Disomre 19 goṭen gaṅgaghaṭ ar ona aḍeepase ṭoṭhare ho̠e daḱ reaḱ lạilaha

Disom reaḱ 19 goṭen  gaṅga ghaṭṬoṭhakore 45 khon 60 kilomiter tạpiste Bharḍo ho̠e daḱ hoe daṛeaḱa. Onate niạko ṭoṭha reaḱ gaṅga ghaṭ kore 1 nombor husiạri jhạnḍi uduḱ́ ko menakada.

Robibar setaḱ 5 baja khon tikin 1 baja dhạbić niạ disom reaṅ gaṅga ghaṭkore niạ husiạri jhanḍi uduḱ reaḱ ko menakda Abohaoa Odhidotpor.

Niạ husiạri re ar hõ ko men akada – Rangpur, Rajshahi, Pabna, Bogura, Tangail, Mymonshing, Dhaka, Foridpur, Madaripur, Jessore, Kusṭia, Khulna, Barishal, Poṭuakhali, Noakhali, kumilla, Koxbazar (Coxbazar) ar Shylhet reaḱ  dạkhin –purub seć khon ghonṭa re 45 khon 60 kilometer tạpiste huḍur-bijliate ho̠edaḱ hoe daṛeaḱa.  Niạ aḍepase ṭothare pạhil no 1. husiạri jhanḍi uduḱ ko menakada.

Eṭaḱ jilạ leka Dhaka re hõ din hiloḱ daḱ eda. Dhakare calaoen din ghonṭare 29 milimiter daḱ akadae mente ko baḍae oco akana.

 




Ca-Bagwan ren kạmikoaḱ din hiloḱ nawa goṭa aḱ kạmi kạuḍi 500 Ṭaka dạbi

Ca-Bagwan ren kạmikoaḱ din hiloḱ reaḱ kạmi kạuḍi 102 Ṭaka khon 500 Ṭaka rakaṕ reaḱ nãwã goṭawaḱ reaḱko roṛ uduḱ  keda Baṅgladisom Ca kạmiạ koaḱ gãota(Ca Sromik Federation). Hola ạyuṕ bela Shileṭ  Naṅgraha reaḱ mukhiạ Shohid Minar re jarwakan hoṛ koaḱ manwa tonol (Manob bondhon) khon niạ hike hok katha ko baḍae oco akana.

Ca kạmiạ koaḱ Gãota(Ca Sromik Federation) ren Rotna Bosak aḱ Manwa tonol mukhia ar Sondip Ranjon Nayek aḱ ạyurte kathako roṛkeda Ca kạmiạ koaḱ Gãota(Ca Sromik Federation) Baṅgladisom Sãota Dol [Bangladesh Somaj Tantrik Dol] ( BASOD) Shileṭ jilạ jopoṛaoić ren sosolhaić Abu jafor, Ca kạmiạ koaḱ Gãota(Ca Sromik Federation)  ren Dipa Das, Nipa Modhi, Lukhindor, Chattro Front Maraṅ Naṅgraha ren hohoić  Sanjoy Sorma.

Niạ Manwa tonol re katha roroṛko ko menkeda je, Ca bagwan ren kạmiạkoaḱ  din hiloḱ reaḱ kạmi gonoṅ 102 kạuḍi  kate em reaḱ goḱ katha do  20 Cando paromena. Nawa goṭawaḱ lekate 102 Ṭaka khon 500 Ṭaka rakaṕ reaḱ katha. Menkhan Bagwan mạlik ko aema lekan ạnduṅkote nãwã goṭawaḱ baṅ senkate miťleka jo̠r mo̠ṭte mare gonoṅ kạuḍiteko kạmi ocoyet́koa. Kạmiạkoaḱ hok birud kạmi karonte Dholai ca Bagwan do bond akana. Ar hõ mạlik koaḱ goṛo gopoṛote tarapur Ca Bagwan dokhol reaṅ kạmi calak kana.  Niạ manwa tonol re ạyurko ạḍi usạra nãwã goṭawaḱ gonoṅ 500 Taka te Ca Bagwanren kạmiạko em kate  napae calao banao reaṅ mit́ boge hor jemon hoyoḱ onako roṛ uduḱ akada. Ar baṅkhan ạḍi usạrage arhõ Raj ḍahar re ạidạri ńam lạgit́ ko pheḍoḱa menteko lại sodor keda.

Disạ oco abo aema santal hoṛko do nia shylhet, Moulobi bazar, Srimongol, Hobiganj reaḱ ca-bagwan re  aema lạṭu lạtu atoante menaḱ koa ar ạḍi sedae khon ko kạmikana.




6 dhao leka UEFA (Europa league)Phaenal Kheloḍ reko jitạue̠na Sevilla FC

UEFA (Europa league) Phaenal Kheloḍre̠ hola ńindạ ạḍi jomoḱ ar kajak kheloḍ do bon ńelkeda Inter Milan ar Sevilla FC talare̠.Khelaoḍ reaḳ ́etohoṕ sećge̠ 5 miniṭ re dohokate bol phanda (penalty) ko ńamleda Inter Milan.Onare Lukauaḱ goal te kheloḍreko lahalena Inter Milan. Menkhan noa lahanti ạdi ghạrić bako saṕ doho daṛeleda. Kheloḍ reaḱ 12 miniṭ re Luk de Jong goal kate kheloḍre̠y ruạṛ ket́koa Sevilla FC. 33 miniṭ re arhõ miṭ́ṭen goal kate kheloḍ re lahaket́ koa De Jong.Menkhan kheloḍ re ruạroḱ lạgit́ aema okte do̠ bako hatao leda,35 miniṭ re Diego Godinaḱ goalte kheloḍ reko ruạṛlena Inter Milan.

Kheloḍ re arhõ aema goal reaḱ ạt ko tear leda banar dolge. 65 minut re ạḍi alga ạte ńamlet́ rehõ bae goal daṛe leda Lukaku.

Menkhan 74 miniṭ re Brazil ren gạkhuṛ kheloḍiạ Diego Carlosaḳ́ ńeloḱ lekan goal okaṭaḱ ulṭạute phanda kateye(bicycle kick)  goal ket́ iạte 6 dhao leka noa haparao̠ re jit ṭupri ko horoḱ keda Sevilla FC.




Jạtiyạri oporom sakam (NID) soṅge kate Relgạḍi re daṛan ạnko algakeda

Photo- Daily Sonali Sangbad

Jạtiyạri oporom sakam (NID) soṅge kate Relgạḍi re daṛan reaḱ keṭeć goṭawaḱ khone ocoḱena Rel montronaloe. Lukhibar Montronaloe reaḱ mit́ sombat sakam re noa khobor ko baḍae ocoakana. Ona sombat reko meneda mit́ jạtiạri oporom sakam (NID) tege ghorońj ren pon hoṛ gạḍi reaḱ ṭikiṭ ko get́ daṛeaḱa.

Calaoen 13 August Baṅgladisom Relgạḍite daṛan o̠kte gạdire dejoḱ hoṛkoaḱ jạtiạri oporom sakam sãore do̠ho̠e reaḱ katha ko menleda. Niạ reaḱ 7 mãhã tayomge noa ạnko pheraoket́ takoa relgạḍi ạḱyurko.  

Sombat reko lại sodorkeda je, Calaoen 13 Augusṭ  Baṅgladisom Rel hotete aema khobor sakam re sombat sodorlena je, Relgạḍite daṛan lạgit́ sanamko jạtiạri oporom sakam (NID) sãore do̠ho̠kate daṛan hoyoḱ takoa. Menkhan daṛa̠n ho̠ṛaḱ boge lạgit́ niạ ạn doko pheraokeda. Nit do mit́ṭen jạtiạri oporom sakam (NID) te gharońjren pon hoṛko dãṛã daṛeaḱa.  

Disomre ko̠ro̠na ajar saṕ ńamen tayom sanam lekan relgạḍi calao do̠ bond tahẽkana ar hõ 31 May 2020 pạhil dhao̠  8 joṛa relgạḍi calao lạgit́ko aṛaḱ keda. Inạ tayom dosar dhao̠ 3 June ar hõ 11 joṛa relgạḍi ko aṛaḱkeda, Menkhan dejoḱ hoṛkoaḱ okulạn hoyente 2 joṛa relgạḍi do̠ko bondkeda. Ar hõ calaoen Robibar 12 joṛa intarsiṭi  ar 13 joṛa commuter relgạḍi ko aṛaḱkeda. Nit do disomre jo̠to̠kote 30 jo̠ṛa relgạḍi calaoḱ reaḱ ko goṭa akada.




Candmoni

(Sạri Ghoṭna umul pańja kate golpo)

Candmo̠ni doko bapla kedea ako o̠ṛaḱ khon are (9) kilomiṭar sạngiń kudbir ato̠re.  Koṛa do̠ go babaren tesarić ge, lạṭukin do apatet́ ńutume doholet́ tạkina Hạkim ar Ukil. Pạris do̠ Bedeya, sạrige noa pạris ren hoṛ do̠ ko komti gea. Iń do̠ nit hạbić mit́ hoṛ hõ mẽt́ tedo bạń ńel ńam akat́ koa. Go̠ babaren kạṭić ić koṛa kante paseć milạu katege Muktạr ńutumge nimdaḱ mạnḍi hiloḱ do dại buḍhiaḱ moca khonko lại saḍe ocoleda. Hạkim ar Ukil do ńutum oloḱ hạbićkin paṛhao lena, menkhan Muktạr do class eight hạbiće seṭerlena, paṛhaoḱ re laser hataṅ baṅ tahẽkantae te microbus gạḍi calao cecet́ lạgit́ go babakin kurumuṭu keda. Aḍepase deko peṛako ṭhen ṭaka paisakin rin keda enrehõ driver hoyoḱ reaḱ ge monkin muruk keda. Muktạr do̠ thoṛa dinrege poyoṛ poyoṛ gạḍi calao hoe hewaena ar mit́ṭen sarkari office re bhạgleka kạmihoe ńamgot́ keda. Dosar bochor purạuḱ dela dilige go baba do koṛa bạhuae kin goṭakeda, ente umạr hõ ḍher calaḱ́ kan tạkina. Atoren Somraj Hembrom kin saṕkedea raibarić mente, ente uni do aćren jhạl peṛaren kuṛi hopon Candmoni sãote baplaye reaḱ mone mone teye guni bhạbi akana. Mit́ bar dom do paseć landa landa tege koṛaren go babaye lại akat́kina. Kumạt kuṛi Candmoniyaḱ soros soros gunkoe gahao akada ar sor peṛa reaḱ hõ mit́ bar doboṛ do ḍhergei lại labaṛ akada. Somraj do koṛa gharońjren ṭhen khon katha ańjom muruk kedae ar sombar haṭ hiloḱ do kudbir atoteye sen ạyuṕena.

Go babaren do mit́ goṭen ge gidrạe tahẽkante Candmoni do ạḍi dulạṛ ar alak balake haralena. Ato khon thoṛa sạńginre menaḱ primary schoolre thoṛa dine heć calaolena, mẽt́ marsal do besge hoeakan taya. Deko pusi kodo bako eṛe daṛeae kan tahẽkana, paseć re paseć baplaḱ reaḱ kathare apattet́ bae hẽg khan ạkil reaḱ ḍaharedo dhuṛie oṭaṅkea. Somraj do pạhil dhao gharońj tonol kạmi reye pheḍ akana, ente ạgil hapṛamko ṭhen khone ańjom akada, mit́goṭen do kạmi purạutege jạruṛa. Aćaḱ ato toyo ṭola soṅge kudbir peṛa sompok arhõ thoṛa ropha ocoe lạgit́ ạḍiye lumusuru akada. Katha lekate kạmire do ko laha calaoena.

Sạrige bạisạk cando reaḱ bale muluḱ hiloḱ ge bapla do̠ko dinkeda, ar ạḍi rajan bajan ko bapla idikedea. Koṛa do mon lagaokate thoṛa bochor doe khemao keda, driver kạmi katege ṭin teye oraḱ duạr keda; gharońjre nãwã peṛa hõkin ńamana. Ạḍi rạskạ ar ạḍi kusitege din do parom calaḱ kan tahẽkana; menkhan tayomte Muktạr do office reaḱ kạmi lạgit́te eṭaḱ etak jaega hõ calaḱ ar tahen hoyoḱ kan tae tahẽkana. Dulạṛ reaḱ jo mit́-bar-pea koṛakin ńamana, haere ạḍi rạskạ din do don calaḱ kan tahẽkana. Jaoge onte note calaḱ calaḱ tege mit́dhao do aema din bahre reye tahẽyena! Candmoni do ghrońj mukhiạwaḱ ṭewan ńam khạtirte office teye ńir senena. Ańjomkedae Muktạr do arhõ mit́ṭen kuṛi sãote menaya, baṅma court kacahạrireye bapla akana. Noa katha ańjom kate bohoḱre ceṭer ńur ade lekae ạukạukeda. Kạumạu raḱ raḱ te sạṛi ańcar do jot́ tege lohot́ cabaentaya. Tahen oṛaḱte ruạṛoḱ khon gujuḱge jiwiredoe hadoskeda.

Pea gidrạwante o̠kateye calaḱa alat́ bakat́ cabaenae Candmoni do. Ona oktere mit́ṭen NGO reaḱ home (tuar gidrakoak tahen jaega) ren calaoić soṅge ńapam ar aćaḱ duk kathae lȧi sodor adea. Sermaren Ṭhạkur jiu ge paseć mon doe galaoket́ taya uni calaoićaḱ do; thoṛa din tayom ge home te pe gidrại idiket́ koa. Bhagreaḱ peṛta kopal okateye calaḱa, home calaoić ge Candmoni kạmi hõe emadea. Candmoni do coṭ seć koyoḱ kate Ṭhạkur jiu ṭhen banar ti tulkate aćaḱ moloṅre jopoḱ ket́a. Ańjom akat́ae moloṅ re ol tahena, cet́ tobe aćaḱ moloṅredo noage ol tahẽkana!

Pea koṛage home khonko paṛhaoena ạḍi orasora. Candmoni hoe umer calaoena. Maraṅić koṛa Soniram do home khonge disom reaḱ paṛhao doe cabaket́a. Onkage talaić Budrại ar huḍińić Ḍoman hõ laha tayom home khonge oloḱ paṛhaokin mucạt́keda. Suniram do kạmie ńamket́ khan ać gogo do ar home re bae kạmi ocoadea, janam atoteko ruạṛena. Thoṛa din tayom Candmoni do maraṅ koṛa baplaye lạgit́ ato mạńjhi koe lạiat́ koa, ar onako dinrege Muktạr do laṅga reṅgeć, ulbuliạ leka ar ruạte jạbun akan Candmoniaḱ oṛaḱe sendra ńam keda. Candmoniaḱ jaṅgareye lesrot́ ente Candmoniaḱ lolo mon do heḍejoḱ ehoṕena.

Bes bes tege maraṅ koṛawaḱ bapla do paromena, paṛhaoḱ okterege paseć bạhu kuṛi doe nolao ledea. Gidrạko hara buruko re apatet́ Muktạr ma cet́ hõ bae ceka akat́, onate boloḱ onḍokoḱ bogeteko egerea. Huḍińić koṛa bapla hõ purạuena ar tesar mãhã rege Candmoniren ruạṛ hećlen jãwãe hõe boṅga talayena. Boehakoko kusilen rehõ ać gogo Candmoni doe mone mone te bogeteye homorleda. Cedaḱ bae homora, ato mạńjhiren ayo babako bạṛić bạṛić katha teko soboḱledea, chai chinạr menteko roṛledea; menkhan gidrạren apattet́e ruạṛ hećlenre mocakodo sikuṕlentakoa.

Maraṅ koṛa Suniram do mõṛe bochor ạcuroḱ tege bạhu bae sebeladea. Haere arhõ gharońjre seṅgel joloḱ ma ehoṕen. Setaḱ ạyuṕ, duṛuṕ teṅgo madho siń do Candmoniaḱ saṅsare khiloḍe ehoṕkeda. Onte Suniramaḱ gharońjre nãwã candoeye moloḱena, ńamanakin koṛa ar kuṛige; menkhan uni madho sińdo muruke soḱ seṭećkeda. Suniram do nitoḱ nãwã dạyike ńam akat́a office re, onte note calaḱ hoyoḱ kan taya. Cando re gelmõṛe dinge gharońj khon pharak re khemaoe ehoṕkeda. Haere ńelme uni hõ lolo mon raṛećtae lạgit́ co arhõ mit́ṭan bạhue ńaman. Bại bạite gharońj khon sompok hoe topaḱ keda. Bapla bạhu bạgikate somaj reaḱ ạn ạriko lebet́ losoponḍo kate macoe pharkaoena. Tala ṭanḍienae Suniram bạhu Baha do.

Suniram ać gogo Candmoni moloṅseć tiye idiket́ te moloṅreye doho keda. Bhitri ontorreye hudisana haere Ṭhạkur jiu moloṅ reaḱ ol do cet́ nonka ge menaḱa! Mẽt́daḱ jot́ tuluć ge cetan serma seće koyoḱ urić keda.




Goṭa Dhạrtiren ko hẽtaoada Dhạrti-jakat gidrạ pạṛiạre kạmi

 niạko o̠kte Kingdom Of Tango pạhilko mạnjur let́ tayom ILO ren 187 goṭen disom ren jo̠to̠hoṛ ko mạnjur keda.

Khobor sakam kore noako kathae sodor keda dhạrti jakat utrạu gaõta (unnoyon songstha) good neighbors,Bangladesh

Good Neighbor,Bangladesh ren ạyurić M Mainuddin Mainul mạnjur kate noa kho̠bo̠r ko baḍae ocoyena,Korona ajar oktere  gidrạ pạṛiạre kạmi kore kajak ko̠ṭo̠ḱ re menaḱ koa.nitoḱ ILO aḱ noa arjao bangladisom ar dhạrti ren koaḱ ạḍi porho anaḱ hoyoḱa.enḍekhan dhạrti ren jo̠to̠ gidrạko bhạlại ko ńama.

Onare arhõ ol tahẽkana 1996 sal khon good neihbor bangladisom re kạmiạ gidrạkoaḱ rohot́ pohot́(surokkha) re ko kạmi idieda.

Ona chaḍa gidrạko lạgit́ judạ montronaloi tear lạgit́ ardas ko dohoeda Sarkar ṭhen.nit hạbić te Sarkar gidrạko lạgit́ judạ Mahale̠ (odidoptor) tear keda.nitoḱ ILO reaḱ noa hameṭ kạmi gidrạko  lạgit́ ạḍi porhoanaḱ hoyoḱa, noa asle dohoeda.




Joypurhaṭ re 5 hajar Ạdibạsi maejiu ko ńamkeda dare, aṛaḱ sakam itạ ar mask

Joypurhaṭ re ạdibạsi  maejiu ko talare dare, ko̠ro̠na khon sahaṛ akae tahen lạgit́ mask ar bhage aṛaḱ sakam reaḱ itạ ko em hạtiń keda bessorkari utnạu gãota (Besarkari Unnoyon Soṅstha) Pamedo. Budbar (19 august) tikin Joypurhaṭ  jilạ  Pacbibi upojila reaḱ Utạr Dhurạil ato re Pamdo ren 5 hajar maejiu ko talare ‘‘ Oṛaḱ beṛhaete hạṛiạṛ aṛaḱ sakam cas’’ kạmi hora ńutumte dare , aṛaḱ sakam itạ ar mask em hạṭiń reaḱ e uḍhạu keda Pamdo ren maraṅ mukhiạ Hoimonti Sarkar.

Niạ okte ko̠ro̠na reaṅ mahãmǎri re tear akan muskil re hoṛkoaḱ daṛeaḱ jom-ńũ ar bạrti rojgar reaḱ ạt  tear lạgit́  Pacbibi upojilạ reaḱ 21 goṭen atoren 5 hajar hoṛko talare dare, aṛaḱ sakam itạ ar ko̠ro̠na teṅgo daram mask ko emkeda.

Pamdoren maraṅ mukhiạ Hoimonti Sarkar re menkeda Pamdo do ạdibạsi maejiu ko akoaḱ oṛaḱ reaḱ jomaḱ jogaṛ kate thoṛa bạṛti rojgar hoyoḱ ona karonte niạko do em hoyena. Inạ chaḍa ho ko̠ro̠na teṅgo daram lạgit́ mask jemon ko horog onate mask ko emat́koa.  Niạ uḍhạu akhṛa re selet́ ko tahekana Pamdo ren genarel manager Mohammod Niyamutullah, ḍạr office ren manager Dhoroni Pahan ar ho eṭaḱko.




UEFA Champios League Reaḱ Final Reko Rakaṕe̠na FC Bayern Munich

UEFA Champions League final re rakaṕ enae FC Bayern Munich. Hola tala ńindạ hoyen semi-final khelạḍre Frence re̠n football dol Olympique Lyonnais 0-3 goal te̠ harao kate haparao reaḱ final re̠ khilạḍoḱ reaḱ ạidạri ko hameṭ keda.Ona khilạḍ re̠ko goal akada Serge Gnabry (18 ar 33minute re̠), Robert Lewandowski (88 munite re̠).Pạhil kho̠n ge̠ ạḍi mońj le gate̠lena ar aema ạt le tear leda menkhan bale goal dareada. Onatege̠ aleaḱ noa harao do, menkhan aema sarhao gidrạko noa haparao re ạḍi soros ko gati akana-nonkae men o̠co̠keda Lyon ren coach (gate cecet́ić) Rudi Garcia.

Daraekan robbar hiloḱ France re̠n football ḍol Paris St Germain sãote final re harpraoḱ re ko ńir ńapamoḱa  11 dhao final re  rakaṕen dol FC Bayern Munich.




Niropon Hoṛmo ạn manao kate Ko̠ro̠na tayom Iskulko Jhić reaḱ hudis

Ko̠ro̠na tayom pạhil Iskulko jhićlenre o̠nako Iskul re̠n adha pạṭhuạ gidrạko mit́ din  ar dosar din adha gidrạko calaḱa. Noṅkage̠ mit́ din kate tayom ona Iskul ren sanam pạṭhua gidrạ ko do Iskul teko calaḱa. Iskul re̠ boloḱ lahare gidrạkodo ti ar-jańga ạruṕ kate Iskul oṛaḱ ko boloḱa.Onkage̠ mãhãsoe ar gidrạ koaḱ Hoṛmo reaḱ lolo (tapmatra) ńel se soṅ do hoyoḱa, Onka chaḍa Iskul boloḱ do manage̠a.Nonkanaḱ aema ạn ariko benao kate nãwã te Iskul jhić lạgit́ ko hudiseda Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe.
Prathomik ar Gonosikkha montronaloe re̠n  senior socib Md. Akram-al-hossaine mene̠da, ko̠ro̠na tayom Iskulko ce̠t́ lekate calaoḱa ona reaḱ miṭ́ṭen ạṅ-ạrile teareda. Noa kạmido mucạt́ heć akana.Tehe̠ń gapare  ạṅ-ạri lekate noa kole̠ sodora.Tobe Iskul tiskote e̠hoboḱa onado̠ sarkare̠ hudisa.

Moṅgol hiloḱ noa babot ko duṛuṕ lena Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe re o̠nḍe̠ do noako goṭa keda, Iskul saṕ-daṕko jonoprotinidhi ar sthaniyo prosanon noako ńel jutạ.




Goṛoko ńamkeda Ṭhakurgaon ren Ạdibạsi Pạṭhuạko

Teheń Ṭhạkurgaon jilạ reaḱ sodor Upojila Porisod reaḱ Gapalmarao oṛaḱ re Upojila Somaj susar(Somaj seba) Ṭhakurgaon sador reaṅ 8 goṭen Union re tahen kan Ạdibạsi gharońj renko reaḱ jion jingi lahanti ar onkoren kolejre paṛhaoḱ kan 16  goṭen pạṭhuạko talare 4000 hajar kate moṭ 64000 kạuḍi ko em hạṭiń keda.  Niạ emoḱ akhṛa re maran pera hisạbte setere tahekana  Upojila Maran Mukhia(Nirbahi Officer)  Abdullah Al Mamun