Ti Saphawaḱ (Hand Sanitizer)

Am do̠ ce̠t́e̠m baḍaea te̠he̠ń khon 54 se̠rma laha khonge Hand Sanitizer (Ti Saphaḱ aḱ) be̠bo̠har he̠ć hijuḱ kana! Tahle̠ bujhạue̠t́abon 54 se̠rma lahare̠ be̠nao̠ hoele̠na Ti Saphaḱ aḱ do̠.  Pạhil o̠ko̠e̠ṭaḱ no̠aye̠ be̠nao̠le̠t́ uni do̠ Amerika diso̠m ré̠aḱ California bekarsflied nagraha ren Lupe Harnandaj. O̠kte̠ do̠ tahẽkana 1966. Harnandaj do̠ Nurse class ren paṛhao̠ḱ kuṛiye̠ tahẽkana. Ruạḱ rugiko ṭhe̠n calaḱ lahare̠ doctor ar nurse kodo̠ jao̠ge sạbun te̠ ti ạrubo̠ḱ hoyoḱ kan tahẽkana. O̠nate uniye hudiske̠da, ce̠t́ le̠kate̠ se̠ ce̠t́ be̠nao̠le̠re̠ daḱ ar sạbun re̠aḱ jạruṛ do̠ baṅ hoyoḱa. O̠kte̠ nạpitre daḱ ar sạbun baṅ ńam le̠nre je̠mo̠n o̠nako be̠bo̠har daṛeaḱ.

Lupe Harnandajak bo̠ho̠ḱre no̠a hudis do̠ ạḍige ạcur baṛae kan tahẽkana. Ạḍiye̠ kurumuṭuke̠da be̠nao̠ lạgit́, daḱ ar sạbun baṅ kate̠ hõ jibạnu-tejoko je̠mo̠n ko gujuḱ. Ạḍi din ar aema dhao̠ biḍạu biḍạu mit́ṭe̠n ge̠̠̠l e be̠nao̠ ke̠da, o̠ne o̠ka do̠ alcohol salaḱge. Be̠nao̠ tayo̠m o̠na gel do̠ aćge pạhile̠ be̠bo̠har ke̠t́a aćaḱ tire e̠nte̠ tejokoko gujuḱ kana se̠ baṅ!

Unre̠ye̠ be̠nao̠le̠t́ tire lagao̠ lạgit́ no̠a do̠ nito̠ḱ dhạrtire̠n manwa ko ṭhen ạḍige damanaḱ hoe akana. Ti sapha aḱ be̠bo̠har kate̠ sạrige jibạnuko gujuḱ kana ar daḱ re̠aḱ hõ jạruṛ do̠ baṅ lagao̠ḱ kana. De̠labon bo̠eha ar mise̠rako Ko̠ro̠na virus khon bańcao̠ḱ lạgit́ abokoaḱ tire jao̠ o̠kte̠re̠ ti sapha aḱbon (Hand sanitizer) be̠bo̠har.

 

Source:

  1. Internet
  2. Roddur, 16-29 February, 2020




Mit́ Dinre KO̠RO̠NA Te̠ko Go̠ćena 31 Ho̠ṛ Arko Jạbune̠na 1476 Ho̠ṛ

Baṅgladiso̠m re̠ 24 gho̠nṭare KO̠RO̠NA ajar te̠ko jạbune̠na 1476 ho̠ṛ, ar mit́ din re̠ ko go̠će̠na 31 ho̠ṛ. IECDR reaḱ hisạbte ajar re̠ko paṛao̠e̠n ho̠ṛaḱ le̠kha do̠ hoena 3 lakh 37 hajar 520 ho̠ṛ arko go̠će̠na 4 hajar 733 hoṛ.

24 gho̠nṭa re̠ko bogeye̠na 2 hajar 372 ho̠ṛ. O̠nko se̠le̠t́ moṭ ko̠ro̠na ajar khon boge akanko doko hoyena 2 lakh 40 hajar 643 ho̠ṛ. Te̠he̠ń diso̠m so̠mbat buleṭin re̠ no̠̠a katha ko so̠do̠r keda Sastho Odhidoptor.

Baṅgladiso̠m re 8 March pạhil KO̠RO̠NA ajarte paṛawakan ho̠ṛ ko ṅam ledeya.O̠na 10 din taeno̠m 18 March pạhil KO̠RO̠NA ajarte ho̠ṛe goćlena.

Johns Hopkins university aḱ mente KO̠RO̠NA ajarte̠ jạbunen hoṛ koaḱ le̠khate baṅgladiso̠m reaḱ Nombor do̠(obosthan) hoyoḱ kana 15 (gel mõṛe) ar jạbunen ho̠ṛkoaḱ gujuḱ re̠do̠ 29 no̠mbo̠r.




Te̠he̠ń khon uḍạuḱ jahaj re̠aḱ jo̠to̠ duṛuṕaḱ (site) re ho̠ṛko duṛuṕ daṛe̠aḱa

Te̠he̠ń Robibar kho̠ć uḍạuḱ jahajre jo̠to̠ duṛuṕaḱre ho̠ṛ duṛuṕ kate̠ uḍạuḱ gạḍi ko calao̠ daṛeaḱa uḍạuḱ jahaj gão̠ta ko. Me̠nkhan samaṅre ar taeno̠mre bare̠a kate̠ moṭ 4 duṛuṕaḱ do̠ phaka do̠ho̠e lagao̠ḱa.

Jahan ho̠ṛ ho̠ṛmo̠ mo̠ńj bae ạikạu le̠khan se̠ ruạ-hasoe aṭkar le̠khan je̠mo̠ne duṛuṕ daṛeaḱ no̠nka ko hudis akada Besamorik Biman Colacol Kortripokkha(Be.Bi.Co.Ko).

Sunicar hilo̠ḱ uḍạuḱ jahaj gão̠ta ko no̠a hukum ko e̠mat́ koa besamoric biman colacol kortripokkho.

Holano̠ḱ US Bangla uḍạuḱ jahaj gão̠ta re moha bebosthapok Md. Kamrul Islame me̠ne̠da,gapa khon jo̠to̠ duṛuṕaḱ re ho̠ṛ duṛuṕ kate uḍạuḱ jahaj calao̠ lạgit́ hukumle ńamke̠da.me̠nkhan samaṅre ar taeno̠mre 4 go̠ṭe̠n duṛuṕaḱ do̠ phaka do̠ho̠ kaḱ lagao̠ale̠a.

Biman Bangladesh Airlines ren maraṅ mit́ kạmiạ Dhaka Times kho̠bo̠r sakam re no̠a kho̠bo̠r re̠aḱ sạriaḱ te̠t́e̠ lại saḍe ke̠da.KO̠RO̠NA ajar iạte 21 march khon dis̠m re̠aḱ jo̠to̠ le̠kan uḍạuḱ jahaj bond ge tahẽkana.Me̠nkhan niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ ạn manao̠ kate̠ diso̠m bhitrire̠ uḍạuḱ jahaj calao̠ lạgit́ chaṛ(permission) ko ńam le̠da uḍạuḱ jahaj calao̠ gão̠ta ko.ar  June go̠ṭa dhạrti re uḍạuḱ jahaj calaḱ-hijuḱ lạgit́ chaṛe̠ (permission) e̠mle̠na so̠rkar.




Kajak daḱte hasa dạsuṛe̠nte̠ sona khãdre 50 ho̠ṛko go̠ćena.

Koṅgo reaḱ mit́ṭe̠n sona khãdre hasa dạsuṛe̠nte̠ 50 go̠ṭe̠n ho̠ṛko go̠će̠na me̠nte̠ ko hudise̠da o̠na diso̠m ren calao̠ banao̠ko.ạḍi kajak se̠rma daḱ iạte kivu Pradesh reaḱ Kami tuga nagrahare̠ mit́ṭe̠n so̠na khãdre hasa dạsao̠e̠na.O̠nate̠ 50 go̠ṭe̠n ho̠ṛ be̠nḍao̠en re̠aḱ kho̠bo̠r do̠ko lạieda o̠na diso̠mren Ạḱyurko.Go̠će̠n ho̠ṛko modre ḍhe̠rge juạn ho̠ṛko tahẽkana.

Baḍae̠na,bar-pe̠ din khon o̠na ṭo̠ṭhare ạḍi kajake̠ daḱe̠t́ tahẽkana.O̠na iạte̠ no̠a gho̠ṭna do̠ gho̠ṭao̠ena me̠nte̠ ko hudiseda ạkilan ko.

Kamituga ren mayor alexandr eBundyai me̠ne̠da,so̠ko̠l hilo̠ḱ 3 baja o̠kte̠ khãd reaḱ bhit rạput́ kate̠ daḱ bo̠lo̠ḱ e̠ho̠ṕlena bhitri se̠ć.O̠nḍe̠ 50 go̠ṭe̠n ho̠ṛ ko kạmie̠t́ tahẽkana.Ale̠ren Rurukhiạ kạmiạko se̠nkate̠ akoaḱ kạmi ko e̠ho̠ṕ akada.

O̠nḍenko Ạḱyurićaḱ me̠nlekate 50 go̠ṭe̠n ho̠ṛko go̠će̠na.Mạṛi rakaṕ lạgit́ ko kurumuṭueda Rurukhiạ Kạmiạko.

Source -aljazeera




Inḍia re mit́ din re KO̠RO̠NA ajar te̠ko jạbunena 97 hajar ho̠ṛ

Mit́ dinre Inḍia re amdaj mit́ lakh ho̠ṛ ko jạbunena KO̠RO̠NA ajarte  Por por 3 dinte 95 hajar cetan ho̠ṛko jạbunena Inḍiare. Inḍia reaḱ kendrio sastho montronaloe baḍae ocoena ,24 gho̠nṭare o̠na diso̠m re 97 hajar cetan ho̠ṛ ko jạbune̠na KO̠RO̠NA ajarte.

KO̠̠RO̠̠NA ajar (ho̠ṛko lekha) babot dhạrt ijakat gãota (World Meter) aḱ lại lekate,Inḍiare nit hạbić jạbun akan ho̠ṛ koaḱ moṭ lekha do̠ hoyoḱ kana 47 lakh 51 hajar 788 ho̠ṛ. Me̠nkhan diso̠m re̠aḱ kendrio sastho montronaloe me̠ne̠da, jạbun akan 77.77% ho̠ṛge̠ko bo̠geakana.

 

source-Hindustantimes.




7 Goal reaḱ jo̠mkao khilạḍ reko daṛeyena Liverpool

16 Serma tayom Premier league haparao̠ re ruạṛ kate  anfild re liverpoll são̠te ạḍi jo̠mkao̠ ar kajak khilạḍ ko uduḱ keda leeds united.

Hola ńindạ 4-3 goal te jitạu kate haparao̠ ko e̠ho̠ṕkeda Liverpool. 5 go̠ṭe̠n  goal ge pạhil adha re hoele̠na. Mo̠hammad salah aḱ 3 goal re barea do̠ penalty khon ar mit́ṭen do̠e goal le̠da Virjil Van Dijk.

Khilạḍ reaḱ e̠to̠ho̠ṕ khonge ạḍi jhukạṛ te khilạḍ ko e̠ho̠ṕ le̠da calae̠n se̠rma ren champion Liverpool.Me̠nkhan Leeds united hõ so̠man te̠ko lạṛhạie̠na khilạḍre.




Siknạt babot hao̠lat e̠moḱ lạgit́e hudise̠da So̠rkar

Dr. Dipu Monie meneda o̠lo̠ḱ paṛhaḱ gidrạko lạgit́ siknạt babo̠t hao̠lat e̠mo̠ḱ le hudise̠da.Sạnicar hilo̠ḱ (12 septembor) ḍhaka chambers of commerce and industry aḱ sapṛao̠te “KORONA O̠kte inṭerneṭ kho̠n arjao̠”  babo̠t o̠nline gapalmarao̠ ar no̠a kathae ro̠ṛ saḍe̠ ke̠da siknạt montri.

Dr. Dipu Monie meneda,o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ gidrạ ko je̠mo̠n algate akoaḱ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ calao̠ idi daṛeaḱ o̠na lạgit́ hao̠lat e̠mo̠ḱ lạgit́ Jatio̠ Saṅsad reń ro̠ṛ rakaṕ le̠da.Maraṅ montri no̠a babo̠te hẽḱada.O̠nate nito̠ḱ do̠ siknạt hao̠lat babo̠t le hudise̠da.Siknạt gidrạ ko je̠mo̠n  jạruṛoḱaḱ goṛole emako ar akoaḱ tinạḱ jạruṛ o̠nale me̠ṭao̠ daṛeaḱ.No̠ako lạgit́ kạmile e̠to̠ho̠ṕ akada.No̠a o̠nline akhṛare  aema maraṅ ar ạkilan koko tahẽkana.