, politics ar kạuḍi/orthonitik upkạrko go̠ṭa dhạrti re̠ pasnao̠. E̠ṭaḱ se̠rma kore̠ ạḍi jọmọk sẹlẹt́ nọa mãhã do̠ manao̠ hoe̠ akana, me̠nkhan ne̠s do̠ ko̠ro̠na bhairas karo̠naḱte̠ Online gapalmarao̠ tahẽ kana, no̠a chaḍa ar ce̠t́ bisoe̠ hõ baṅ tahẽ kana. Ko̠ro̠na re̠aḱ pạhil aghat/haso doe̠ ńam ke̠da Porjotonre̠. E̠to̠ho̠ṕ khon ge bo̠nd tahẽ kana diso̠m ar dhạrti re̠aḱ jo̠to̠ le̠kan Porjotonko. Tour Operators Association of Bangladesh (TOAB) me̠ne̠t́ kana je̠, ko̠ro̠na karo̠nte̠ ko̠mte̠ re̠hõ 5 hajar 700 kạruṛ kạuḍi lo̠ksan hoe̠ akana. Ae̠ma huḍiń se̠ kạṭićaḱ Porjotonko do̠ bo̠nd akana. Baṅgladiso̠m Tourist Board Porjoton so̠ṅge jo̠po̠ṛao̠ me̠naḱko so̠ṅge te̠ye̠ gapalmarao̠ ke̠t́te̠ mit́ mo̠ńj hudis se̠le̠t́ recovery plan do̠ko hatao̠ akada. Diso̠m Mukhiạ Sheikh Hasina aćaḱ ḍhạrwạḱ re̠ye̠ ro̠ṛ so̠do̠r akada je, Porjotonre̠ hoe̠ paṛao̠ḱ kanaḱko o̠na recovery budget re̠ puruno̠ḱa. Biman Poribohon ar Porjoton re̠n Montri Md. Mahabub Ali doe̠ me̠n akada je̠, Abo do̠bon laha idiḱa, o̠nate̠ jo̠to̠ ho̠ṛaḱ go̠ṛo̠ go̠po̠ṛo̠ jạruṛa. Niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ tahẽ kate̠ Porjoton center ko calao̠ idi lạgit́ Standard Operating Procedure e̠ho̠ṕ hoe̠ akana. Baṅgladiso̠m re̠do̠ ae̠ma utạr bhage ṭhạ̃iko me̠naḱa, o̠ne̠ o̠ka do̠ o̠kore̠ me̠naḱ jo̠to̠ ato o̠ṛaḱ kore̠.




Hạnḍi ńu re̠aḱ bhạlạite̠t́-2

Tho̠ṛa din tayo̠m mạjńhi do̠ arhõ go̠ṭa atore̠n ho̠ṛe̠ ho̠ho̠yat́ koa. Teheń do̠ he̠ć to̠ra khonge mạjńhi haṛam ce̠t́e̠ me̠na, o̠na re̠aḱ ko aṭkar baṛae̠da. Mit́ ghạṛi tayo̠m mạjńhi haṛam doe̠ he̠ć e̠na ar me̠me̠ne̠ e̠ho̠ṕke̠da, niạ bhado̠r cando re̠aḱ calae̠n lukhibar hilo̠ḱ lukhiram do̠ piyạṅ payaṅ se̠taḱ re̠ iń ṭhe̠ne̠ he̠ć akana ran sendra. E̠nte̠ uniaḱ mit́ ti do̠ banae̠ rabuṛ khal akat́ te̠ mayam te̠ jo̠do̠ bo̠do̠ akana ar hasote̠ bogete̠ye̠ kaḍrao̠ḱ kana.  Ado̠ sạrige ce̠t́ bana geye̠ rabuṛ khal akadea! Bana bana do̠ bana, o̠ṛaḱ re̠n banage. Laha hilo̠ḱ ńu ńu te̠ye̠ ubạ̣l dumạl caba akana ar so̠mbo̠t́ to̠ro̠t́ lo̠yo̠ lo̠po̠ o̠ṛaḱ te̠ye̠ he̠će̠na. Lukhiram do̠ o̠ṛaḱ bo̠lo̠ to̠rage pãe̠ṛa ṭhe̠ṅga saṕ kate̠ ghirni e̠rae̠ me̠tae̠ kana nit ge de̠n daka e̠mạń me̠. Ti re̠aḱ kạmiko samṭao̠ kate̠ e̠mae̠ lạgit́e̠ me̠net́ re̠ ṭhe̠ṅga saṕ katege uni se̠će̠ dạṛ ạguke̠da. Bạhu tae̠ do̠ culhạre̠ jo̠nḍra dakae̠ isine̠t́ tahẽkana. E̠kalte̠ se̠ke̠ se̠ke̠ daka ko̠lsa ulṭa̠ua me̠nte̠ye̠ laha hijuḱ kan tahẽkante̠ jonḍra daka re̠aḱ ḍaḍu te̠ge jonḍra daka salaḱ jãwãe̠te̠t́ ti re̠ye̠ jo̠t́ ade̠a. Jonḍra daka laṭhe̠ ńo̠ḱ gete̠ tire̠ laṭkao̠ e̠na ar lo̠lo̠ te̠ harta do̠ ure̠n taya. Go̠ṭa ńindạe kaḍrao̠ aṅga akada. Cando rakabo̠ḱ laga lạgi khon gharo̠ńjre̠ do̠ ro̠po̠ṛ e̠ho̠ṕe̠na, ro̠po̠ṛ tayo̠m do̠ tho̠ṛa ṭhe̠la-ṭhe̠li ar o̠na tayo̠m do̠ iń ṭhe̠n lạlise̠ he̠ć akana. Go̠-babaaḱ no̠nkan halo̠t ńe̠lkate̠ gidrạ pidrạ kodo̠ bogete̠ko raḱ ho̠mo̠re̠t́ tahẽkana. No̠a re̠aḱ sạrite̠t́ do̠ o̠kare̠! Hạṇdi-tạṛi, pạurạ re̠aḱ do̠ ae̠ma ae̠ma gun me̠naḱa.

  • Girdrạ koko ạkrińo̠ḱ tama;
  • Bạhutam e̠ṭaḱ ho̠ṛ ṭhe̠ne̠m jimạea;
  • Gidạr pidạrko ḍaṅgra me̠ro̠m le̠kako thạyạkoa, phuṭbo̠l le̠kako ko̠lsakoa

E boe̠ha mise̠rako ape̠ do̠ o̠ko̠e̠ kanape̠? O̠ko̠e̠ lạgit́ ape̠ do̠ jiwe̠t́ me̠naḱape̠a? Arhõ bhạlạite̠t́ me̠naḱa-

  • Amre̠n bạhu doe̠ rạnḍiḱa;
  • Amaḱ baṅ tahe̠nre̠ amre̠n bạhu do̠ chinạr me̠nte̠ko bahnayea;
  • Ae̠ma le̠kan koclo̠nte̠ko go̠je̠a se̠ se̠ndrate̠ bae ńamo̠ḱa;
  • Dulạṛiạ gidrạ koaḱ ạḍi bhabna ar muskilaḱ ho̠yo̠ḱtakoa

Biń mit́ dhom bhugạḱ re̠ye̠ bo̠lo̠le̠n khan tis re̠h̃o bam o̠r o̠nḍok daṛe̠aya. O̠r o̠rte̠m o̠r ṭungạć le̠dere̠hõ tis hõ bae o̠nḍoko̠ḱa. Hae̠re̠ hạnḍi-tạṛi, pạurạ ce̠kate̠ co̠e̠ se̠ndra ńam akat́bona? Aboko do̠ nito̠ḱ ghạḍluḱ re̠bon ńur akana. Ce̠t́le̠ka biń bhugạḱ khon bam o̠r onḍok daṛe̠aya o̠nkage jahae̠ ho̠ṛ ho̠po̠n bhage buj e̠mkate̠ do̠ bam ruạṛ daṛeya. Tin ane̠ć aćaḱ mo̠n khon ruạṛo̠ḱ baṅ sanaye̠, un ane̠ć do̠ o̠ho̠geye̠ bạgi daṛeaḱa. Sạriaḱte̠t́ do̠ o̠kare̠, o̠koe̠bon do̠sea? De̠labon jo̠to̠ko no̠a re̠aḱbon ganḍo̠no̠ḱ ma.




United Nationa Virtual Meeting re̠ Diso̠m Goṅke Sheikh Hasina ar Baṅgla te̠ pạhil katha ro̠ṛić Mano̠tan Bo̠ṅgo̠bo̠ndhu

Calao̠e̠n 21 September So̠mbar khon UN re̠aḱ 75 se̠rma sabha do̠ virtual se̠ć le̠kate̠ e̠ho̠ṕ akana. Niạ se̠rma re̠aḱ gapalmarao̠/bohoḱ katha do̠ ho̠yoḱ kana; Ale̠ do̠ darakan din lạgit́ le̠ kho̠jo̠ḱ kana, UN ale̠aḱ jạruṛ me̠naḱa: Ae̠ma le̠kan go̠ḱ kathako ar hudis ruạṛ.

Dhạrtire̠ COVID-19 re̠aḱ halo̠t te̠ UN 75 se̠rma sabha do̠ Itihãs re̠ o̠l rakaṕ e̠na je̠, virtual se̠ć te̠ meeting/gapal marao̠ hoyoḱ kante̠. Source: BSS

Lukhibar 24 September 2020 New York re̠ calaḱ kan National United re̠aḱ 75 se̠rma sabha re̠ ‘Digital Go̠ṛo̠ Go̠po̠ṛo̠’ darakan jiṅgi re̠nko lạgit́ Action Today ce̠tanre̠ mit́ maraṅ virtual gapal marao̠ re̠ no̠ako kathae̠ ro̠ṛ akada.  

Diso̠m mạńjhi aćaḱ kathako ro̠ṛ o̠kte̠ re̠ me̠n akada je̠ darakan din re̠ hara rakabo̠ḱ kan ko̠ṛa/kuṛiko lạgit́ kạmi re̠aḱ ho̠r be̠nao̠ ar 2030 se̠rma bhitri te̠ diso̠m re̠ jo̠to̠ high school re̠ Digital Academy ar center of  Excellence hisạb te̠ kạmi lạgit́ go̠ḱ kathai e̠m akada.  

Diso̠m mạńjhi Sheikh hasina darakan din re̠n gạkhuṛ ar budanko lạgit́ digital go̠ṛo̠te̠ go̠ṭa dhạrtire̠ kạmi lạgit́ ạḍi bạṛti mo̠n muruk te̠ye̠ kạmi kana. Ar hõye̠ me̠ne̠t́ kana ale̠ do̠ ale̠aḱ go̠ḱ katha re̠ se̠ṭe̠ro̠ḱ lạgit́ ạḍi maraṅ hạtiạr be̠nao̠ lạgit́ go̠ṭa dhạrti re̠n se̠ć ko̠yo̠ḱ ho̠r re̠ me̠naḱ le̠a.  

Pạhilte̠ rakaṕ akan video se̠ć te̠ye̠ baḍae̠ oco ke̠t́ koa COVID-19 le̠kan maraṅ ro̠g re̠ digital se̠ć le̠ka te̠ ae̠ma se̠ba kạmi do̠ hoe̠ purạu akana. Go̠ṭa dhạrti re̠ adha ạdhi ho̠ṛkoge Internet laṛcaṛ bako dhe̠j akada. O̠nko lạgit́ nito̠ḱ so̠mo̠e̠ me̠naḱa purạu lạgit́.

Baṅgladiso̠m Sarkar 2021 se̠rma modre̠ digital Bangladesh Uihạr akat́/Rupkolpo his̠ab te̠ ńe̠ńe̠l sanaedia me̠nte̠ kathai so̠do̠r akada. Digital lạgit́ diso̠m sarkar Internet IT lạgit́ ạḍi bạṛtiye̠ kạmi kana mit́ maraṅ bo̠do̠l hoyoḱ lạgit́. Diso̠m re̠ nito̠ḱ Internet ko laṛcaṛe̠t́ kana 103.48 million. Nonkate̠ abo jo̠to̠ ho̠ṛ lạgit́ ạḍi maraṅ ạt se̠ bo̠do̠lo̠ḱ lạgit́ hore̠ uduḱ abon kana. 

Sheikh Hasina ar hoe̠ me̠nakada je̠, digital connectivity se̠ć te̠ aboaḱ Kạuḍi te̠ lahanti ạgu ar Maejiuko hõ lahanti lạgit́ se̠ bo̠do̠l hoe kana. Ar no̠a do̠ Sustainable Development Goal (SDG) le̠ka ge kạmi purạu lạgit́ kurumuṭu calaḱ kana, o̠na se̠le̠t́ COVID-19 lạgit́ hõ ạḍi ae̠ma go̠ṛo̠ ńam akana. 

Arhõe̠ me̠ne̠t́ kana je̠, 2041 se̠rma bhitrite̠ mit́ lahanti ar mo̠ńj diso̠m hisạbte̠ be̠nao̠ rakaṕ lạgit́ jo̠s hatao̠ hoe akana. O̠nate̠ ale̠do̠ ale̠re̠n juạnko no̠a lahanti se̠ bo̠do̠l hoyoḱ lạgit́ nit  khon jo̠po̠ṛao̠ do̠ho̠ kate̠t́ kạmi calao̠ idi lạgit́ le̠ kạmi kana.

Baḍae abon je̠, ho̠la 26 tạrik ạyuṕ 8 baja Baṅgladiso̠m ar New York 10 baja se̠taḱ so̠mo̠e̠ Baṅgladiso̠m re̠n Mano̠tan Diso̠m Mạńjhi Sheikh Hasina do̠ UN re̠aḱ 75 se̠rma virtual gal marao̠e/bhasone e̠m ke̠da. Diso̠m Mạńjhiaḱ kathako do̠ diso̠m hoṛko ṭhe̠n khaṭo̠te̠ no̠nka le̠ka tahẽ kana;

UN re̠aḱ 75 se̠rma virtual sabha re̠n mukhiạ jo̠har e̠m kate̠ PM Hasina doe̠ men̠ke̠da je̠, covid-19 le̠kan mũhim o̠kte̠re̠ dhạrtire̠n jo̠to̠ manwakoge ạḍi haro̠n se̠le̠t́ din bon khe̠mao̠ e̠da, o̠ne̠ o̠kado̠ Nagam/Itihas re̠ o̠l tahena. UN re̠aḱ bakhol o̠ṛaḱ do̠ iń lạgit́ ạḍi bhabna re̠aḱ kana. 1974 se̠rmare̠ no̠a bakhol o̠ṛaḱ re̠ iń Baba Boṅgo bondhu Sheikh Mojibur Rahaman nãwã ge be̠nao̠ akan diso̠m re̠ sarkar mukhiạ hisạbte̠ Go̠go̠ aṛaṅ baṅglate̠ pạhile̠ gal marao̠/bhason le̠da. Iń hõ no̠a bakho̠l o̠ṛaḱ re̠ 16 dho̠m se̠ṭe̠r kate̠ Dhạrti re̠ suluk ar sạhại hoyoḱ lạgit́ jo̠to̠ko ṭhe̠n nẽho̠riń do̠ho̠ akada. Diso̠m sarkar hisạb te̠ UN re̠ no̠a do̠ iń lạgit́ 17 dho̠m ropoṛ/broktita kan tińa.

Corona o̠kte̠ re̠ Jiwi alae kate̠ siń ńindạko kurumuṭu te̠ko kạmi kana niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ diso̠m re̠n ho̠ṛko e̠mako lạgit́, iń se̠ć khon tahen kana ạḍi ae̠ma sarhao̠. Ạḍi sarhao̠ iń e̠mae̠ kana UN re̠n Mohasocib/Mukhiạ, Niạ halo̠t re̠ aćaḱ mo̠ńj ạyur ńutumte̠.

Diso̠m Mukhiạ me̠nakada, do̠sar Dhạrti Lạṛhại re̠ UN ce̠t́ le̠ka ạḍi mo̠ńj jo̠po̠ṛao̠ do̠ho̠ kate̠ye̠ kạmi le̠da, o̠nkage niạ corona halo̠t re̠ ạḍi kurumuṭu kate̠ mit́ jo̠mo̠k te̠ mo̠ńje̠ ạyur akada.

No̠a o̠kte̠ re̠ uni do̠ Baṅgla re̠n Jạtiko lạgit́ bhage gupiyić se̠ ạyuriće̠ tahẽkana diso̠m baba Boṅgo bondhu Sheikh Mojibur Rahaman. Ạḍi khạndri mo̠n o̠nto̠r khon iń disạye̠dia- e̠nte̠t́ uni do̠ harkhe̠t, sase̠t sahao̠ kate̠ Baṅgali jạtiko Dhạrti re̠ye̠ so̠do̠r le̠t́ bonte̠ teheń le̠kan dinre̠ iń hõ no̠a UN re̠aḱ Maraṅ Sabhare̠ katha ro̠ṛ re̠aḱ ạt iń ńam akada. Baṅgla re̠n ho̠ṛko lạgit́ niạ se̠rma do̠ ạḍi bhabna re̠aḱ kana ar hõ rạskạ; e̠nte̠t́ niạ se̠rma do̠ abore̠n diso̠m babawaḱ sae 100 se̠rma janam mãhã kana. Boṅgo bondhu aḱ dhạrti jiṅgi, lạṛhại, harkhe̠t, sase̠t, bhạlạiko te̠ je̠le̠ka covid-19 khon sahaṛakae tahẽn lạgit́ uniaḱ sahas ar kathako se̠le̠t́ ce̠t́ le̠kate̠ nãwã din bon ńe̠l daṛe̠aḱ, o̠na do̠ bon ńe̠l akada ar bon baḍae̠ akada Bo̠ṅgo bondhu khon.

Niạ o̠kte̠ re̠ 1975 se̠rma 15 tạrik re̠ uniaḱ harkhe̠t go̠ć ocole̠n re̠aḱ mit́ bar katha do̠ń lại so̠do̠ra, Ạḍi bhabna se̠le̠t́ iń disạ e̠da e̠nhilo̠ḱ diso̠m baba iń re̠n Baba un o̠kte̠ re̠n President Bo̠ṅgo bondhu Sheikh Mojibur Rahman, iń Go̠go̠, ińre̠n pe̠a 3 ko̠ṛa bo̠e̠ha, bar go̠ṭe̠n bạhu kuṛi se̠le̠t́ ge̠l irạl 18 ho̠ṛko. Iń ar ińre̠n kạṭić kuṛi bo̠e̠ha diso̠m bahre̠ re̠ liń tahẽle̠nte̠ bako go̠ć daṛeaḱ lińte̠ teheń hạbić bańcao̠ me̠naḱ lińa. Nij diso̠m te̠ turui 6 se̠rma bạliń he̠ć daṛe̠ akada. UN re̠ no̠nkan katha ro̠ṛ re̠aḱ aso̠l jo̠s se̠ mo̠tlo̠b do̠ ho̠yo̠ḱ kana je̠mon no̠nkan hirkhạ, bạṛić go̠ć go̠po̠ć do̠ dhạrtire̠ o̠ka re̠ge je̠mo̠n baṅ ho̠yo̠ḱ.

Calaḱ kan corona bhairas babot diso̠m mukhiạ me̠nke̠da, covid-19 doe̠ baḍae̠ ocoke̠t́ bona je̠ jo̠to̠ ho̠ṛaḱ bhạg do̠ mit́ gea me̠nte̠. Abo do̠ o̠ko̠e̠ hõ babon niphuṭa no̠a be̠bạṛić ro̠g khon. Corona bhairas do̠ abo jo̠to̠koe̠ o̠ṛaḱ re̠ye ̠siń e̠se̠t́ akat bona. Niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ re̠aḱ se̠ć le̠kate̠ Kạuḍi/orthoniti se̠ć le̠kate̠ ạḍi ãṭ do̠ lo̠ksan hoe akana. Baṅgladiso̠m re̠ 2018-2019 se̠rma re̠do̠ 8.2 % GDP bon hame̠ṭ le̠da. ar covid-19 aboaḱ no̠a mo̠ńj hame̠ṭ re̠ ạḍi maraṅ bạiri doe̠ hoy akana.

Me̠nkhan Baṅgladiso̠m re̠do̠ pạhil khon ge “dhạrti jiṅgi ar khe̠mao̠” banarge somante̠ ńe̠l ho̠e̠ akana. Diso̠m re̠aḱ lonbon, arjao̠ re̠aḱ je̠mo̠n lo̠ksan alo̠ ho̠yo̠ḱ, o̠na lạgit́ ae̠ma le̠kan go̠ṛo̠ do̠ e̠m hoe̠ akana. So̠maj re̠aḱ bhạlại lạgit́ ae̠ma le̠kan boge kạmiko e̠ho̠ṕ hoe̠ akana. Diso̠m lạṛhại re̠ se̠le̠t́ le̠n bańcao̠ḱ sipạhi/muktiphojko lạgit́ jao̠ se̠rma 39 bilion kạuḍi tahẽn kana. No̠ako be̠go̠r hõ ume̠ran ho̠ṛko lạgit́ tolop/allowance, Rạnḍi maejiuko se̠ He̠re̠lko bạgi akat́ko maejiuko lạgit́ tolop/allowance, Leḍha, ṭhunṭạ, guṅgṛạko lạgit́ ar so̠maj re̠ ạḍi latar re̠ me̠naḱ ko jạt hoṛko lạgit́ hõ ae̠ma le̠kan kạmi ar tolop/allowance e̠m o̠ḍo̠ke̠t́ kana, ar o̠na se̠ć te̠ amdaj 9.1 milion gharo̠ńj ko lahantiḱ kana se̠ bhạlại ho̠yo̠ḱ kana.

Diso̠m mukhiạ arhõe me̠nakada je̠, covid-19 karonaḱte̠ kạmi bạnuḱ hoṛko lạgit́ jạruṛo̠ḱte̠ ge jo̠m ńu re̠aḱ bo̠ndo̠bo̠s hoe̠ akana. No̠nka te̠ 10 milion khon bạṛti gharo̠ńjko upkạr akana. Ale̠do̠ 4 milion siknạt gidrạko go̠ṛo̠ le̠ e̠m akat́ koa. corona re̠ lo̠ksan cas bas hoṛko.krishokko, din kạmiạko lạgit́ 5 milion manwako lạgit́ kạuḍi te̠ go̠ṛo̠ e̠m hoe̠akana. Re̠ṅge̠ć o̠re̠ćkoaḱ niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ bhạlại lạgit́ amdaj 18 hajar community clinic ar council sastho kendro re̠ be̠go̠r kạuḍite̠ 30 le̠kanaḱ ran le̠ e̠mako kana. Diso̠m mukhiạ arhõe̠ me̠nakada, sarkar aḱ go̠ṛo̠ go̠po̠ṛo̠te̠ iń apnaraḱ kurumuṭute̠ kạuḍi jo̠gaṛ kate̠ re̠ṅge̠ć paṛhao̠ḱ kan gidrạko, Musjid, Mundil, Iskul mahaso̠e̠, gainahako, reporterko do̠ no̠a go̠ṛo̠ baṅ e̠mako kana, me̠nkhan o̠nko mo̠dre̠ 2.5 bilion khon bạṛti kạuḍi do̠ń e̠m hạṭiń akada. O̠nate̠ diso̠m re̠n ho̠ṛko corona bhairas te̠ ạḍi ḍhe̠r baṅko lo̠ksan akana.

Arhõe̠ me̠nakada je̠ covid-19 ro̠g ńam akat́ko são̠te̠ ale̠do̠ 31 go̠ṭe̠n jạruṛ biso̠e̠ dole̠ e̠m so̠do̠r akada. Nit hạbić te̠ ale̠do̠ 13.25 bilion America diso̠m re̠aḱ dollar kạuḍi le̠ lại ḍhạrwaḱ/so̠do̠r akada o̠ne̠ o̠kate̠ GDP 4.0 3 % hoyoḱa. Arhõe̠ me̠n akada corona o̠kte̠ re̠ jo̠maḱ arjao̠ lạgit́ ạḍi bạṛti mo̠nle̠ lagao̠ akada. O̠na se̠le̠t́ niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ lạgit́ mo̠ńj vitamin jo̠maḱ, ho̠ṛmo̠ se̠ć khon ho̠ṛ so̠ṅge pharak tahẽ kate̠ garmentsko, kolkarkhanako jhić do̠ho̠y, o̠t baṛgi khon pho̠so̠l arjao̠. COVID-19 re̠ go̠ṭa dhạrti re̠ arjao̠ re̠ muskilanaḱ hoe le̠n re̠hõ ale̠aḱ do̠ 5.24% GDP bạṛti arjao̠ hoe̠ akana. Darakan se̠rma GDP 7% rakabo̠ḱa me̠nte̠le̠ as jo̠ṅ kana.

Vacsine ń́am lạgit́ as me̠naḱa me̠nte̠ye̠ lại so̠do̠r ke̠da- Go̠ṭa Dhạrtire̠ lạgit́ ạḍi usạrage covid-19 re̠aḱ vacsin ńamo̠ḱa. ar no̠a vacsin do̠ dhạrti re̠aḱ sompod hisạb te̠ ńe̠l jạruṛa. Go̠ṭa dhạṛtire̠ je̠mo̠n ṭhik so̠mo̠e̠ se̠ o̠kte̠ re̠ jo̠to̠ ho̠ṛbon ńam daṛe̠aḱ te̠ diso̠m bon bańcao̠ daṛe̠aḱ. Corona re̠aḱ no̠a halo̠t re̠ tahẽ kate̠ hõ aboaḱ jo\s 2030 re\ se̠ṭe̠ro̠ḱ lạgit jo̠to̠ ho̠ṛ ạḍi ãṭ kurumuṭu jạruṛabona laha idi lạgit́. Arhõe̠ me̠nakada, 2041 se̠rma bhitrite̠ lahanti diso̠m hisạb te̠ ńe̠l lạgit́ kạmi idie̠dań.

Gidrạko lahanti lạgit́ hõ ae̠ma le̠kan programko hatao̠ hoe̠ akana. UNICEF aḱ go̠ṛo̠te̠ gidrạko re̠ je̠mo̠n jahan be̠gar baṅ tahen lạgit́ kạmi calaḱ kana. COVID-19 re̠ je̠mo̠n gidrạkoaḱ jahan muskilaḱ baṅ ho̠yo̠ḱ o̠nate̠ hõ ạḍi hudis se̠l̠et́ le̠ kạmi kana. Gidrạko je̠mo̠n Iskul/school kore̠ jo̠to̠ko so̠ṅge mo̠ńj jo̠po̠ṛao̠ re̠ tahe kate̠ ko o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ. Nonka te̠ diso̠m re̠ suluk hijuḱa.

Diso̠m re̠ suluk nirại te̠ tahẽn lạgit́ diso̠m mukhiại me̠nakada, go̠ṭa dhạrti re̠ suluk ạgui lạgit́ suluk bạisạu phạd/Santirokkha bahiniko kạmi kana ar nito̠ḱ Baṅgladiso̠m jo̠to̠ khon so̠ro̠s utạr se̠ ce̠tan no̠mbo̠r re̠ me̠naḱ koa.

Mayanmar diso̠m re̠n ho̠ṛ Baṅgladiso̠m te̠ko he̠ć akan babo̠te̠ me̠nakada, nito̠ḱ 11 lakh khon hõ bạṛti ho̠ṛ jo̠rmoṭte̠ko he̠ć akana ar suluk re̠ń do̠ho̠ akat́koa ae̠ma e̠ṭke̠ṭõṛẽ, haron ko̠sṭo̠ sahao̠ kate̠. Pe̠ 3 se̠rma khon bạṛti o̠kte̠ do̠ paro̠m akana. Nit hạbić te̠ mit́ 1 go̠ṭe̠n ho̠ṛ hõ bako ruạṛ akat́koa. No̠a do̠ Mianmar aḱ biso̠e̠ kana o̠nate̠ je̠mo̠n ako ge no̠a do̠ko ńe̠l jut. teheń go̠ṭa dhạrti re̠n ạyurko ṭhe̠n ińaḱ nẽho̠r tahẽn kana, je̠mo̠n ạḍi usạra no̠a re̠aḱ jạruṛ bujhạu kate̠ bon ńe̠l jut kạmite̠.

Ae̠ma kạmi se̠le̠t́ ale̠do̠ ale̠re̠n diso̠m babaye̠ ńe̠l le̠t kukmu sona re̠aḱ Baṅgladiso̠m be̠nao̠ lạgit́ hante̠ nate̠ khon le̠ kạmi idi kana. Sona diso̠m re̠do̠ baṅ tahẽna re̠ṅge̠ć haro̠n ar e̠dre, jo̠to̠ko suluk nirại re̠ je̠mo̠nko tahẽn. Tobe ane̠ć do̠ Go̠no̠tantrik mo̠ńj diso̠m me̠nte̠ sirjạu se̠ hoe̠ daṛe̠aḱa. O̠ne̠ o̠ka re̠do̠ tahẽna jo̠to̠ho̠ṛaḱ so̠man ạidạri. Niạge diso̠m baba aḱ sae 100 janam dinre̠ jạtiyạri  gãota ar go̠ṭa dhạrtire̠n ạyurko ṭhe̠n tahẽn kana.    




Baṅgladiso̠m KO̠RO̠NA Bhairas re̠aḱ mucạt́ khobor

Calao̠e̠n 24 Gho̠nṭare̠ nạmuna biḍạu hoe̠ akana=10,685 hoṛaḱ

24 gho̠nṭare̠ KO̠RO̠NA te̠ko jạbunena=1,275 hoṛ

Mo̠ṭre̠ jạbun akan hoṛaḱ soṅkha do̠=359,148 hoṛ

24 gho̠nṭare̠ Dhạrti ko bạgiada metaḱme goće̠nako=32 hoṛ

KO̠RO̠NA te̠ nit hạbić moṭ goće̠n hoṛ=5,161 hoṛ

Bo̠geyen  ho̠ṛ jo̠to̠re̠=teheń 1,714 se̠le̠t́ jo̠to̠re̠=279,491 hoṛ

www.dhakatimes.com




Ale Ato

Hane̠ ńe̠lo̠ḱ kan tale dare

O̠nḍe̠ge ale̠aḱ o̠ṛaḱ

O̠nḍe̠gele̠ tahēna

Ae̠ma jạtre̠n ho̠ṛ

Bale̠ baḍae̠ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ

Bale̠ baḍae̠ Santal ạri cạli

O̠na te̠gele̠ tae̠no̠m akana

Ale̠ jo̠to̠ ho̠ṛ

Kurumuṭu me̠naḱ tale̠a

Bại bại laha se̠ć calaḱ lạgit́;

O̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ bạnuḱte̠

Ae̠ma se̠ć le̠kate̠le̠ tae̠no̠m akana,

Dho̠ro̠m re̠aḱ so̠sto̠r kathako

Bale̠ baḍae̠

O̠nate̠ dho̠ro̠m ko̠ro̠m se̠ćte̠le̠

Nijo̠r akana

O̠nate̠ dho̠ro̠m o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ do̠

Ạḍi jạruṛa,

O̠na khon babon nijo̠ro̠ḱ ma.

Oloḱić:

Samoly Murmu

Ato ńutum: Bikrampur

Upojila: Kaharol

Dist: Dinajpur




Rajshahi City Chrisṭian Cooperative Credit Union reaḱ vo̠ṭte bachaoenako nãwã ạḱyurko

 

Rajshahi City Chrisṭian Cooperative Credit Union reaḱ voṭ ho̠yena ho̠la  25 sepṭember 2020 so̠kolbar. Niạ vo̠ṭ re chairman hisạbte manotan Boidonath Hasdaḱ ar Sadharo̠n Sompado̠k hisạbte manotan Raton Ṭuḍu são  12 hoṛ ko bachao o̠co akana. No̠ko mo̠dre vice-chairman Benjamin Soren, Treasure Fuljenseus Marandy ar cacalao ạyurko (Poricalok) Dina Monika Rojario, Edward Marandy, Kamilla Biswas, Jhon Raju Marandy, Pollob Ṭuḍu, Rojina Biswas, Babulal Marandy ar Bulbuli Hasdaḱ.

Baḍaejoṅ niạ Credit Union re amjdaj 2100 hoṛ do menaḱkoa. No̠ko mo̠dre 900 do̠ ko vo̠ṭar kana. Ho̠la vo̠ṭko emkeda amdaj 800 hoṛ. Vo̠ṭ e emko do̠ Mo̠hisbathan re menaḱ Caritas area office ṭhạire vo̠ṭko emkeda. Niạ vo̠ṭ do̠ ạḍi mońj te hoy purạ akana. Nãwãte jitakan sanam ạḱyurko darakan dinre niạ Credit Union napaeko ạyura mente sanamkoko asjoṅo̠ḱ kana.




Santal koaḱ Bir Sendra

Santal hopon do ạḍi sedae khon “Bir Sendra Jạt” kanabo Bir jhạṛpạ buru gajaṛge ạḍibon kusiaḱa. Ḍạmru ,kolo saṅ, bayaṅ piskạ,aṛha ar bir sukri, kulại runḍa so̠go̠t́ jel do̠ arte̠t́ bir korege ńamo̠ḱa. Ạḍi se̠dae̠ khon ge no̠a ạri hoe̠ he̠će̠nte̠, mit́ṭaṅ ạricạli gebon bandhao̠ke̠da.

Ar ‘sakrat’ ńutum bo do̠ho̠ke̠da. No̠a po̠ro̠b  do̠ pus cando mucạt́ din. O̠na din lahare̠ bar siń  hilo̠ḱ re̠ kulhi ko duṛuṕa, galmarao̠ako, baṅma, gapa do̠  hako ar kaṭkom bo saṕjo̠ṅa, me̠yaṅ do̠bon sakrato̠ḱa. Do̠sar hilo̠ḱ hako kaṭko̠mko saṕjo̠ṅa. Sakrat hilo̠ḱ sim raḱre̠ mimit́ go̠ṭe̠n simko go̠ćjo̠ṅa o̠ṛaḱ o̠ṛaḱ. Utu daka kate̠ um  he̠će̠nte̠ko jo̠ma daka ar jel utu, hako kaṭkom utu e̠mante̠aḱ.  Ber rakaṕ kate̠ sendra ko calaḱa he̠re̠l ho̠po̠n.

Ako sor bir ko sendrae̠a. Sarjom sakam ko ạgu darae̠a, um hijuḱako . Maejiu kodo̠ tabe̠n  ar piṭhạ ko te̠ar hataṛ kat́a. O̠na do̠ o̠ṛaḱ o̠ṛaḱ he̠re̠l ko bo̠ṅgaya. Hapṛam koko samaṅakoa o̠na do̠, ar hạnḍi ko co̠ḍo̠ra onko ar Maraṅ buru ńutumte̠. Ado̠ sakrat ńutum te̠ko bãkhẽ̠ṛa. O̠na piṭhạ ko tabe̠n koko jo̠ma. Jo̠m baṛakate̠ jo̠g mạńjhi be̠jha tuńe̠ riạu idikoa. Mit́ṭe̠ć kae̠ra dare se̠ e̠ṛaḍo̠m dare maḱ kate̠ye̠ idiya. Kulhi mucạt́   ṭạnḍire̠ye̠ bida. Ado̠ nae̠ke be̠jha khunṭi pạhile̠ tuńaḱa, Uni tayom jo̠to̠ ato ho̠ṛko tuńa, ạuriko tuń ńam dhạbić. Ado̠ jãhãe̠ geko tuń ńamle̠khan, jo̠g mạńjhi  se̠nkate̠ be̠jha khunṭiye̠ maḱ kunḍlaṅ go̠da kạpite̠, ar tuń ńańamić do̠ o̠nḍe̠ khon jo̠g mạńjhiye̠  ghõṛã ạguye̠a jarwa akan hoṛko ṭhe̠n. Ado̠ kin jo̠harakoa jo̠to̠ ho̠ṛ. Mạńjhi    ṭhe̠n e̠ho̠ṕ kate̠. Ado̠ ko̠ṛa ko pạk ko do̠na, ar e̠mante̠aḱ le̠ka ko tamasae̠a. O̠nka baṛa mokoń kate̠ ato te̠ko ruạṛa. Jo̠g mạńjhi o̠ne̠ be̠jha khunṭiye̠ maḱ kunḍlạṅle̠t́ o̠na do̠ bar ho̠ṛ te̠kin go̠ḱ ạguia,  mit́ṭe̠ć janwar le̠ka, Mańjhi do̠ hạnḍi, khạjạṛi ko̠e e̠makoa.Unre Mạńjhiye̠ galmarao̠a: “Ape̠ nunạḱ po̠rjape̠ tãhe̠kante̠ dusmạnpe̠ gur ke̠de̠te̠pe bańcao̠ ke̠dińa, baṅkhane̠ jo̠m kińa ho̠naṅ”.

E̠nḍe̠ ńũ baṛa kate̠ paranik o̠ṛaḱte̠ko ucạṛo̠ḱa. O̠nḍe̠ hõ tabe̠n khạjạṛi ar hạnḍi ko ńama. E̠nḍe̠ khon do̠ ripiạute̠ murji murji ho̠ṛ ṭhe̠n hạnḍe̠ no̠nḍe̠ hạnḍi ko ńũia. Kuṛi-ko̠ṛa lagṛẽ~ko e̠ne̠jo̠ḱa, Mạńjhi chaṭkare̠. E̠ne̠ć mo̠ko̠ńkate̠ apan ạpin o̠ṛaḱ  te̠ko calao̠ḱa.

Ne̠be̠tar no̠a ‘Sakrat’ po̠ro̠b do̠ So̠hrae̠ são̠ bon galaṅ mit́ akada. Se̠dae̠ le̠ka bir gajaṛ bạnuḱte̠ bir janwar hõ bạnuḱkoa. Santal koaḱ bir se̠ndra do̠ ạḍi rạskạ hulạs re̠aṅ tahẽkana. E̠nte̠ bir se̠ndra jel ko ńamo̠ḱa. Atore̠ ḍhạrwạḱ kate̠ḱ rạskạ po̠ro̠b le̠ka ato mucạt́  kulhi  re̠ko jarwaḱ kan  tahẽna. Lạṭu lạṭu bir gajaṛ ko se̠ndraye̠t́ tahẽna. O̠nkage se̠ndra khon ruạṛ o̠kte̠  hõ ae̠ma le̠k ko pańjae̠t́ tahẽna. Me̠nkhan ne̠tar do̠ bir gajaṛ  marao̠e̠na, bir janwar hõ ko at́e̠na.

Bir se̠ndra at́e̠n rẽhõ  o̠na mare co̠lo̠n nit hõ babon bạgi akada. Ne̠tar hõ sendra jel ar jom ńũ  iạte̠bon  ńir baṛae kana. Me̠nkhan baṅgebon kulạḱ  kana. Gharońj re̠ nit e̠ra hopon bon khaṭao̠ḱ kana e̠nre̠hõ babon anṭao̠ḱ kana. Abo Santal ho̠po̠n no̠a Baṅladisạm re̠ ạḍi bon ḍiṅgrạ cabaye̠na. Baṅ  do sisirjạuiće̠ de̠ya be̠garakat́ bon, baṅ do̠ ce̠t́? Baṅ do̠ Esao̠ le̠ka abo tege aboaḱ dho̠n so̠mpo̠d ar  bho̠r dan bon nihạte̠da? Baṅ do̠ nase jo̠m ńũ bo̠do̠l te̠ aboaḱ hok bon ạkhrińe̠t́ kan? Je̠mon Esao do̠ mạsri dạl suṛate̠ pạhil janam hok ać boe̠ha jakob ṭhe̠ne̠ ạkhriń ke̠da!( Genesis 25: 30,34 Kạli)     

Esao̠ do̠ ać babawaḱ hukum le̠ka sendra jel ạgu kate̠ napae̠te̠ utu kate̠ babae samaṅadea; me̠nkhan ạḍi hahaṛate̠ ṭho̠k kate̠ jo̠to̠ bho̠r dan Esao̠ re̠n boe̠ha Jakobe̠ hame̠ṭ jo̠ṅana. Ar Esao do̠ hukum le̠ka se̠ndra je̠l samaṅ kate̠ť hõ bhor bae ńam le̠da. Esao lạgit́ bhor do̠ ạḍi nacaraḱ.




Sãota Susạṛiạ Ishwar Chandra Vidyasagar aḱ 200 serma janam mãhã

Baṅgali jati kore̠ mẽt́ marsal siknạt re̠n pạhil dute̠ ho̠yo̠ḱ kana Ishwar Chandra Vidyasagar. Nui do̠ e̠ke̠n mare sastor puthi re̠aḱ sanamaḱ pạtiạu baṅ kate̠ apnar bud ar akelante̠ so̠maj susạriạ kạmi ar siknạt marsal je̠re̠t́re̠ maraṅ dạyike̠ purạule̠da.

Niạ Bharot Upomoha diso̠mre̠ maejiu koaḱ siknạt, ạidạri ar ar rạnḍi maejiu koaḱ jewet́ tahẽn bapla aro̠e̠ lạgit́ pạhil khon aćaḱ jion re̠aḱ mucạt́ din dhạbiće̠ lạṛhại idiakana. So̠maj Biggani Marks menakada- “Social life is always practical. All mysteries which mislead theory to mysticism find their rational solution in human practice and in the comprehension of this practice…” sãota re̠n mit́ jiwẽt́ ho̠ṛ me̠nte̠ Ishwar Chandra Vidyasagar do̠ niạ katha aćaḱ khạndri o̠nto̠r khone̠ ãṭkar akada.

Teheń do̠ Ishwar Chandra Vidyasagar aḱ janam din. Nui maraṅ são̠ta susạriạ aḱ 200 se̠rma janam din. 1820 se̠rmare̠ teheńaḱ dinre Pạchim baṅgla Mednipur jilạ re̠aḱ Birsingho ato rey janamle̠na. Apat do̠ Ṭhạkur Das Bandhopadhay ar ẽṅgat do̠ Bhogoboti Debi.  Ar aćren erate̠t́ aḱ ńutum do Dinmoyi Debi. Kạṭić ume̠rre̠ge apate̠t́ aḱ nukri khạtir kolkatare̠y he̠ćle̠na. O̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ do̠ Soṅskriti College, Kolkatarege. Teheń baṅgalire̠n gidrạ ko hudiń ume̠r khon pạhil siknạt puthi o̠ka do̠ go-baba ṭhe̠n khon ko ńam o̠na akho̠r cinhạ puthi do̠ nuigey o̠l akada. Go̠ṭa baṅgali jạtiaḱ bud-akil ar nãwã ce̠hao̠na re̠n maraṅ ạyurić kanae Ishwar Chandra Vidyasagar, uni do̠ lạṛhại akanae̠ Siknạt, ạri-cạli ar gãota lahanti lạgit́. Sanam se̠ć le̠kate̠ noko baṅgali jatiy laha akat́koa. Nui khạtir te̠ge te̠heń baṅgali do̠ dhạrtire̠ man ar mahima re̠aḱ ṭhạ̃i re̠ko lahaakana.

Ne̠be̠tar Baṅgla pạrsi re̠aḱ man mano̠t ar ae̠ma bhage puthiko o̠l akada Ishwar Chandra Vidyasagar jeleka- Sokuntula, Meghdut, Betal Poncoo Biṅsotir Baṅgla torjomao, Seakspear aḱ o̠l Comedy of Erors torjaomao kate Bhranti Bilas ar e̠man te̠aḱko.

Maejiu gãõta lahantire̠ iskul bandhao̠, Sarada ạn, Rạnḍi maejiu bapla re̠aḱ ạn phe̠rao̠ lạgit́ ać aḱ jibone̠ reaḱ mucat́ lạṛhại akana un o̠kte̠ re̠aḱ So̠maj se̠ gão̠ta sason be̠bo̠stha tuluć. O̠na lạgit́ maraṅ mit́ o̠no̠liạ Tarasoṅkore̠ me̠nakada- baṅgali maejiukoaḱ pujạ o̠ṛaḱre̠ e̠ṭaḱaḱ ko ḍo̠bo̠ḱaḱ tuluć nui Ishwar Chandra Vidyasagar hõ ḍo̠bo̠ḱ ae̠ jạruṛa. Aćaḱ jion re̠aḱ mucạt́ din ko̠re̠ niạ gãõta ce̠tan ạḍi ạṛis kate̠ Jhaṛkhanḍ re̠aḱ karmaṭare̠ o̠ṛaḱ kate̠ o̠nḍe̠nko nira̠la kharsala mo̠nan ạdibạsi ko tuluće̠ bo̠so̠te̠na. Sãota Susạriạ, dayawanić, sahosan maraṅ hoṛ Issor chandro Biddasagar do̠ 1891 se̠rma 29 july cando do̠ aćren sanam  pạṭhuạ sãota ko khon bidại hatao̠ kate niạ dhuṛi dharti reaḱ mãyãe bạgiada.

Teheńaḱ dinre  nui maraṅ ake̠lan sãota susạṛia Isar Chandra Vidyasagar aḱ 200  (bar sae serma ) janam mãhã lạgit́ taheyena aema aema manot johar! Manwa sãota ạyuroḱ ma uniaḱ bhạlạianḱ udoḱ daharte.




Nagam re̠aḱ Pahaṛpur Bo̠ddho̠ Bihar

Ko̠ro̠na re̠aḱ halo̠tte̠ bo̠nd tahẽ kan Baṅgladiso̠m re̠aḱ Naogaon jilạ latar me̠naḱ Bodolgachi upojilạre̠ Nagam re̠aḱ Pahaṛpur Bo̠ddho̠ Bihar. Turui (6) cando tayo̠m sanamko lạgit́ jhiće̠na calao̠e̠n Budbar Nagam re̠aḱ Pahaṛpur Bo̠ddho̠ Bihar. Nunạḱ jeleń so̠mo̠e̠ Nagam Pahaṛpur B̠oddho̠ Bihar jhić e̠nte̠ ạḍi ãṭ ko rạskạḱ kana ńe̠ńe̠l ho̠ṛko, lo̠nbo̠nko se̠le̠t́ aḍe̠pase̠re̠n sanam koge.   

Bo̠lo̠ḱ gate re̠ dạyikan maejiue Rahe̠la Begom do̠ ạḍi so̠nto̠r se̠le̠t́ mo̠ca re̠ mask bạnuḱ khan bae bo̠lo̠ oco ako kana. O̠na chaḍa hõ pharak pharak tahẽn lạgit́ ńe̠ńe̠l he̠ć akan ko buje̠ e̠mako kana. O̠nka le̠ka office dạyiḱre̠ me̠nae̠ office go̠ṛo̠ić Borun Kanti hõe me̠ne̠t́ kana calao̠e̠n 19 march cando khon bond tahẽ kana. Nito̠ḱ do̠ ho̠ṛmo̠ re̠aḱ so̠nto̠r ạn ko manao̠ kate̠t́ ńe̠ńe̠l hijuḱ kan ho̠ṛko lạgit́ jhić hoe̠ akana.

De̠labon baḍae̠ lege Pahaṛpur Bo̠ddho̠ Bihar re̠aḱ khaṭo̠ Itihãs;

Pahaṛpur Bo̠ddho̠ bihar se̠ So̠mpur Bihar se̠ So̠mpur Mohabihar do̠ nito̠ḱ dhaṅ dhaser akan mit́ ṭe̠n se̠dae̠ re̠aḱ Bo̠ddho̠ Bihar. Pal bõsre̠n do̠sar Raja Shri Dhormopal Deb Erạl Sae̠ (Ostom Sotoker) re̠aḱ mucạt́ se̠ć se̠ Are Sae (Nobom Sotoke) se̠ć no̠a Bihar doe̠ be̠nao̠ le̠t́a. 1879 se̠rma Sir Kanigham no̠a maraṅ Bihar be̠nao̠ re̠n kạrigo̠l se̠ e̠ho̠ṕ le̠da. 1985 se̠rma UNESCO no̠a do̠ go̠ṭa Dhạrti re̠ lạgit́ man mano̠t doe̠ e̠m akada. Go̠ṭa Dhạrti re̠ Pahaṛpur do̠ maraṅ Bo̠ddho̠ bihar kana. No̠a re̠aḱ tạnḍi/area se̠ć te̠ Bharo̠t diso̠m re̠ me̠naḱ Nalonda mohabihar são̠te̠ juri daṛe̠aḱa. Pe̠ sae (300) se̠rma khon Bo̠ddho̠ko lạgit́ ạḍi ńutuman Dho̠ro̠m siknạt ar mano̠t re̠aḱ ce̠nter le̠ka. E̠ke̠n Upomoha diso̠m re̠aḱ ae̠ma ṭhạ̃i khon do̠ baṅ, bickom Chin, Tibbot, Mayanmar, Malaysia, Indonesia se̠le̠t́ arhõ ae̠ma diso̠m re̠ me̠naḱko Bo̠ddho̠ ho̠ṛ no̠nḍe̠ dho̠ro̠mre̠ he̠ḱwa sele̠t́ dho̠ro̠m siknạt ko hame̠ṭ joṅ lạgit́ ko hijuḱ kan tahẽna. Jisu janam tayo̠m (Chritio) Ge̠l sae (Doshom sotoke) Bihar re̠aḱ dạyik/acarjo tahẽ kana Otis Diponkor Shrigan.

Pundro bordhon re̠aḱ Rajdhani Pundro̠ no̠go̠r (nitaḱ mohastan) ar e̠ṭaḱ so̠ho̠r Kotiborsho (nitaḱ bangor) re̠aḱ talamala ṭhạ̃ire̠ tahẽkana So̠mpur Mohabihar. O̠na tãhãs-nãhãsaḱge nitaḱ Pahaṛpur ato ńutumte̠ teṅgo akan Bo̠do̠lgạchi upojilạ, Naogaon Jilạ Rajshahi bibhagre̠. E̠ṭaḱ ho̠rte̠ ńe̠l le̠khan Joypurhaṭ jilạ re̠aḱ Jamalgonj railstation khon Pạchim nakha e̠ke̠n mõṛe̠ (5) kilomitạr. Bhougolik se̠ć te̠ 25°o´ Utạr se̠ć khon 25°15´ Utạr Okhansho 88°50´ Purub se̠ć khon 89°10´ Purub draghimangsho hạbić. Ato talare̠ 0.10 bo̠rgo̠ kilo̠miṭạr (10 hector) bakho̠l se̠le̠t́ Pahaṛpur do̠ men̠aḱa. Mare ṭhạ̃iko reaḱ (Protnotaktik) no̠a diḱsạ do̠ho̠̠ḱ do̠ jumiko reak cạrkona le̠ka. Aḍe̠pase̠ so̠man jumi khon 30.30 miṭạr usulre̠ me̠naḱa pahaṛ le̠ka ńe̠lo̠ḱ te̠ nit hạbić me̠naḱa. O̠na sor ato o̠ṛaḱ re̠n hoṛko do̠ ‘Gopal Citar Pahar’ me̠nte̠ko hudis baṛae̠t́ tahẽna. Un khonge no̠a re̠aḱ ńutum do̠ ho̠ye̠na Pahaṛpu, judi re̠hõ sạriaḱ ńutum do̠ ho̠yo̠ḱ kana So̠mpur Bihar.        

E̠ae̠ (7) sotabdi re̠̠aḱ talamala se̠ć Hewyen Sang Pundro bordhonre̠ uniaḱ jo̠to̠ le̠kan kathako do̠ baṅ lại so̠do̠r akana So̠mpur Bihar se̠ Mundil re̠aḱ o̠ka re̠hõ jahan katha baṅ o̠l so̠do̠r akana. Gopal re̠n ho̠po̠n̠ Dhormopal (781-822) siṅghaso̠n re̠ duṛuṕ kate̠t́ ạḍi ae̠ma jeleń o̠kte̠ doe̠ tahẽ kana ar Raj/rajjo̠ke Baṅgla Bihar parom kate̠t́ Pakisthan re̠aḱ utạr-pạchim simana re̠aḱ Gandhar hạbić pasnao̠ le̠na. Somrat Dhormopal ạḍi sạriaḱ Bo̠ddho̠ dho̠ro̠m re̠n hoṛe̠ tahẽ kana ar unige Bikrom Shila ar So̠mpur Bihar do̠ye̠ be̠nao̠/E̠to̠hoṕ le̠da. E̠ṭaḱ se̠ć te̠bon ńe̠l le̠khan, Ńum uduḱ le̠ka Tibboti Nagam/Itihãs puthi “Pag Sam Jon Jhang” re̠n o̠lo̠ḱić ạḍi saphate̠ Dhormopal re̠n ho̠po̠n Debpal (810-850) se̠ć So̠mpur re̠ be̠nao̠ akan ạḍi maraṅ Bihar ar Usul mundil hoe̠ o̠l rakaṕ akada. So̠mpur Biharre̠n ko̠ko̠e̠ kodo̠̠ Nalonda, Budhogoa le̠kan ae̠ma Bharo̠t re̠aḱ ae̠ma Bo̠ddho̠ tirtho esthan khon kạuḍi ar dho̠n dạwlạtko dan akada me̠nte̠ o̠l so̠do̠r akana, o̠ne̠ o̠kado̠ ńamo̠ḱa 10-11 sae se̠ć no̠a re̠aḱ kạmi ho̠ra doe̠ so̠do̠r le̠da. E̠ke̠n so̠do̠r do̠ baṅ bickom Are sae (9) sae/sotabdi hạbić Pal Rajakoaḱ tite̠ So̠mpur Bihar se̠le̠t́ Agropur (Rajshahi jilạ re̠ me̠naḱ Agradigun/Agra dighi) Usmopur, Gotpur, atopur ar Jogdol (Rajshahi Jogdol) Bihar ko re̠aḱ ńutum hõ ńamo̠ḱ kana. Are (9) sae/sotabdi re̠aḱ mucạt́ se̠ć gurjor raj pạhil bhoj ar Mohendro pal, Pal samrajjo tho̠ṛae̠ lo̠ksan le̠da. Inạ tayo̠m Gel (10) sai sotabdi mucạt́ ́se̠ć Pal Bõsre̠n Raja Mohi pal (995-1043) Rasosṭi/samrajjo ruạṛ kate̠t́ So̠mpur Bihar hoe̠ jut ruạṛ akada. Me̠nkhan Mohipal ar aćre̠n ko̠ṛa Noyapalaḱ gujuḱ tayo̠m arhõ Pal bõssre̠n koaḱ marao̠ḱ/poton e̠ho̠ṕ e̠na. Nunạḱ ãṭ re̠ Tala bharo̠t/Moddhovarot re̠n Cediraj Korno, Cholraj Rajendro ar Dibbo ńutuman mit́ diso̠m re̠n Koiborto Samonto noropoti tayo̠m Borendro Ṭoṭḥa (bhumi) doe̠ lạṛhại dhaṅdhase̠r le̠da. Nalondai Pahaṛpur Mundil ar Bihar tãhãs nãhãs ko hõ hoe̠ daṛe̠aḱa o̠na o̠kte̠ se̠ so̠moe̠ re̠aḱ kan gea. Ge̠l mit́ sae (11) sotabdi Pal bõssre̠n Rampal Ritorajjo ropha ruạṛ le̠da. Ge̠l bar sae (12) sotabdi Dạkhin aṛe khon he̠ć le̠n lạṛhại sipạhiko do̠ Baṅlako do̠kho̠l/hame̠ṭ le̠da. Onko ṭhe̠n Raj re̠aḱ jo̠to̠ le̠kanaḱ khon ko re̠ć ocole̠na So̠mpur. O̠na so̠moe̠ re̠aḱ mucạt́ se̠ć So̠mpur re̠aḱ hõ marao̠ḱ/poton hoe̠ le̠na. Ge̠l pe̠ sae sotabdi e̠ho̠ṕ se̠ć Ikhtiar uddin Muhamud Bin Bokhtiar Khilgi Baṅglare̠ Jhãp akromon kate̠t́ mit́ le̠ka go̠ṭa uttorboṅgo doe̠ do̠kho̠l le̠da. Pase̠ć re̠ nui deko pusi ho̠te̠ te̠ge boṅga de̠wa se̠wa lạgit́ no̠a bihar ar mundil do̠e̠ mo̠ho̠r me̠ṭao̠ le̠da.       

Boddho̠ Bihar re̠aḱ naksa se̠ map se̠ć te̠ ńe̠l le̠khan do̠ pon kona re̠aḱ kana. Uttạr ar Dạkhin do̠ banar ge 273.7 M ar Purub, Pạchim do̠ 274.15 M. No̠a re̠aḱ go̠ṭa se̠ć se̠ nakha ge ạḍi usul pạcri ṭe e̠se̠t́ tahẽ kana. Pạcri soṅge̠te̠ tahẽ kana pon gel pon (44) gọṭe̠n kandha. O̠na kandha kodo̠ pe̠a pinḍa te̠ be̠nao̠ hoe̠ akana. Jo̠to̠ pinḍa re̠ge iṭạ ce̠tanre̠ naksa be̠nao̠ me̠naḱa o̠ne̠ o̠ka do̠ ạḍi te̠t́ ạḍi mo̠ńj. Mucạt́ re̠do̠ 92 kandha re̠aḱ o̠t ce̠tan re̠ ae̠ma le̠kan bedi be̠nao̠ tahẽkana. No̠a khon bon baḍae̠ daṛe̠aḱ kana je̠ Pạhil jug re̠do̠ jo̠to̠ kandha rege bhikkhuder/ guruko aḱ tahẽn o̠ṛaḱ hisạb te̠ laṛcaṛe̠t́ kan rẽhõ, tayo̠m te̠do̠ tho̠ṛa kandha kodo̠ Ko̠e̠joṅ kandha lạgit́ ko laṛcaṛe̠t́ tahẽna.

Jo̠to̠ kandha re̠ge duạr do̠ tahẽ kana. O̠nako duạr re̠aḱ bhitri se̠ć do̠ O̠sar ar bahre̠ se̠ć do̠ sakṛa ge tahẽ kana. Mit́ bar kandha re̠do̠ KULUNGI ko ńam le̠na. KULUNGI kandha re̠aḱ o̠tre̠do̠ dinạm din laṛcaṛ lạgit́ tho̠ṛa jinisko ńam le̠na. Bhitri se̠ć kandha do̠ jeleń 4.26 M ar O̠sar do̠ 4.11 M. Kandha re̠aḱ tayo̠m kãt/deyal me̠taḱme̠ simạna kãt/deyal 4.87 M ar samaṅ se̠ć re̠aḱ kãt/deyal 2.44 M osar/Coara kandha re̠aḱ samaṅ se̠ć 2.5 M Osar/Prososto pinḍạ tahẽ kana. Bhitri se̠ć do̠ phaelao̠ jaega se̠le̠t́ jo̠to̠ re̠ bạhu siṛhi te̠ jo̠ṛao̠ tahẽ kana.  

Bihar re̠aḱ Uttạr bahu talate̠ sojhe re̠ tahẽ kana Prodhan/Pạhilaḱ duạr. O̠na re̠aḱ bahre̠ ar bhitri se̠ć mit́ ṭe̠n kate̠t́ Khunṭi/Istombho se̠le̠t́ lạṭu khandha ar aṛe aṛete̠ kạṭić kuṭriko tahẽ kana. O̠na kuṭrikodo̠ ae̠ma le̠kan hudis se̠ jo̠s se̠le̠t́ ko be̠nao̠ le̠da. Pạhil duạr ar bihar re̠aḱ uttạr-purub kona talamala re̠ arhõ mit́ huḍiń bo̠lo̠ḱ ho̠r tahẽ kana. O̠nḍe̠ khon bhitri se̠ć do̠ phaelao̠ jae̠ga te̠ bo̠lo̠ḱ lạgit́ o̠ka siṛhi tahẽ kan o̠na re̠aḱ cinhạ do̠ nit hõ me̠naḱa. Uttạr nakha re̠aḱ bo̠lo̠ḱ ho̠r samṅre̠  1984 se̠rma hạbić mit́ ṭe̠n pukhri do̠ tahẽ kana. 1984-85 se̠rma lại re̠aḱ jo̠to̠ kho̠bo̠r/information se̠ć te̠ pạhil be̠nao̠ jugre̠aḱ tayo̠m jugre̠ no̠a pukhriko la le̠da ar inạ so̠moe̠/o̠kte̠ siṛhi do̠ko bạṛić ke̠da. Tayo̠m te̠ o̠na pukhri hõ ko pe̠re̠ć ke̠da.    

Pahaṛpurre̠ rạkhi joagao̠ me̠naḱ aso̠l aso̠l Murti:

Gitil dhirire̠n Camunḍa Murti,Araḱ dhirire̠n te̠ṅo akan Sotola Murti, He̠nde̠ dhiri reaḱ Bisnuaḱ rạput́ murti,hende̠ dhiri re̠n te̠ṅgo akan Gone̠s, Gitil dhirire̠n kirti murti, Dubolhaṭi Rạniaḱ sunum phoṭo, Horo gouriaḱ dhaṅ dgase̠r murti, hende dhiri re̠n Lukkhi Narayonaḱ rạput́ murti, he̠nde dhirire̠n Uma murti,Gitil dhiri re̠n Gouri murti, arhõ gitil dhirire̠n Bisnu,Nondi murti.

Source;

Photo- Internet

Naogaon district webpage




Shylheṭ Roman Catholic Diocese reaḱ jaiga dokhol ghoṭonare 02 hoṛ gereptar

Shylhet Roman Catholic Diocese re̠n maraṅ Bishop aḱ kạmi ṭhạ̃i ar tahẽn o̠ṛaḱ jạega do̠kho̠l re̠aḱ gho̠ṭo̠na re̠ bar ho̠ṛko giriptar akat́kinạ Police. Ae̠ma din khon ge mit́ do̠l ho̠ṛ o̠na jae̠ga do̠kho̠l re̠aḱ ko kurumuṭu kana.  Niạ karon te̠ o̠nḍe̠nko isại ho̠ṛ bhitrire̠ bo̠to̠r pasnao̠ akana.  O̠na khạtir police do̠ ạḍi husiạrte̠ o̠nḍe̠ko ho̠rho̠ kana.

Baḍae̠o̠ḱ kana 2013 se̠rma re̠ Shahporan ṭoṭhare̠n  Suroma Gaiṭre̠ Bisho̠paḱ o̠ṛaḱ  ar kạmi ṭhạ̃i lạgit́ 2 e̠ko̠r 45 so̠to̠k  jaega ko kirińle̠da. O̠na tayo̠m pon bo̠cho̠r po̠r mit́ do̠l o̠na jaega akoaḱkana me̠nte̠ko dạbi ke̠ttte̠ Courtre ko mamlake̠da. O̠na mamla do̠ 2019 se̠rna re̠ khạrije̠n khan calao̠e̠n 17 march Mujib se̠rma ńutumte̠ o̠na jaegare̠ dare̠ ro̠ho̠e̠ ar o̠ṛaḱ te̠ar kạmi ko e̠ho̠ṕle̠da. Ko̠ro̠na karo̠nte̠ o̠na kạmiko do̠ thir tahẽkana. Calao̠e̠n so̠mbar ackage o̠na do̠kho̠ldarko do̠ mit́ nãwã nisạna bit́ kate̠ o̠nḍe̠naḱ jinis ko luṭ arko tãhas nãhãs ke̠da. O̠na ńe̠lte̠ o̠nḍe̠nko isại ho̠ṛ do̠ ạḍiko bo̠to̠r akana. O̠nte̠ naṅgraha re̠n police ko o̠na ṭhạ̃iko ho̠rho̠ye̠da me̠nte̠ Shah poran thanare̠n OC Abdul Kaiyum Chawdhury lạike̠da. O̠na jaega do̠kho̠l mamlare̠ 2 ho̠ṛko giriptar akat́kina. E̠ṭaḱko hõ giriptar re̠aḱ to̠las calaḱkana.

Catholic Bishop oṛaḱ re̠ kạmi kan ho̠ṛko lại so̠do̠re̠da – so̠mbar ńindạ do̠kho̠ldar ho̠ṛko he̠ć kate̠ o̠nḍe̠nko ho̠ṛ ce̠tan luṭko calao̠ akada ar o̠nḍe̠naḱ ro̠ho̠e dare̠ ko tut́ giḍi akada. Niạ gho̠ṭo̠na do̠  police Commissioner baḍae̠ oco kate̠ 19 hoṛ ńutumte̠y mamala akada Catholice diocese re̠n  incharge Soroj Kosta.

Poribes Andolon re̠n Kendro Committee re̠n member Father Joseph Gomeje̠ lạike̠da, mit́ jumi jaega doḱkho̠l hunḍạrko do̠l mit́ kate niạ jaega do̠kho̠l re̠aḱ ko kurumuṭuye̠da. Ale̠ do̠ niṭ akan dam tege le̠ kiriń akada. Me̠nkhan o̠nko do̠ pon bo̠cho̠r tayo̠m ko mamlaye̠da ar o̠na mamla hõ kha̠rije̠na  o̠nate̠ jo̠rjo̠bosti kate̠ do̠kho̠l ko me̠ne̠da daṛe uduḱkate̠.