Cet́ Lekate̠ Juạnko Kạuḍiko sõćjoṅa

Ạḍi mońj iń disạeda Irạl kilạs re paṛhaoḱ o̠kte kho̠nge kạuḍi do̠ho̠/sõć doń cet́ akada Go̠go̠ Baba kinaḱ siknạt seć khon. Ale ato o̠ṛaḱ khon 5 kilomitar sạṅgiń Lolit No̠go̠r High School taṛam teń calaḱ kan tahẽ kana. Oṛaḱre aema gại kaḍako tahẽ kante to̠a do̠ ạḍi ãṭge arjaoḱ kan tahẽna. Onate dinạmge Lotit No̠go̠r Isṭison re tahẽ kan maraṅ hoṭel redo̠ to̠a iń ạkhrińet́ tahẽna. No̠a to̠a ạkhriń kạuḍi do̠ ińaḱ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ reaḱ kho̠rca lạgit́ iń laṛcaṛet́ tahẽna. Jo̠to̠ lekan kho̠r

ca ho̠e purạu tayom sareć tahen kạuḍi do̠ bank hisạb re sõć/saving katet́ iń do̠ho̠et́ tahẽna.

Judi reh̃o aboren ạgil hapṛamkoko men akada jeleka; pạhil do̠ sõć do̠ho̠eme inạ tayo̠m khorca. Ado̠ ińaḱ baḍae baṅ tahe kante iń do̠ pạhil khorcako sạt baṛa katet́ sareć tahen kạuḍige do̠ń jo̠maet́ tahẽna. Onate nahaḱ jug redo̠ pạhil sõć ar sareć kạuḍi do̠ kho̠rca. Menkhan disạ do̠ho̠e tabonpe; mit́ khạclạḱ redo̠ jo̠to̠ bele alope do̠ho̠ea, bickom judạ judạ khạclạḱ re do̠ho̠e reaḱ hewaḱ tabon pe. O̠nkate apnaraḱ dhạrti jiṅgire ạḍi aema upkạr hoyoḱa.

Abo jo̠to̠ko ge bon baḍaea je, dhạrti ren jo̠to̠ ho̠ṛkoaḱ dhạrti jiṅgi khe̠mao̠ lạgit́ kạuḍi do̠ ạḍitet́ ạḍi jạruṛa. Go̠ṭa jiṅgige kạuḍi jo̠gaṛ do̠ ạḍi bhage ho̠ra kana. Kạuḍi sõć do̠ tinaḱ jạruṛa o̠nado̠ calaḱ kan COVID-19 geye ãṭkar ocoket́ bona. Dhạrti jiṅgire no̠nka ge aema lekan bạṛićaḱ din se okteko heć paṛao̠ abona, unre din reaḱ jo̠to̠ lekan jinisko kiriń lạgit́ sạmuṅ kạuḍi baṅ tahe botećjoḱa. Arhõ pạt kạmi, iṭạ o̠ṛaḱ benao̠ kạmi, kaṭmistiri kạmi, kompani re, garments re se sarkari/besorkari kạmiko̠re aema lekan tạkićaḱ ko heć paṛao̠ḱa. O̠nate daṛeaḱ bho̠r e̠ke̠n juạnko do̠ baṅ bickom jo̠to̠ umer renkoge jemon kạuḍi do̠bon jo̠gaṛ arbon do̠ho̠ jona. Ma to̠be bạṛti bạṛti kạuḍi bon jo̠gaṛa ar bạrti bon do̠ho̠ya darakan dinko lạgit́. Menkhan maraṅ kukli do̠ hoyoḱ kana nahaḱ jugren kuṛi ko̠ṛako cekate kạuḍi ko sõć dohoea. Ro̠ṛ ruạṛ do̠ ạḍi alga – aema lekanaḱ ho̠rte…delabon badae legi mit bar horko;

Bạṛti baṅ kho̠rca; Nahaḱ jug ren juạnko do̠ ạḍi bạṛtiko khorca eda. No̠a umer re̠do̠ aema lekan jinis reaḱ jạruṛ bạnuḱ rehõ, O̠nkan jinisko kiriń katet́ kạuḍi bon khorca giḍikaḱ kana. Jạruṛ be̠go̠r khorca baṅ katet́ jao̠ cando judạ judạ bank hisạb se somiti ko̠rebon do̠ho̠ daṛeaḱa. No̠nkate̠ jao̠ cando do̠ho̠ daṛeaḱ khan, mit́ din do̠ ạḍi aema kạuḍi hoyoḱa.

Oloḱ paṛhao̠ reaḱ loan kạuḍi emso̠d; Nahaḱ jug ren o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ kan juạnko do̠ bank, somiti se aema lekan judạ judạ organization khon loan kạuḍi ko hatao̠ eda. O̠loḱ paṛhaoḱ kan juạnko hõ eṭaḱ loan kạuḍi leka ge emsod jạruṛa, O̠ne o̠kado̠ ạḍi tet́ ạḍi hamal. O̠nate tinaḱ usạra pe daṛeaḱa loan kạuḍi do̠ em ruạṛ jạruṛa. Inạ khan apnar lạgit́ sõć kạuḍi do̠ho̠ reaḱ aema okte somoe ńamoḱa.

Kạuḍi jogaṛ reaḱ aema hor benao̠; Goṭa Dhạrti re jo̠to̠ ho̠ṛ bon baḍea je; no̠a muskilanaḱ covid-19 redo̠ aema ho̠ṛ aema lekanaḱ nukri khon ko jirạu oco akana. Babon baḍaea o̠ka hiloḱ se o̠ka so̠mo̠e coṅ ackatege muskilaḱ do̠ heć paṛaoká. O̠nate huḍiń kho̠nge kạuḍi jo̠gaṛ se do̠ho̠ do̠ cet́ tahen khan, ackate heć paṛaoḱ muskilaḱ ko̠re ạḍi maraṅ go̠ṛo̠ ńamo̠ḱa. O̠na chaḍa hõ ḍher kạuḍi do̠ho̠ do̠ apnar jiṅgi lạgit́ ge mońj. Bạṛti kạuḍi jo̠gaṛ lạgit́ do̠ aema lekan bạṛti (overtime) kạmi ko kạmiḱa; je̠le̠ka webpage develop, Photograph, Online kạmi selet́ emanteaḱ.

Biniog/Fix deposit; Santal ho̠ṛ hoponko hisạb te nahaḱ jug ren ko̠ṛa kuṛiko hõ dhạrti reaḱ aema lekan fix deposit lekan risk kạmi hõko ehoṕ akana. Nonkan kạmi ko ehoṕ idi lekhange, Kạuḍi jo̠gaṛ se do̠ho̠ reaḱ hewako ńama. Biniog/Fix deposit seć te ạḍi tho̠ṛa so̠mo̠e rege bạṛti kạuḍi ńamoḱ reaḱ ạt se sujo̠g menaḱa. Biniog reaḱ mit́ bar ho̠r menaḱa; O̠na modre hoyoḱ kana; share bajar, online re jinis kiriń ạkhriń emanteaḱ.

Government Prize Bond; Bank se Post office khon no̠a prize bond do̠ kiriń katet́ bon do̠ho̠ daṛeaḱa. Pe cando, 6 cando  se mit́ serma tayo̠m prize bond reaḱ result do̠ko so̠do̠ra. Judi no̠a prize bond kho̠n siropa(puruskar) ńamlen khan ạḍi aema upkạr do̠ ho̠yo̠ḱa. O̠nate no̠nkanaḱ kạmi horako hõ ạḍi jạruṛa. Entet noa prize bond redo jahan loksan do banuka, eken siropa (puruskar).

Mĩhu mero̠m, Gại ḍaṅgra, Kaḍa ạsulko; Ạḍi tho̠ṛa ho̠ṛge maraṅ so̠ho̠r bajar ko̠re bon tahen kana. Menkhan bạṛti ho̠ṛge ato o̠ṛaḱ ko̠re. Jo̠to̠ gharońj rege mit́ bar gại, ḍaṅgra, mĩhu merom se kaḍako do̠ menaḱko tabon gea. Delabon apnar aḍepase re menaḱ government aḱ training ko hatao̠ kate mo̠ńj jo̠to̠n selet́ bon ạsul koa noko mĩhu merom, gại ḍaṅgra se kaḍako. Ar nonka te ạḍi bạṛti kaodi namokte dher sõć do̠ hoyoḱa.

Sim, Sukri, Geḍe ar Paroa ạsul; Abo jo̠to̠ ho̠ṛaḱ baḍae menaḱ tabona je, ato o̠ṛaḱ kore do̠ aema phaka Jaega se thạ̃i do̠ emon ge tahena. No̠a ko jaegare huḍiń tebo ehoṕ daṛeaḱa sim, sikri, ge̠ḍe̠ ar paroa ko ạsul reaḱ kạmi. O̠nko ạsul hara katet́ haṭ bajar re ạkhriń leko khan aema kạuḍi ńamo̠ḱa, ar no̠a kạuḍi te gharońj se darakan dhạrti jiṅgi khe̠mao̠ lạgit́ hõ kạuḍi bon sõć do̠ho̠ daṛeaḱa.

Huḍiń lonbon ehop; Ińaḱ baḍae re go̠ṭa dhạrti rege ạḍi tho̠ṛa santal ho̠ṛ do̠ko bạnijet́ tabona. Ạgil hapṛam koko men akada baṅma; abo santalaḱ mayam redo̠ bạnij do̠ bạnuḱa. Nahaḱ jug re ạḍi tho̠ṛa ho̠ṛ do̠ ko bạnijet́ kana. O̠nkate ńelo̠ḱ kana aema bạṛti sõć se income do̠ hoyoḱ kan takoa. O̠nate delabon ehoṕ lege huḍiń bạnijko; Kićrić khạnḍwạḱ bạnijko, Khulipa kami, Sạbji emanteaḱ.

YouTube video, Photograph, web design; Online seć tehõ aema lekate kạuḍiko bon sõć joṅ daṛeaḱa. Nãhãḱ jugre ạḍi tet́ ạḍi ãṭge ho̠ṛ hoponko hõ Online rebo lobdhao̠ akana. O̠nate Santali video benao̠, santalkoaḱ mare se nahaḱ jug reaḱ phoṭoko benao̠ aroe, web page design benao̠ sećte hõ kạuḍi bon income daṛeaḱa.

 




Mit́ Dinre KO̠RO̠NA teko Goćena 35 Hoṛ arko Jạbunena 1950 Hoṛ

Baṅgladiso̠m re̠ 24 ghonṭare KO̠RO̠NA ajar te̠ko jạbunena 1950 hoṛ, ar mit́ din re̠ ko goćena 35 hoṛ. IECDR reaḱ hisạbte ajar reko paṛaoen hoṛaḱ le̠kha do̠ hoena 3 lakh 14 hajar 946 hoṛ arko goćena 4 hajar 316 hoṛ.

24 ghonṭa reko bogeyena 3 hajar 290 hoṛ.

Onko selet́ moṭ ko̠ro̠na ajar khon boge akanko doko hoyena 2 lakh 8 hajar 177 hoṛ.

Teheń diso̠m so̠mbat buleṭin re̠ no̠a katha ko so̠do̠r keda Sastho Odhidoptor.

Baṅgladiso̠m re 8 March pạhil KO̠RO̠NA ajarte paṛawakan ho̠ṛ ko ṅamledeya.Ona 10 din taeno̠m 18 March pạhil KO̠RO̠NA ajarte ho̠ṛe goćlena.

Johns Hopkins university aḱ mente KO̠RO̠NA ajarte̠ jạbunen hoṛkoaḱ lekhate baṅgladiso̠m reaḱ Nombor do̠(obosthan) hoyoḱ kana 15 (gel mõṛe) ar jạbunen ho̠ṛkoaḱ gujuḱ re̠do̠ 29 no̠mbo̠r.




Go̠go̠ ge Maraṅ

So̠ro̠s utạr sirjo̠n modre

Go̠go̠ ge maraṅ iń bujre

Reaṛ rabaṅ ar ho̠e lo̠lo̠ din

Jo̠to̠neyae gidrạ ge dinạm din

Gharońj reaḱ sanamaḱ kạmi

E̠skar ge samṭao̠ geae khạṭi

Gharońj  ho̠ṛko bho̠rsaḱa unire

Khạṭige  maraṅ geae dhạrtire

Gidrạwaḱ paṛhao̠ lahantire

Go̠go̠ ge man ńamae pạhilre

Ruạ haso ar duk dinkore unige

Jivi raṛeć tey pereja khạṭi unige

Maraṅ hoṛem hoyoḱ gea unre

Hukum batao̠em pańjaya tinre

Akel ạn am GO̠GO̠ emaeme man

Am hõm ńama man uni soman




Ḍuluṅ Gạḍi

Ḍuluṅ gạḍi do̠ bar caka reaḱ ạḍi sadharon gạḍi kana. Dhạrti re menaḱ joto lekan dejoḱaḱ gạḍi ko khon ḍuluṅ gạḍirege manwa do bạṛti ko dejoḱ kana. Iń hõ gidrạ pạṛiạ khonge ḍuluṅ gạḍi ạḍiń kusi akat́a.

Pạhil do̠ o̠ko̠e ḍuluṅ gạḍi do̠e benaolet́a ona baḍae do̠ sạrige sanagea! To̠be aema din do̠ baṅ hoe akana ḍuluṅ gạḍi reaḱ janam do̠. 1817 sermare Baron var Drais ńutuman Garman diso̠mren ạkilan biggani pạhil bar caka reaḱ gạḍiye benaolet́a. Aćaḱ ńutum lekatege ona dejoḱ gạḍi reaḱ ńutum doe doholeta Draisain. Benao let́ gạḍi reaḱ banar caka do̠ mit́ṭan kaṭ ṭhengateye aṭkao̠ akat́ tahẽkana. Nebetar ḍuluṅ gạḍireaḱ lebetaḱ peḍel leka peḍel do̠ baṅ tahẽkana. Dejoḱić do̠ kaṭ reaḱ ṭ̣heṅga cetan reye dejo̠ḱ kan tahẽkana. O̠na tayo̠m bar seć banar jaṅga phe̠ḍ kate hasa lebet́ lebet́ kateko guṛgạu calaḱ kan tahẽkana. Laha sećaḱ caka cetan re do̠ sasaṕaḱ henḍel tahẽkana. Henḍel saṕkatege jo̠jo̠m ti seć, leṅga ti se eto̠m-kõye ạ̣cur daṛeaḱ kan tahẽkana.

No̠nkan ạḍi hahaṛa ḍuluṅ gạḍireaḱ dam do̠ sorosge tahẽkana. Reṅgeć oṛećkodo̠ baṅgeko beṅget́ daṛeaḱ kan tahẽkana. Hoṛkoaḱ mocare no̠a gạḍi reaḱ ńutum ko bahna leda Ḍạndi Ghoṛa. Thoṛa serma tayom Drise saheb do̠ arhõ thoṛae kurumuṭu ket́te Ḍạnḍi Ghoṛa do̠e benao jut ńoḱ kedea. 1840 serma re Macmilan ńutuman hoṛ do̠ benao̠ akat́ gạḍi ḍher geye jut keda. Uni do̠ tayo̠m caka sãote jo̠ṛao̠ jut keda mit́ṭen peḍel. Onatayom 1865 serma re France diso̠mren Lallement ńutuman mit́ hoṛ do nãwã lekate ar mit́ lekan ḍuluṅ gạḍiye benao̠ o̠ḍo̠ḱ keda. Lahateyaḱ khon no̠a do̠ ekal judạge. Laha reaḱ caka do̠ ḍherge lạṭu tahekana ar tayom reaḱ caka do̠ aema aema kạṭić ge! Lahareaḱ caka sãotege jo̠ṛao̠ tahekana peḍel do̠. Laha ar tayom reaḱ cakakin lạṭu kạṭić tahekante calao̠ do bogete muskil ạikạuḱ kan tahekana. Duṛuṕ jaega hõ laha reaḱ caka cetanre bạisạu let́a. Paseć onatege deć kate calao̠ oktere ekal laṛaoḱ kan tahekana. Ḍher o̠ktege dejo̠ḱkodo̠ ko ńurhạḱ kan ar ti jaṅga ko bạjaoḱ kan tahekana. Arhõ kurumuṭu hoena ḍuluṅ gạḍi mońj ar jut aroe lạgit́. 1885 sermare benao̠ena nebetar dejo̠ḱ kan ḍuluṅ gạḍi lekanaḱ gạḍi. Laha tayom banar cakage soman ko benao̠ let́a. 2020 serma reaḱ o̠ktekore ḍuluṅ gạḍi do̠ ḍher ḍher ge bo̠do̠l akana ar joto lekan kogebon behoharet́a. Lạṭu kạtić ar gidrạko lạgit́ hõ judạ judạ ḍuluṅ gȧḍi menaḱa.




Tanore ren Ạdibasi ko Saikel ar PowerṬilar ko ńamkeda

Tanor re Ạdibạsi paṛhaoḱ gidrạko modre saekel ar casa kạmi hoṛko modre Power tilạr emena. Tanor ar ona aḍepase ṭoṭharen paṛhaoḱkan 30 gidrạko 1 goṭen kate saekel ar 4 casa hoṛko 1 goṭen kate power tilạrko emat́koa.

31 August 2020 Tanor Upojilạ Porisad pinḍạre niạ saekel ar power ṭilạre e̠mkeda Rajshahi-1 (Tanore-Godagari) ren Member of Parlament (MP) Manotan Alhaj Omor Faruq Chowdhury.

Niạ akhṛare selet́ ko tahẽkana Tanore Upojilạ Porisad chairman Lutfor Haydar Rashid Moyna, vice-chairman Abu Bakkar, Upojilạ maejiu vice-chairman Sonia Sordar.

Tonore Upojilạ Nirbahi Officer Sushanto kumar Mahato, Tonore Thanaren dạyik ńam officer (OC) Rakibul Hasan, Tanore Pourosova AL Meyor hudạ ńam asren hoṛ Abul Bashar Sujon.

Tonore Upojilạ Prosason sećkhon baḍae ńamena je,  Bises ṭhạ̃ikoren (Parbotto Choṭṭogram chaḍa) hoṛkoaḱ join jiṅgi lahanti lạgit́ kạmihora 2019-2020 kạuḍi serma reaḱ niạ soman o̠tren hoṛko lạgit́ go̠ṛo̠ hisạbte saekel ar power ṭilạr em do̠ niạ Diso̠m ren Maraṅ Montri kho̠n emena.