Santal Ạdibạsi hoṛ hopon ko Nepal Re !

Nepal disom do̠ bar maraṅ disom India ar China talare menaḱa. Ar Nepal disom do̠ ạḍi ge suluk ar sạnti disom kana. Nonḍenaḱ disom pạrsi do̠ Nepali kana. Nepal re 152 jạt ar 123 pạrsi teko roṛet́ kan hoṛko menaḱ koa. Nepal do̠ pe̠ hạṭiń re begar akana Himal Pradesh (Ponḍburu okadoko metaḱ Mount Everest) , Pahad pradesh (Hạṛiạr buru), ar Tarai pradesh. Nepal disom re do̠ aema lekan dhoromren manwa se hoṛko menaḱ koa, Hindu, Christian, Islam, Kirat, Buddhist ar ar ko. Ar jo̠to̠ko dhorom talare ạḍi bes dulạṛ ar gado gapado menaḱa. Ar jo̠to̠ ko jạtiyạ talare manot ganot ko menaḱa. Ona iạte aema aema disom ren hoṛ kodo Nepal te daṛan ko hijuḱa ar Nepal disom reaḱ rạskạ re ko rạskạḱa.

Ar ̣to̠be nitoḱ do̠ Nepal ren Santal hoṛ hopon ko bon ńel koa. Nepal disom ren Santal kodo̠ 18th ar 19th Century talare Nepal teko boloyena. Baḍae lekate Nepal ren Santal kodo̠ India reaḱ aema aema ḍihạṭ khon Nepal teko boloyena. Ar onako ḍihạṭ do̠ Siliguṛi, Asham, Jalpaiguṛi, Bihar, ar Jogbani. Jogbani do̠ asol ḍihạṭ tahẽkana. Pạhil redo̠ Nepal ar India border Jogbani ḍihạṭ khon parom kate sidhạ Koshi Tapu te gharońj ạsul ar jiwi bańcao̠ lạgit́ ko calao̠lena.  Ado̠ tho̠ṛa bochor se serma tayom tedo̠ ado̠m hoṛ do̠ Morong jilạ te ko calaoena ar ado̠m ko do̠ Jhapa jilạte ar Sunsari jilạteko calao̠ena. Morang ar Jhapa jilạre do̠ ja̠sti ge hoṛ menaḱ koa menkhan Sunsari jilạredo̠ ạḍi thoṛa ho̠ṛ menaḱ koa. Ar onkate pạhil Nepal ren Santal kodo̠ bir koko saphakeda ar aema aema jaga jumi ko hameṭ le̠da. Menkhan un o̠ktoren Santal kodo̠ oloḱ paṛhaoḱ baṅte ar bud ạkil baṅte akoaḱ jaega jumi do̠ buru munḍa heć kate onko ṭhen akoaḱ jumiko reć ocoyena.

19th Century o̠kteredo̠ Nepal ren Santal kodo̠ ạḍi Nepal reaḱ niạm kạnun hõ bako baḍae utạr akat́ tahẽna. Un o̠kte re do̠ Santal ko diku munḍa ṭhen be̠go̠r rin kạuḍi hatao kate ạuṛiaḱ te Santal kodo rini ko benaoena ar onkate jaega jumi kodo munḍa ṭhen ko reć ocoyena. Ado̠ Santal kodo̠ bud ạkil baṅ kakhante onko munḍa ṭhenge guti kạṛmi ko ehoṕ ena ar gạyur ṭạpur ko benaoena.ar Akoaḱ mit́ gharońj benao lạgit́ mit́ jaega jumi hõ baṅ tahelena. Onkage samae ko parom idiyena ar Nepal disom reaḱ kạnun hõ bodolena. 19th Century o̠kteredo̠ Nepalre Rana Shason tahẽkana ar ona tayom tedo̠ Shah Raja kạnun ehoṕena ar karte karte te Nepal re 21st Century re do̠ democracy re bodolena. Ar bại bạite Nepal ren Santal kodo̠ nãwã piṛhiren kodo̠ school te̠ kokol ko ehoṕena nitaḱ 21st century re do̠ aema Santal hoṛ hopon do̠ bud ạkil ar mẽt́ marsalan ko hoyena. onate nitoḱ do̠ Nepal ren Santal ko aema lekan sarkari c̣akri re menaḱ koa menkhan bhabna reaḱ kathado̠ jaega jumi do̠ baṅge menaḱ takoa. Onate aema Santal hoṛ hopon kodo̠ sukum bạshi jaegare ko tahen kana ar onkoaḱ gharońj do̠ nacar rege menaḱ takoa. Nitoḱ do̠ mit́ bar Santal ko sepeń rakaboḱ lạgit́ NGO/INGO ko lagao akana cet́ le̠ka Lutheran Community Welfare Society ar BIC Nepal. As menaḱa je, hijuḱ kan darae din kore Nepal ren Santal ko Nepal reaḱ sarkari cạkri ko ńama ar Santal somaj ko sepeń rakaba. Onate Nepal ren Santal koaḱ ho̠k ạdhikar ńam lạgit́ ạḍi kurumuṭu re menaḱ koa. Ạḍi sarha johar.

Karan Besra

Hong Kong

August, 25,  2020




Chelsea ko kiriń kedea Leicester city ren gạkhuṛ khilạḍiạ Chilwell

Leicester city kho̠n England ren Phuṭbol khilạḍiạ Ben Chilwell ko kiriń hatao̠ kedea Chelsea Fc.

Nãwã hẽḱaḱ (cukti) babot tinạḱ poesa khorocen takoa,Ona babot cet́ hõ bako lại sodorleda Chelsea Fc.

Menkhan BBC aḱ menjoṅ do̠ nonka kana,nui khilạḍiạ kirińte 4 kạruṛ pounds do̠ khoroc akantakoa Chelsea ak.

2015 serma khon Leicester seć khon 123 goṭene khilạḍ akana.




Siknạt Gãotako 3 October dhạbić bond tahẽna

Korona ajar o̠kte re siknạt Gãotako arhõ mit́ cando bõnd reaḱ lại jạhirkeda Sarkar.

Teheń siknạt montronaloe reaḱ mit́ sombat parwanare nonkako men o̠cokeda,Disom reaḱ kạumi Madrasa chaḍa jo̠to̠ siknạt gãota reaḱ bõnd arhõ mit́ cando ḍher hoyena.

Niạ laha korona ajar iạte 17 March pạhil do Sarkar khon jo̠to̠ siknạt Gaõta ko bo̠nd leda.26 March kho̠n do̠ Office adalot ar jo̠to̠ daṛan gạdiko(janbahon) bo̠nd kate lockdown ehoṕlena.

Menkhan 66 din tayom 31 May khon Office Adalot ko jhić ket́ rehõ siknạt Gãota ko do̠ bond ge tahẽkana.

Noa ajar iạte higher secondary certificate biḍạu nithõ baṅ hoe akana ar Primary Education Certificate  biḍạu do̠ baṅ hatao reaḱ ko hudiskeda.




Sạri-Ạuri Pạtiạu: He̠nde̠ Pusi

Goṭa dhạrtiren manwakoaḱge ḍher-ṭho̠ṛa andha pạtiạu menaḱ tabona. No̠a andha pạtiạu meneḱ jan janwar ko hoelen khan do̠ ḍhertet́bon ṭehaḍoḱ kana. Pusi, he̠nde̠ pusi; sạrige noko he̠nde̠ pusi reaḱ aema aema lại labaṛ katha menaḱa. Delabon baḍae lege cet́ko hoe daṛeaḱa.

He̠nde̠ pusi bạrić reaḱ cinhạ

Eṭaḱ eṭaḱ disomren ko hõ he̠nde̠ pusiko do̠ bạrić ar bhabna reaḱ cinhạ menteko pạtiuaḱa. Mońj ar bhạlại kạmi reaḱ hudis kate jãhãe o̠ḍok lenre, hor se ḍahare calaḱ o̠kte̠ laha te he̠nde̠ pusiye̠ dạṛ paro̠mle̠n rebon guni bhạbiḱa paseć kạmi do̠ bạń dhej daṛeaḱa. Se samṭaote do̠ o̠ho̠ hoelena. 1233 sermare Mano̠tan Pope Gregory V1X do̠ dhạrtiren koe baḍae ocoḱet́ koa, he̠nde̠ pusi do̠ pirthimire saetanren dut lekateko hijuḱa. O̠na tayom khon ge andha pạtiạu do̠ arhõ ḍher khon ḍher idiyena. Mano̠tan Popeaḱ lại jạhir tayom kạruṛ ke kạruṛ goṭa pirthimi kho̠n he̠nde̠ pusiko goć marao̠ ke̠t́ koa. No̠a katha ḍamḍaheyente abon santalkoaḱ mo̠n o̠nto̠rre bo̠lo̠ bạisạu akana. O̠ṛaḱ gharo̠ńj kore jãhãye ạsul ko̠re ạḍi sondhẽḱ ge he̠nde̠ pusiko ạsulko̠a.

Aema aema din lahare sạrige he̠nde̠ pusi do̠ bhạg se moloṅ reaḱ ạsirbad menteko bikạulet́koa. Greece ar Miso̠r diso̠mredo̠ he̠nde̠ pusi akoren de̠b-de̠biren cinhạ lekako o̠ho̠me̠t́ko tahẽkana. Sapha ar so̠no̠t ạsul janwar mentko do̠ho̠le̠t́koa. O̠na o̠ktere jãhãege pusiko go̠ć le̠ko khan go̠go̠ićaḱ hõ sạjại tahẽkana, uni hõko go̠jekan tahẽkana. Pusi cetanre manwakoaḱ nonkan so̠ro̠s dulạṛ do̠ dho̠ro̠m guruko bako kusiada, e̠nte̠ go̠rho̠n muthạn se ạuṛi pạtiạu do̠ bako kusiaḱ kan tahẽkana. Laha tayo̠m to̠jbij kate̠ge mano̠tan Pope do̠ he̠nde̠ pusi reaḱ no̠nkan katha do̠e pasnao̠ ke̠da.

He̠nde̠ Pusi do̠ko bạrić jiu (Jin/bhut) kana

Africa diso̠m sãohat utạr nakhare̠ menaḱ diso̠mren manwakodo̠ ko pạtiạuḱa bhut/jin kodo̠ e̠ṭaḱ e̠ṭaḱ janwar se̠ thamgạḍi akanaḱ kore tahente̠ko girobạsiḱa. Bhut/jin kodo̠ jo̠to̠ kho̠n he̠nde̠ pusi ge̠ko kusiakoa. O̠na diso̠mren ho̠ṛkodo̠ niạ pạtiạu hõ menaḱ takoa je, bạṛić bhut/jin kodo̠ he̠nde̠ pusiaḱ rup saṕ kate̠ge o̠nte no̠te ko dukạna, manwa tala seć hijuḱ do̠ a̠d̠i bako kusiaḱa.

Misor diso̠mrehõ he̠nde̠ pusi reaḱ aema mońj ba̠r̠ić pa̠tia̠uko heć a̠guakana. Misor diso̠mrenko do̠ ko pạtiạuḱa he̠nde̠ pusi do̠ aćren gharońj ca calaoićaḱ jiu reaḱ mit́ṭen his kanae, dhạrti daṛan se̠ kạmire go̠ṛo̠ ar ḍahar uḍuić reaḱ rupanteye heć ruạṛ akana. No̠a doko metaḱa ‘Hemjad’. O̠na diso̠mren kodo̠ ko pạtiạuḱa he̠nde̠ pusiaḱ bạṛić hoyoḱ do̠ amaḱ taṅgate amaḱ jaṅgam maḱet́ barag ge.

He̠nde̠ Pusi do̠ tetaṅoḱ jiu ge

Arhõ thoṛa diso̠mren hoṛko do̠ se̠dae̠ khonge he̠nde̠ pusi do̠ tetaṅoḱ kan jiu menteko pạtiạuḱa. O̠ne o̠ko̠e kodo̠ goć gopoć reko̠ gur ocoḱ kan se o̠ko̠e kodo̠ acka muskil(dur ghoṭona) teko gujuḱ kan; Onkoaḱ tetaṅoḱ jiwige halahạli(protisod) hatawa mente he̠nde̠ pusi rupte rua̠r̠ kana. No̠a kodo̠ ar manwa rupre bae ruạṛ daṛeaḱ kana. Upại baṅ ńamkate noko ko do̠ he̠nde̠ pusi se he̠nde̠ janwar reaḱ rup teko tahenkana. Ńindạ o̠kte he̠nde̠ pusi menek jãhãeaḱ pańja ye pańja lekhan, tobe bujhạu hoyoḱa uniaḱ mucạt́ din kodo̠ se̠ṭe̠r akantaya. Bilạt diso̠m redo̠ he̠nde̠ pusi kodo̠ ḍạn ren gate ko metako kana. O̠nkoaḱ pạtiạu do he̠nde̠ pusi lạgit́ tege ḍạn kodo̠ daṛeko ńamet́a. He̠nde̠ pusige saetan soṅgeye orom oporomet́ koa. Un o̠kte do̠ jãhãe he̠nde̠ pusie ạsul lekhan ṭera met́ teko beṅget́ae kan tahẽkana. Hudiset́ tahẽnako khạṭige uni do̠ saetane ḍoboḱae kana. Tinre jãhãeaḱ bạṛićaḱ ho̠elenre uni he̠nde̠ pusiren ạsulićaḱ ge dosko do̠ sutuc o̠ḍokoḱ kan tahẽkana.

Jalapuri ḍahar ar He̠nde̠ pusi

Jahajren Lạuṛiako (nạbikko) se cạlauako do̠ ạḍi bạṛti ge ạuṛi pạtiạu do̠ menaḱ takoa. Ạḍi sạṅgiń jalapuri talate calaḱ hoyoḱ takoa, jo̠to̠aḱ sajao̠ sapṛao̠ do̠ mucạt́ akana; menkhan he̠nde̠ pusi bako se̠ndra ńame kana. Uni khạtirte calaḱ hõ bond akana. Ca-calaoko eṭaḱaḱko idi toraeyae se baṅ menkhan he̠nde̠ pusi do̠

soṅge tehõe soṅge toraye gea. He̠nde̠ pusi reaḱ dam jahatinaḱ ge hoyoḱ ma, enhõ pusi do̠ lagaoḱa; ente jalapuri reaḱ do̠rlo̠e se maraṅ ho̠edaḱ ko khon bańcaoko ńama. Baṅ baḍaeić jãhãe pusiye laga lekhan uniaḱ do̠ sạjại hoyoḱ kan tahẽkana. Pạtiạuḱ kan tahẽnako jahajren jo̠to̠ hoṛge sarap do̠ paṛao̠ akoa. Daḱ re tahen ḍakuko do̠ he̠nde̠ pusi peṛta ko̠pal reaḱ cinhạ menteko manaoea. He̠nde̠ pusi jahajre dejoḱ dejoḱ taṛam laha kate hõ bae deć lenkhan o̠na jahaj do̠ muskil re paṛaoḱa menteko lại lahaet́ tahẽkana. Menkhan uni he̠nde̠ pusi daḱ ren ḍakuko ńel teye dạṛ lekhan o̠na do̠ bhage reaḱ ko gohaet́ tahẽkana.

He̠nde̠ Pusi ar okoakat́ dhon

France diso̠mre he̠nde̠ pusi reaḱ aema pạtiạu menaḱa, o̠nako mo̠dre mit́ṭen do̠ hoyoḱ kana he̠nde̠ pusiko do̠ okoakat́ dhon reaḱ ṭewan ko baḍaya. Pusi ho̠tete okoakan dhon sendra ńam do̠ ekal baṅ algaoa. Pạhilre he̠nde̠ pusi saṕko lagaoḱa ar ona tayom sendra ńam jạruṛa okaredo̠ mõṛe goṭen ḍahar mit́sãote heć ńapam akan. Mõṛe ḍahar do̠bạṭiạre uni pusi do̠ araḱ got́ kae hoyoḱa ar pańjaye lagaoḱa, khạṭige okoakat́ dhon reaḱ jaega reye se̠ṭe̠r mea. Ạtbon ńam lekan France diso̠m te calaḱ, ńel koabon aema ho̠ṛge kuḍiante he̠nde̠ pusi tayom tayom teko dạṛbaṛae kana, bujhạu abon uni hoṛ do̠ cedaḱe pańjayede kana!

He̠nde̠ pusi do̠ hoe reaḱ katha ko lại laha daṛeaḱa

Teheń din se hijuḱ kan dinko cet́leka hoe botećjoḱa setoṅae se daga, hoe dagae o̠na lạgit́te dhạrtiren manwako do̠ pusi pańja ko reaḱ kathako baḍae kana. Nana hunạr pusiko modredo̠ he̠nde̠ pusige ḍherko pańja akat́ koa. Cedaḱ je, pusi ge bo̠le dor dorloe reaḱ do̠ bạṛti ko aṭkar daṛeaḱa. No̠a do̠ ạuṛi pạtiạu do̠ baṅ kana, science hõ thoṛa doe galmarao akat́a. Pusiaḱ gucu do̠ ạḍi ãṭ hoe reaḱ coko teaḱe bujhạu daṛeaḱa, o̠na reaḱ daṛe menaḱ taya. Ho̠e tegey bujhạu daṛeaḱa nimno cap se jạput́ hoyoḱa, un o̠kte pusi do̠ aćaḱ leg-car bạgi kate thoṛa eskar geye leg-cara. Pusi ge dhạrti laṛao se agneogiri reaḱ agnutpat reaḱ hõ ko amdaj daṛeaḱa eṭaḱ jan janwar ko khon ḍherge. Science reaḱ no̠a cạl colon ko sedae hoṛ do̠ bako baḍae kan tahẽkante pusi do̠ bạṛić jiu reaḱ daṛe menaḱ takoa menteko pạtiạu akat́koa. Nebetar do̠ jo̠to̠bon baḍae akat́e he̠nde̠ pusi do̠ babon botorako kana.

 

Source

  1. Internet
  2. Somoyer bibortan

 

 




Christ church Ḍoboḱ o̠ṛaḱre Bạnduk Ṭhuyićaḱ sajai.

New Zealand disom re Christ church city reaḱ barea Muslạwaḱ ḍoboḱ oṛak ́re bạnduk te ṭuṭi kate amdaj 50 goṭen hoṛe goć let́ ko Brenton Tarrantaḱ ume̠r bhor sạjại hoyentaya.O̠kaṭaḱ do̠ New Zealand ạn reaḱ lạṭu utạr sạjại kan.New Zealand reaḱ court noa hukum do̠e emkeda.

Brenton Tarrant, umer 29 serma ar Australia ren porja hoṛ kanae. Calaen se̠rma Christchurch reaḱ barea muslạwaḱ ḍoboḱ o̠ṛaḱ re bo̠lo̠ kate bạnduk te ṭuṭikate 50 goṭen hoṛe goć let́koa.Un okte baṅgladiso̠m ren jatio cricket khila̠d̠ia̠ ko hõ thor̠a lạgit́ no̠a bạṛić muskil khonko bańcaolena.

Diso̠m reaḱ itihãs re no̠a ge pạhil lạṭu utạr sạjại do̠e ńamkeda,Nonka ko men ocoeda Reaters.

Christchurch ren lạṭu court ren  bicạrić Cameron Manḍer re meneda,Brenton Tarrant okataḱe ghạṭ akat́ ona reaḱ lekha sạjại do̠ bạnuḱa.

uni do̠ nonkanaḱ bạṛiće ghạṭ akada umer bhor jel re tahẽ kate sạjại emogoḱ rehõ ạḍi kom hoyoḱa.nonka menkate sạjạie hukumkeda.